E
Emir
Guest
BiH treba preuređenje prema kome bi federalne jedinice, bez obzira na broj, bile uređene sa relativnom većinom tri naroda u kome bi se garantovala sva nacionalna prava manje brojnima i svim građanima.
Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru dr. Ivan Bagarić (HDZ) za "Oslobođenje" govori o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, komentariše najnoviji dogovor između dva HDZ-a u BiH, te objašnjava zašto se snažno zalaže da Evropska unija potpiše pristupni sporazum sa Bosnom i Hercegovinom iduće godine, odnosno primi u članstvo BiH istovremeno sa Hrvatskom.
- Vaš komentar postizbornog dogovora između HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 o zajedničkom nastupanju u slučaju svih ključnih pitanja značajnih za hrvatski narod u BiH?
Svjedoci smo određene nezainteresovanosti ključnih evropskih i svjetskih političkih faktora naspram naroda čiji se broj od početka rata do danas prepolovio. Pri tome imam na umu ogromna stradanja i drugih, u prvom redu Bošnjaka, ali i Srba. Često postavljam pitanje: da li bi više medijske i druge pažnje izazvalo to da se na evropskom tlu prepolovio broj neke biljne ili životinjske vrste. Stoga, zajednički nastup HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 smatram nužnim i odgovornim činom s ciljem osiguranja opstanka naroda.
- Prema Vašoj procjeni, koja je snaga ovog postizbornog bloka Hrvata u BiH?
Ogromna. Razumije se, ukoliko sve to bude iskreno, odgovorno i odlučno. Prema sebi, prema drugim političkim faktorima u BiH i međunarodnoj zajednici. Isto tako, oba HDZ-a su odgovorna i za okupljanje ostalih hrvatskih stranaka potpisnica Kreševske deklaracije, s ciljem osiguranja pune jednakopravnosti najmanje brojnog naroda u BiH. Odgovornost za sve ovo je i na BiH kao državi i njena najbolja investicija za sretnu budućnost. Mislim da se posve poklapa interes Hrvata i BiH kao države. Ne bude li obostrane ljubavi i razumijevanja, ne vidim budućnost BiH kao evropske države.
- Da li je HDZ Hrvatske eventualno uticao na sklapanje ovog dogovora, koji zapravo predstavlja uticaj HDZ-a RH na dvije stranke HDZ-a u BIH?
Ne. HDZ RH ne želi imati bi lo kakav uticaj na jedan i drugi HDZ u BiH!
- Poznato je da su brojni ključni političari iz BiH u proteklih mjesec dana posjećivali Zagreb i razgovarali sa predsjednikom RH Ivom Josipovićem i premijerkom RH Jadrankom Kosor, uključujući i predsjednike stranaka HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika HDZ-a 1990 Božu Ljubića. Kako gledate na ove posjete?
Znam da je pitanje koje mi postavljate u bh. javnosti uvijek aktuelno, prije svega zbog osjetljivosti na uticaje sa strane. Međutim, taj kontekst u vremenu u kome živimo gubi svaki značaj. Naime, predstavnike najvažnijih institucija RH interesuje položaj svih hrvatskih zajednica, shodno međunarodnim standardima i zakonodavstvu zemalja u kojima žive tamošnji Hrvati. Iste razgovore predsjednica Vlade RH i predsjednik RH vode i sa predstavnicima Hrvata iz drugih država. Razgovarao sam sa svima i pouzdano znam - u svemu tome RH nema figu u džepu. Najbolji dokaz je postignuti stepen prava koja je RH osigurala svojim manjinama. To joj daje pravo na reciprocitet tj. očekivati isti status npr. za Hrvate u Vojvodini kakav imaju Srbi u RH. Dakle, posjete koje spominjete sastavni su dio politike ostvarenja nacionalnih, ali i dobrosusjedskih interesa i kao takve su uobičajene i opravdane.
- Prema Vašim saznanjima, šta Hrvati u BiH, a što politički predstavnici Hrvata u BiH očekuju od predstavnika RH?
U prethodnom odgovoru sadržan je i odgovor na ovo pitanje. Hrvati i njihovi politički predstavnici iz BiH od RH očekuju isto što očekuju i od međunarodne zajednice, tj. podršku u ostvarivanju pune jednakopravnosti. Međutim, smatram važnijim pitanjem: šta Hrvati u BiH očekuju od vlastitih političara u BiH i vlastite države u kojoj žive...
- Vaša prognoza finala aktuelnih političkih preslagivanja u BiH, mogućih postizbornih koalicija?
Razumno je očekivati da će se vlast posložiti shodno izbornim rezultatima. Dakle, nacionalni će blokovi i dalje voditi politiku i nadam se preuzeti odgovornost za narode i državu. Pri tome, SDP ne vidim kao čistu građansku stranku, u protivnom bi na predsjedničkim izborima uz svoga Hrvata predložio i svoga građanina i svog predstavnika drugih naroda. Tako se ignoriše specifikum i priroda bit i prije svega, kao države tri naroda, makar se za takvo ponašanje legitimisalo izbornim rezultatom.
