E
Emir
Guest
Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Mario Nenadić smatra da do 2014. godine u BiH mora biti okončano pitanje povratka izbjeglih i raseljenih lica, kao i prava na naknadu štete onima koji se ne mogu vratiti.
Nenadić je istakao da su velika očekivanja BiH od predstojećeg ministarskog sastanka u Beogradu na kojem će učestvovati svjetski donatori da bi se u BiH okončalo pitanje alternativnog smještaja, kolektivnih centara i pitanje izbjeglih Srba iz Hrvatske u BiH.
On je rekao da nije zadovoljan procesom povratka u BiH, obrazlažući to činjenicom da 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u BiH još postoji 45 000 porodica koje su se prijavile za obnovu imovine radi povratka, 114 000 raseljenih lica, dok u regionu u Srbiji i Hrvatskoj ima 70 000 građana BiH koji žele da se vrate, te 2 400 porodica u kolektivnim centrima u BiH.
"Prema službenim podacima UNHCR-a, u Republiku Srpsku vratilo se 8 500 Hrvata, što nije ni deseti dio prijeratnog broja Hrvata koji su živjeli na tom području", istakao je Nenadić učestvujući u radu današnjeg okruglog stola "Povratak, ostanak ili odlazak" u Banjaluci.
Prema njegovoj ocjeni, entitetske i vlasti na nivou BiH mogu još mnogo učiniti kada je riječ o povratku izbjeglih i raseljenih lica svih nacionalnosti u BiH.
Nenadić je podsjetio da je parlament BiH prošle godine usvojio novu Revidiranu strategiju koja je dala precizne ciljeve u pogledu provođenja Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je dodao da je parlament BiH odobrio i kreditno zaduženje od blizu 400 miliona KM da bi se podržao proces povratka u BiH.
Nenadić je iznio podatak da je na nivou BiH u posljednje tri godine za povratak u BiH izdvojeno oko 150 miliona KM, što je manje od desetog dijela sredstava koja su neophodna da bi ovaj proces bio završen do 2014. godine.
"Pitanje povratka izbjeglih i raseljenih lica u BiH ne može rješiti sama BiH, već to mora biti zajednička akcija entiteta, države i kantona", istakao je Nenadić, zaključivši da pitanje povratka u BiH nije samo finansijsko, već i političko, pravno, administrativno pitanje.
Organizator okruglog stola je Zajednica prognanih Hrvata i povratnika u RS, a pokrovitelj kabinet potpredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda. U radu okruglog stola učestvuju predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS, nevladinih organizacija iz RS i Federacije BiH.
Nenadi
Nenadić je istakao da su velika očekivanja BiH od predstojećeg ministarskog sastanka u Beogradu na kojem će učestvovati svjetski donatori da bi se u BiH okončalo pitanje alternativnog smještaja, kolektivnih centara i pitanje izbjeglih Srba iz Hrvatske u BiH.
On je rekao da nije zadovoljan procesom povratka u BiH, obrazlažući to činjenicom da 15 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u BiH još postoji 45 000 porodica koje su se prijavile za obnovu imovine radi povratka, 114 000 raseljenih lica, dok u regionu u Srbiji i Hrvatskoj ima 70 000 građana BiH koji žele da se vrate, te 2 400 porodica u kolektivnim centrima u BiH.
"Prema službenim podacima UNHCR-a, u Republiku Srpsku vratilo se 8 500 Hrvata, što nije ni deseti dio prijeratnog broja Hrvata koji su živjeli na tom području", istakao je Nenadić učestvujući u radu današnjeg okruglog stola "Povratak, ostanak ili odlazak" u Banjaluci.
Prema njegovoj ocjeni, entitetske i vlasti na nivou BiH mogu još mnogo učiniti kada je riječ o povratku izbjeglih i raseljenih lica svih nacionalnosti u BiH.
Nenadić je podsjetio da je parlament BiH prošle godine usvojio novu Revidiranu strategiju koja je dala precizne ciljeve u pogledu provođenja Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je dodao da je parlament BiH odobrio i kreditno zaduženje od blizu 400 miliona KM da bi se podržao proces povratka u BiH.
Nenadić je iznio podatak da je na nivou BiH u posljednje tri godine za povratak u BiH izdvojeno oko 150 miliona KM, što je manje od desetog dijela sredstava koja su neophodna da bi ovaj proces bio završen do 2014. godine.
"Pitanje povratka izbjeglih i raseljenih lica u BiH ne može rješiti sama BiH, već to mora biti zajednička akcija entiteta, države i kantona", istakao je Nenadić, zaključivši da pitanje povratka u BiH nije samo finansijsko, već i političko, pravno, administrativno pitanje.
Organizator okruglog stola je Zajednica prognanih Hrvata i povratnika u RS, a pokrovitelj kabinet potpredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda. U radu okruglog stola učestvuju predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS, nevladinih organizacija iz RS i Federacije BiH.
Nenadi
