Mastakilla
Gesperrt
Bosna i Hercegovina
Nobelovci na smetljištu
(Video prilog TV Liberty magazin)
Marija Arnautović
Da se imena ulica širom Bosne i Hercegovine mijenjaju, u zavisnosti od toga, ko je na vlasti, nije nikakva novost. O tome su se vodile brojne polemike, u čijoj sjeni ostaje priča o značajnim ličnostima koje ili nikada nisu dobile ulicu sa svojim imenom, ili su je dobile na potpuno neprimjerenom mjestu.
Tako je ulica jedne od sarajevskih legendi Davorina Popovića smještena u dijelu grada u kome on vjerovatno nikada nije bio, a Uglješu Uzelca, bivšeg gradonačelnika Sarajeva, koji je ponosno mahao olimpijskom zastavom, smjestili su u jedno prigradsko naselje.
“Šetam gradom naše mladosti
i tražim ulicu za svoje ime
Velike, bučne ulice – njih prepuštam velikanima istorije.
Dok je istorija trajala, šta sam ja radio?
Prosto volio tebe.
Malu ulicu tražim, običnu, svakodnevnu ,
kojom se, neopaženi od svijeta,
možemo prošetati i poslije smrti. ..”
Ovako je pisao pjesnik Izet Kiko Sarajlić. Ulicu sa svojim imenom u glavnom gradu BiH, u kojem je proveo najveći dio svog života i o kome je neumorno pisao, nije još uvijek dobio.
Izet Kiko Sarajlić (1930.-2002.)
PEN centar Bosne i Hercegovine predložio je da jedan mali krak jedne od najstarijih ulica u centru Sarajeva, ulice Kralja Tvrtka, mjesto gdje je Kiko Sarajlić živio u ratu, nosi njegovo ime. To nije prihvaćeno.
Njegovoj porodici ponuđeno je da jedna ulica u sarajevskom naselju Stup, nekoliko kilometara od centra grada, nosi njegovo ime. Oni to nisu prihvatili.
Arhitekta Boro Spasojević razumije razloge zbog kojih porodica Sarajlić nije prihvatila da pjesnik bude izmješten na samu periferiju Sarajeva:
“Mislim da je Tamara, Kikina kćerka imala pravo što to nije prihvatila. Jer ova uličica koju je predložio PEN centar nema ni tri-četiri ulaza, a Kiko je jedan od naših najvećih pjesnika”
U isto vrijeme, neke druge poznate i zaslužne Sarajlije, ulice sa svojim imenima dobile su u prigradskim dijelovima Sarajeva, u kojima za života, vjerovatno nikada nisu ni bili. Arhitekta Boro Spasojević ovakve postupke objašnjava jednom anegdotom:
“Ima ona neka anegdota: ´ Kad su pitali Kineza kako mu se zove punica on je rekao Čim Čim Dalje Tim Tim Bolje´. Izgleda da je ovim kreatorima koji razmišljaju o tim ulicama, što dalje razmišljaju od centra Tim Tim Bolje.”
Zaborav
Većina Sarajlija danas sigurno ne zna gdje se nalazi ulica bivšeg gradonačelnika Sarajeva Uglješe Uzelca, jednog od najzaslužnijih ljudi za organizovanje Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.
Kreatori sarajevskih ulica, kojih je više od 1500, odlučili su da Uzelca smjeste u naselje Doglodi udaljeno skoro 15 kilometara od centra grada. Sarajlija Ekrem Dupanović pokazao nam je gdje je ta ulica i nije krio razočarenje zbog činjenice da se zasluge Uglješe Uzelca zaboravljaju.
“Uglješa Uzelac je bio institucija. Značio je jako mnogo za Sarajevo. Volio je ovaj grad i čino je za ovaj grad velike stvari. Naročito je iskoristio mogućnost, dok je u jednom mandatu bio predsjednik Izvršnog Odbora grada, a kasnije i olimpijski gradonačelnik. Sama činjenica da je rukovodio gradom za vrijeme XIV Zmiskih olimpijskih igara i te svoje emocije izrazio onim fenomenalnim kadrovima koje su obišle svijet, kada maše olimpijskom zastavom, koju je primio na otvorenju Igara, daje nama za pravo, da tražimo, da Uglješa dobije bolje mjesto u gradu”.
O Uglješi Uzelcu i njegovim zaslugama za Sarajevo skoro ništa ne znaju ni stanovnici ulice koja nosi njegovo ime:
Ulica Uglješe Uzelca
RSE: Znate li Vi ko je bio čovjek, čije ime nosi Vaša ulica?
“Uglješe Uzelca nosila prvi put, a sada je ..”
RSE: A sada je Uglješe Uzelca.
“Onda nije”
RSE: A znate li ko je Uglješa Uzelac?
“Ne znam, neki stranac, je li Bosanac?”