- Da ste političar u BiH, da li biste se ikada odlučili na koaliciju sa predsjednikom srpskog entiteta u BiH M. Dodikom?
Nažalost, Dodik svojim političkim potezima ne da niti naslutiti da je svjestan kako je entitet kome je na čelu nastao kao posljedica etničkog čišćenja, tj. agresije na BiH te da iz pozicije koju obavlja nosi odgovornost za posljedice tog vremena. Znam da su se u to vrijeme tek rađala i odrastala djeca koja su sada odrasli ljudi - i koji sada glasaju za Dodika - i da nisu odgovorni za to opako vrijeme. Ali, isto tako, neka druga djeca nisu se niti rodila ili su se rodila daleko od svog zavičaja ili su ostali bez svojih najmilijih upravo zbog politike čije plodove uživa Dodik. Ništa od ovoga on ne priznaje možda i zato jer je svjestan da u tom slučaju ne bi dobio očekivanu političku podršku. Utoliko teže. Sa druge strane, politika je umijeće mogućeg, pa se na državnom nivou mora uvažavati pobjednike na nacionalnom nivou, ma šta mislili o potezima neke osobe i/ili izboru onih koji su birali.
- Političari dva HDZ-a u Bosni i Hercegovini govore o ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH u teritorijalnom i institucionalnom pogledu. Znači li to da je još aktuelna zamisao o trećem entitetu?
Nesumnjivo je i svima poznato da Hrvati u BiH nemaju niti teritorijalni niti institucionalni okvir i zaštitu. Znam za pojedince koji osporavaju ovu tvrdnju. Njima za preispitivanje savjesti upit: zar ne živimo u državi u kojoj jedan narod ima svoj entitet, a druga dva žive u zajedničkom u kome brojniji, na nivou najvažnijih institucija preglasava manje brojne, čitaj: manje jednakopravnog?! Ovo se stanje mora mijenjati i svaki modalitet kojim će se ovo razriješiti dobro je došao. Treći entitet je termin koga se najčešće koristi u negativnom kontekstu kako bi se zapravo uskratilo Hrvatima ono što imaju Srbi pa i Bošnjaci. BiH treba preuređenje prema kome bi federalne jedinice, bez obzira na broj, bile uređene sa relativnom većinom tri naroda u kome bi se garantovala sva nacionalna prava manje brojnima i svim građanima. Na državnom se nivou mora osigurati paritet BiH mora izabrati - biti Švicarska, ili u najboljem slučaju - Kipar. Vjerujem u prvi izbor, kazao je dr. bagarić na kraju intervjua za "Oslobođenje".
Bagari
Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru dr. Ivan Bagarić (HDZ) za "Oslobođenje" govori o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, komentariše najnoviji dogovor između dva HDZ-a u BiH, te objašnjava zašto se snažno zalaže da Evropska unija potpiše pristupni sporazum sa Bosnom i Hercegovinom iduće godine, odnosno primi u članstvo BiH istovremeno sa Hrvatskom.
- Vaš komentar postizbornog dogovora između HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 o zajedničkom nastupanju u slučaju svih ključnih pitanja značajnih za hrvatski narod u BiH?
Svjedoci smo određene nezainteresovanosti ključnih evropskih i svjetskih političkih faktora naspram naroda čiji se broj od početka rata do danas prepolovio. Pri tome imam na umu ogromna stradanja i drugih, u prvom redu Bošnjaka, ali i Srba. Često postavljam pitanje: da li bi više medijske i druge pažnje izazvalo to da se na evropskom tlu prepolovio broj neke biljne ili životinjske vrste. Stoga, zajednički nastup HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 smatram nužnim i odgovornim činom s ciljem osiguranja opstanka naroda.
- Prema Vašoj procjeni, koja je snaga ovog postizbornog bloka Hrvata u BiH?
Ogromna. Razumije se, ukoliko sve to bude iskreno, odgovorno i odlučno. Prema sebi, prema drugim političkim faktorima u BiH i međunarodnoj zajednici. Isto tako, oba HDZ-a su odgovorna i za okupljanje ostalih hrvatskih stranaka potpisnica Kreševske deklaracije, s ciljem osiguranja pune jednakopravnosti najmanje brojnog naroda u BiH. Odgovornost za sve ovo je i na BiH kao državi i njena najbolja investicija za sretnu budućnost. Mislim da se posve poklapa interes Hrvata i BiH kao države. Ne bude li obostrane ljubavi i razumijevanja, ne vidim budućnost BiH kao evropske države.
- Da li je HDZ Hrvatske eventualno uticao na sklapanje ovog dogovora, koji zapravo predstavlja uticaj HDZ-a RH na dvije stranke HDZ-a u BIH?
Ne. HDZ RH ne želi imati bi lo kakav uticaj na jedan i drugi HDZ u BiH!
- Poznato je da su brojni ključni političari iz BiH u proteklih mjesec dana posjećivali Zagreb i razgovarali sa predsjednikom RH Ivom Josipovićem i premijerkom RH Jadrankom Kosor, uključujući i predsjednike stranaka HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika HDZ-a 1990 Božu Ljubića. Kako gledate na ove posjete?
