Denis_Zec
Top-Poster
Eldorado« za hrvatske tvrtke u SCG-u dok nema svjetske konkurencije
Nakon skromnih 20 milijuna dolara izvoza i sedam milijuna uvoza u 1997. godini, lani je hrvatska trgovinska bilanca sa Srbijom iznosila gotovo 250 milijuna dolara izvoza i oko 125 milijuna dolara uvoza. Inače je ukupan izvoz iz Hrvatske dvostruko niži od uvoza pa je Srbija jedna od rijetkih država s kojom smo u debeloj pozitivi. Prema mišljenju gospodarskih stručnjaka, u Srbiju i Crnu Goru za godinu, dvije počet će na velika vrata ulaziti svjetske korporacije s kojima se hrvatske tvrtke više neće moći nositi
Zagreb radi -Beograd se gradi«. Tu autoironičnu poštapalicu, koju se u Hrvatskoj u vrijeme bivše Jugoslavije potiho izgovaralo samo pred prijateljima, Srbi polako modificiraju i uskoro bi, s obzirom na agresivan nastup hrvatskih tvrtki u susjednoj državi koje sve više ulažu u srpsku industriju, subjekti u njoj mogli zamijeniti mjesta.
Frikom, industrija smrznute hrane, u vlasništvu je zagrebačkog Agrokora, Somboled je kupila Rajićeva Lura, u hrvatskom su većinskom vlasništvu kragujevački Helix, novosadski MOS, subotička Rotografika... Croatia osiguranje je 99,5-postotni vlasnik beogradskog Milenijum osiguranja, a Vindija je kupila lajkovačku mljekaru. Među najagilnijim investitorima u ruiniranu, ali čini se ipak perspektivnu srpsku industriju je Našice cement, koji je postao većinski vlasnik Poleta u Novom Bečeju, Opeke u Smederevskoj Palanci, tvornice Jelen Do, a 38 posto udjela ima i u tvornici Stražilovo u Sremskim Karlovcima.
Uz kupnju srpskih poduzeća, izvoz u tu zemlju u posljednjih sedam godina narastao je dvanaestak puta dok je, istodobno, uvoz u Hrvatsku dvostruko niži. Sa skromnih 20 milijuna dolara izvoza i sedam milijuna uvoza u 1997., trgovinska bilanca sa Srbijom lani je iznosila gotovo 250 milijuna dolara izvoza i oko 125 milijuna dolara uvoza. Za ilustraciju, naša je generalna bilanca obrnuto proporcionalna - ukupan izvoz iz Hrvatske dvostruko je niži od uvoza pa je Srbija jedna od rijetkih država s kojom smo u debeloj pozitivi.
»Premda su rezultati dobri, i dalje zaostajemo za Slovenijom koja gospodarske odnose sa Srbijom nije prekidala još od raspada SFRJ«, objasnio nam je Goran Masnec, direktor predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Beogradu.
Nedorečeno zakonodavstvo i relativnu nesigurnost ulaganja, zbog kojih zapadne kompanije još oklijevaju pri odluci da se upuste u poslove u Srbiji, hrvatski će gospodarstvenici moći koristiti još neko vrijeme. No prema mišljenju gospodarskih stručnjaka, i na tržište Srbije i Crne Gore za godinu, dvije ući će svjetske korporacije s kojima se hrvatske tvrtke više neće moći nositi.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, stotinjak hrvatskih tvrtki otvorilo je predstavništvo u Srbiji, a mnoge posluju i bez formalnog zastupstva.
Najviše je tvrtki koje se bave metalnom industrijom, a sustižu ih one prehrambene djelatnosti - od sveprisutne Podravke, preko Kraša i Belja, sve do ekskluzivnog Zigantea iz Buja koji Srbe hrani tartufima.
Tako su, uživajući u tartufima, Kraševim bajaderama i kutjevačkim vinima Beograđanke prošli tjedan listale Gloriju, licencno srpsko izdanje, dok su njihovi muževi napeto pratili dvoboj hrvatske i njihove rukometne reprezentacije.