“Znam da je Uglješa Uzelac, a ko je bio i šta je bio, vjerujte da ne znam”
“Pa što je olimpijsku vatru potpalio 1984.godine”
Vasin ili Gazin han
Sa ulicom koja nosi njegovo ime nije bolje prošao ni pjevač grupe Indeksi, Davorin Popović, nekada zvijezda u bivšoj Jugoslaviji, a prema ocjenama velikog broja Sarajlija, legenda ovog grada. Ekrem Dupanović objašnjava gdje je smještena ulica Davorina Popovića:
“Negdje smo na pola puta između Stupske petlje i aerodroma. Mislim da Davor sigurno spada u uzak krug ljudi o kojima ozbiljno treba Jedna od nespretnosti je to da je recimo,Vladimir Prelog, nobelovac, dobio ulicu na gradskom smetljištu, što je potpuno izvan normalne pameti.
razmišljati, da ih se smjesti negdje u centar, negdje blizu FIS-a. Meni je zaista žao da ova ulica koja, evo nema, nema ni par kuća nosi ime čovjeka po kome se jedno 30.-40.godina ovaj grad prepoznavao na području cijele bivše Jugoslavije”.
Sasvim je logično da svaka društvena pometnja ostavi traga pa i u nazivima ulica, kaže autor “Leksikona Sarajeva” Valerijan Žujo. Nazive današnjih ulica ocjenjuje kao haotične, ali kaže da je to prirodno. Ipak, dodaje Žujo, svi značajni ljudi koji su obilježili različite epohe u Sarajevu nisu srazmjerno zastupljeni:
“Ima tih nekakvih grešaka sa namjerom, ima grešaka iz neznanja, iz nespretnosti. Jedna od nespretnosti je to da je recimo,Vladimir Prelog, nobelovac, dobio ulicu na gradskom smetljištu, što je potpuno izvan normalne pameti. Postoje preinake naziva, jedan kraj sarajevski se sada zove Gazin Han. Niko mi nikada nije uspio objasniti zašto se zove Gazin Han. Kraj se zvao Vasin Han. Dakle, to ime izgleda nije konvertibilno u ovom vremenu. Vaso Durić je bio jedan pitomi čovjek koji je podigao han davno, negdje potkraj 19.stoljeća, i po njemu se taj dio, koji je bio nenaseljen manje-više, zove Vasin Han. Gazin Han je jedna sintagma koja je na silu smišljena”.
Istoričari kažu da je jako važno da se topografski nazivi ulica kakvi postoje u Sarajevu zadrže. Takođe, postoje primjeri evropskih gradova koji i kada su mijenjali imena ulica, na jednoj tabli ostavljali su sva prethodna imena. Takav način obilježavanja ulica bio bi značajan jer na svojevrstan način priča priču o istoriji nekog grada.
Nobelovci na smetljištu
(Video prilog TV Liberty magazin)
Marija Arnautović
Da se imena ulica širom Bosne i Hercegovine mijenjaju, u zavisnosti od toga, ko je na vlasti, nije nikakva novost. O tome su se vodile brojne polemike, u čijoj sjeni ostaje priča o značajnim ličnostima koje ili nikada nisu dobile ulicu sa svojim imenom, ili su je dobile na potpuno neprimjerenom mjestu.
Tako je ulica jedne od sarajevskih legendi Davorina Popovića smještena u dijelu grada u kome on vjerovatno nikada nije bio, a Uglješu Uzelca, bivšeg gradonačelnika Sarajeva, koji je ponosno mahao olimpijskom zastavom, smjestili su u jedno prigradsko naselje.
“Šetam gradom naše mladosti
i tražim ulicu za svoje ime
Velike, bučne ulice – njih prepuštam velikanima istorije.
Dok je istorija trajala, šta sam ja radio?
Prosto volio tebe.
Malu ulicu tražim, običnu, svakodnevnu ,
kojom se, neopaženi od svijeta,
možemo prošetati i poslije smrti. ..”
Ovako je pisao pjesnik Izet Kiko Sarajlić. Ulicu sa svojim imenom u glavnom gradu BiH, u kojem je proveo najveći dio svog života i o kome je neumorno pisao, nije još uvijek dobio.
Izet Kiko Sarajlić (1930.-2002.)
PEN centar Bosne i Hercegovine predložio je da jedan mali krak jedne od najstarijih ulica u centru Sarajeva, ulice Kralja Tvrtka, mjesto gdje je Kiko Sarajlić živio u ratu, nosi njegovo ime. To nije prihvaćeno.
Njegovoj porodici ponuđeno je da jedna ulica u sarajevskom naselju Stup, nekoliko kilometara od centra grada, nosi njegovo ime. Oni to nisu prihvatili.
Arhitekta Boro Spasojević razumije razloge zbog kojih porodica Sarajlić nije prihvatila da pjesnik bude izmješten na samu periferiju Sarajeva:
“Mislim da je Tamara, Kikina kćerka imala pravo što to nije prihvatila. Jer ova uličica koju je predložio PEN centar nema ni tri-četiri ulaza, a Kiko je jedan od naših najvećih pjesnika”
U isto vrijeme, neke druge poznate i zaslužne Sarajlije, ulice sa svojim imenima dobile su u prigradskim dijelovima Sarajeva, u kojima za života, vjerovatno nikada nisu ni bili. Arhitekta Boro Spasojević ovakve postupke objašnjava jednom anegdotom:
“Ima ona neka anegdota: ´ Kad su pitali Kineza kako mu se zove punica on je rekao Čim Čim Dalje Tim Tim Bolje´. Izgleda da je ovim kreatorima koji razmišljaju o tim ulicama, što dalje razmišljaju od centra Tim Tim Bolje.”