Znam da je pitanje koje mi postavljate u bh. javnosti uvijek aktuelno, prije svega zbog osjetljivosti na uticaje sa strane. Međutim, taj kontekst u vremenu u kome živimo gubi svaki značaj. Naime, predstavnike najvažnijih institucija RH interesuje položaj svih hrvatskih zajednica, shodno međunarodnim standardima i zakonodavstvu zemalja u kojima žive tamošnji Hrvati. Iste razgovore predsjednica Vlade RH i predsjednik RH vode i sa predstavnicima Hrvata iz drugih država. Razgovarao sam sa svima i pouzdano znam - u svemu tome RH nema figu u džepu. Najbolji dokaz je postignuti stepen prava koja je RH osigurala svojim manjinama. To joj daje pravo na reciprocitet tj. očekivati isti status npr. za Hrvate u Vojvodini kakav imaju Srbi u RH. Dakle, posjete koje spominjete sastavni su dio politike ostvarenja nacionalnih, ali i dobrosusjedskih interesa i kao takve su uobičajene i opravdane.
- Prema Vašim saznanjima, šta Hrvati u BiH, a što politički predstavnici Hrvata u BiH očekuju od predstavnika RH?
U prethodnom odgovoru sadržan je i odgovor na ovo pitanje. Hrvati i njihovi politički predstavnici iz BiH od RH očekuju isto što očekuju i od međunarodne zajednice, tj. podršku u ostvarivanju pune jednakopravnosti. Međutim, smatram važnijim pitanjem: šta Hrvati u BiH očekuju od vlastitih političara u BiH i vlastite države u kojoj žive...
- Vaša prognoza finala aktuelnih političkih preslagivanja u BiH, mogućih postizbornih koalicija?
Razumno je očekivati da će se vlast posložiti shodno izbornim rezultatima. Dakle, nacionalni će blokovi i dalje voditi politiku i nadam se preuzeti odgovornost za narode i državu. Pri tome, SDP ne vidim kao čistu građansku stranku, u protivnom bi na predsjedničkim izborima uz svoga Hrvata predložio i svoga građanina i svog predstavnika drugih naroda. Tako se ignoriše specifikum i priroda bit i prije svega, kao države tri naroda, makar se za takvo ponašanje legitimisalo izbornim rezultatom.
- Da ste političar u BiH, da li biste se ikada odlučili na koaliciju sa predsjednikom srpskog entiteta u BiH M. Dodikom?
Nažalost, Dodik svojim političkim potezima ne da niti naslutiti da je svjestan kako je entitet kome je na čelu nastao kao posljedica etničkog čišćenja, tj. agresije na BiH te da iz pozicije koju obavlja nosi odgovornost za posljedice tog vremena. Znam da su se u to vrijeme tek rađala i odrastala djeca koja su sada odrasli ljudi - i koji sada glasaju za Dodika - i da nisu odgovorni za to opako vrijeme. Ali, isto tako, neka druga djeca nisu se niti rodila ili su se rodila daleko od svog zavičaja ili su ostali bez svojih najmilijih upravo zbog politike čije plodove uživa Dodik. Ništa od ovoga on ne priznaje možda i zato jer je svjestan da u tom slučaju ne bi dobio očekivanu političku podršku. Utoliko teže. Sa druge strane, politika je umijeće mogućeg, pa se na državnom nivou mora uvažavati pobjednike na nacionalnom nivou, ma šta mislili o potezima neke osobe i/ili izboru onih koji su birali.
- Političari dva HDZ-a u Bosni i Hercegovini govore o ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH u teritorijalnom i institucionalnom pogledu. Znači li to da je još aktuelna zamisao o trećem entitetu?
Nesumnjivo je i svima poznato da Hrvati u BiH nemaju niti teritorijalni niti institucionalni okvir i zaštitu. Znam za pojedince koji osporavaju ovu tvrdnju. Njima za preispitivanje savjesti upit: zar ne živimo u državi u kojoj jedan narod ima svoj entitet, a druga dva žive u zajedničkom u kome brojniji, na nivou najvažnijih institucija preglasava manje brojne, čitaj: manje jednakopravnog?! Ovo se stanje mora mijenjati i svaki modalitet kojim će se ovo razriješiti dobro je došao. Treći entitet je termin koga se najčešće koristi u negativnom kontekstu kako bi se zapravo uskratilo Hrvatima ono što imaju Srbi pa i Bošnjaci. BiH treba preuređenje prema kome bi federalne jedinice, bez obzira na broj, bile uređene sa relativnom većinom tri naroda u kome bi se garantovala sva nacionalna prava manje brojnima i svim građanima. Na državnom se nivou mora osigurati paritet BiH mora izabrati - biti Švicarska, ili u najboljem slučaju - Kipar. Vjerujem u prvi izbor, kazao je dr. bagarić na kraju intervjua za "Oslobođenje".
Bagari