Nedjelja, 6. veljače 2005.
Robert Valdec
Vjesnik online
Nakon skromnih 20 milijuna dolara izvoza i sedam milijuna uvoza u 1997. godini, lani je hrvatska trgovinska bilanca sa Srbijom iznosila gotovo 250 milijuna dolara izvoza i oko 125 milijuna dolara uvoza. Inače je ukupan izvoz iz Hrvatske dvostruko niži od uvoza pa je Srbija jedna od rijetkih država s kojom smo u debeloj pozitivi. Prema mišljenju gospodarskih stručnjaka, u Srbiju i Crnu Goru za godinu, dvije počet će na velika vrata ulaziti svjetske korporacije s kojima se hrvatske tvrtke više neće moći nositi
Zagreb radi -Beograd se gradi«. Tu autoironičnu poštapalicu, koju se u Hrvatskoj u vrijeme bivše Jugoslavije potiho izgovaralo samo pred prijateljima, Srbi polako modificiraju i uskoro bi, s obzirom na agresivan nastup hrvatskih tvrtki u susjednoj državi koje sve više ulažu u srpsku industriju, subjekti u njoj mogli zamijeniti mjesta.
Frikom, industrija smrznute hrane, u vlasništvu je zagrebačkog Agrokora, Somboled je kupila Rajićeva Lura, u hrvatskom su većinskom vlasništvu kragujevački Helix, novosadski MOS, subotička Rotografika... Croatia osiguranje je 99,5-postotni vlasnik beogradskog Milenijum osiguranja, a Vindija je kupila lajkovačku mljekaru. Među najagilnijim investitorima u ruiniranu, ali čini se ipak perspektivnu srpsku industriju je Našice cement, koji je postao većinski vlasnik Poleta u Novom Bečeju, Opeke u Smederevskoj Palanci, tvornice Jelen Do, a 38 posto udjela ima i u tvornici Stražilovo u Sremskim Karlovcima.
Uz kupnju srpskih poduzeća, izvoz u tu zemlju u posljednjih sedam godina narastao je dvanaestak puta dok je, istodobno, uvoz u Hrvatsku dvostruko niži. Sa skromnih 20 milijuna dolara izvoza i sedam milijuna uvoza u 1997., trgovinska bilanca sa Srbijom lani je iznosila gotovo 250 milijuna dolara izvoza i oko 125 milijuna dolara uvoza. Za ilustraciju, naša je generalna bilanca obrnuto proporcionalna - ukupan izvoz iz Hrvatske dvostruko je niži od uvoza pa je Srbija jedna od rijetkih država s kojom smo u debeloj pozitivi.
»Premda su rezultati dobri, i dalje zaostajemo za Slovenijom koja gospodarske odnose sa Srbijom nije prekidala još od raspada SFRJ«, objasnio nam je Goran Masnec, direktor predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Beogradu.
Nedorečeno zakonodavstvo i relativnu nesigurnost ulaganja, zbog kojih zapadne kompanije još oklijevaju pri odluci da se upuste u poslove u Srbiji, hrvatski će gospodarstvenici moći koristiti još neko vrijeme. No prema mišljenju gospodarskih stručnjaka, i na tržište Srbije i Crne Gore za godinu, dvije ući će svjetske korporacije s kojima se hrvatske tvrtke više neće moći nositi.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, stotinjak hrvatskih tvrtki otvorilo je predstavništvo u Srbiji, a mnoge posluju i bez formalnog zastupstva.
Najviše je tvrtki koje se bave metalnom industrijom, a sustižu ih one prehrambene djelatnosti - od sveprisutne Podravke, preko Kraša i Belja, sve do ekskluzivnog Zigantea iz Buja koji Srbe hrani tartufima.
Tako su, uživajući u tartufima, Kraševim bajaderama i kutjevačkim vinima Beograđanke prošli tjedan listale Gloriju, licencno srpsko izdanje, dok su njihovi muževi napeto pratili dvoboj hrvatske i njihove rukometne reprezentacije.
Nedjelja, 6. veljače 2005.
Robert Valdec
Vjesnik online