Zaborav
Većina Sarajlija danas sigurno ne zna gdje se nalazi ulica bivšeg gradonačelnika Sarajeva Uglješe Uzelca, jednog od najzaslužnijih ljudi za organizovanje Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.
Kreatori sarajevskih ulica, kojih je više od 1500, odlučili su da Uzelca smjeste u naselje Doglodi udaljeno skoro 15 kilometara od centra grada. Sarajlija Ekrem Dupanović pokazao nam je gdje je ta ulica i nije krio razočarenje zbog činjenice da se zasluge Uglješe Uzelca zaboravljaju.
“Uglješa Uzelac je bio institucija. Značio je jako mnogo za Sarajevo. Volio je ovaj grad i čino je za ovaj grad velike stvari. Naročito je iskoristio mogućnost, dok je u jednom mandatu bio predsjednik Izvršnog Odbora grada, a kasnije i olimpijski gradonačelnik. Sama činjenica da je rukovodio gradom za vrijeme XIV Zmiskih olimpijskih igara i te svoje emocije izrazio onim fenomenalnim kadrovima koje su obišle svijet, kada maše olimpijskom zastavom, koju je primio na otvorenju Igara, daje nama za pravo, da tražimo, da Uglješa dobije bolje mjesto u gradu”.
O Uglješi Uzelcu i njegovim zaslugama za Sarajevo skoro ništa ne znaju ni stanovnici ulice koja nosi njegovo ime:
Ulica Uglješe Uzelca
RSE: Znate li Vi ko je bio čovjek, čije ime nosi Vaša ulica?
“Uglješe Uzelca nosila prvi put, a sada je ..”
RSE: A sada je Uglješe Uzelca.
“Onda nije”
RSE: A znate li ko je Uglješa Uzelac?
“Ne znam, neki stranac, je li Bosanac?”
“Znam da je Uglješa Uzelac, a ko je bio i šta je bio, vjerujte da ne znam”
“Pa što je olimpijsku vatru potpalio 1984.godine”
Vasin ili Gazin han
Sa ulicom koja nosi njegovo ime nije bolje prošao ni pjevač grupe Indeksi, Davorin Popović, nekada zvijezda u bivšoj Jugoslaviji, a prema ocjenama velikog broja Sarajlija, legenda ovog grada. Ekrem Dupanović objašnjava gdje je smještena ulica Davorina Popovića:
“Negdje smo na pola puta između Stupske petlje i aerodroma. Mislim da Davor sigurno spada u uzak krug ljudi o kojima ozbiljno treba Jedna od nespretnosti je to da je recimo,Vladimir Prelog, nobelovac, dobio ulicu na gradskom smetljištu, što je potpuno izvan normalne pameti.
razmišljati, da ih se smjesti negdje u centar, negdje blizu FIS-a. Meni je zaista žao da ova ulica koja, evo nema, nema ni par kuća nosi ime čovjeka po kome se jedno 30.-40.godina ovaj grad prepoznavao na području cijele bivše Jugoslavije”.
Sasvim je logično da svaka društvena pometnja ostavi traga pa i u nazivima ulica, kaže autor “Leksikona Sarajeva” Valerijan Žujo. Nazive današnjih ulica ocjenjuje kao haotične, ali kaže da je to prirodno. Ipak, dodaje Žujo, svi značajni ljudi koji su obilježili različite epohe u Sarajevu nisu srazmjerno zastupljeni:
“Ima tih nekakvih grešaka sa namjerom, ima grešaka iz neznanja, iz nespretnosti. Jedna od nespretnosti je to da je recimo,Vladimir Prelog, nobelovac, dobio ulicu na gradskom smetljištu, što je potpuno izvan normalne pameti. Postoje preinake naziva, jedan kraj sarajevski se sada zove Gazin Han. Niko mi nikada nije uspio objasniti zašto se zove Gazin Han. Kraj se zvao Vasin Han. Dakle, to ime izgleda nije konvertibilno u ovom vremenu. Vaso Durić je bio jedan pitomi čovjek koji je podigao han davno, negdje potkraj 19.stoljeća, i po njemu se taj dio, koji je bio nenaseljen manje-više, zove Vasin Han. Gazin Han je jedna sintagma koja je na silu smišljena”.
Istoričari kažu da je jako važno da se topografski nazivi ulica kakvi postoje u Sarajevu zadrže. Takođe, postoje primjeri evropskih gradova koji i kada su mijenjali imena ulica, na jednoj tabli ostavljali su sva prethodna imena. Takav način obilježavanja ulica bio bi značajan jer na svojevrstan način priča priču o istoriji nekog grada.