C
cro_Kralj_Zvonimir
Guest
Hrvatska će moći izvoziti struju
Do 2015. godine HEP planira izgraditi nove elektrane snage oko 1200 megavata, čime će ukupna snaga njihovih elektrana narasti na 52.000 megavata
ZAGREB - Ako se idućih godina ostvare HEP-ovi planovi za gradnju nekoliko novih elektrana, Hrvatska bi mogla postati izvoznik struje i na tome dobro zarađivati. HEP do kraja 2013. planira investirati čak 24 milijarde kuna. Najveći dio tog novca potrošit će na gradnju novih elektrana, za što će u sljedećih sedam godina, kako bi osigurali što veću energetsku neovisnost Hrvatske, odvojiti oko devet milijardi kuna.
Naime, zbog snažnog rasta potrošnje struje u Hrvatskoj od 3,5 do 4 posto godišnje, većeg nego u EU, i postupnog prestanka rada starih termoelektrana planiraju do 2015. izgraditi nove elektrane ukupne snage oko 1200 megavata, dok je ukupna snaga njihovih postojećih elektrana oko 4000 megavata. HEP je već započeo gradnju hidroelektrane Lešće na Dobri, snage 42 megavata i novog plinskog bloka od 100 megavata u zagrebačkoj Termoelektrani-toplani. Nakon te dvije elektrane slijede novi plinski blokovi snage po 250 megavata u termoelektranama u Sisku i Osijeku. Većina opreme za sisačku termoelektranu osigurat će se iz ruskog klirinškog duga, o čemu se uskoro očekuje potpis ugovora. Planiraju izgraditi i plinsku elektranu kraj budućeg LNG terminala, a od većih objekata posljednji je na redu novi blok od 500 megavata na ugljen u termoelektrani Plomin koji bi trebao zamijeniti dotrajali prvi blok te vrlo važne elektrane. Osim tih »klasičnih« elektrana HEP će ulagati i u obnovljive izvore energije (vjetar, vodotoci i geotermalna energija).
Takve velike planirane investicije trebale bi im omogućiti da od sadašnjeg uvoznika struje (prosječno uvoze oko 20 posto godišnjih potreba) postanu izvoznik. Razmatra se više mogućih trasa od sjevernog do južnog Jadrana, ali čini se da je optimalna ona od velike trafostanice Konjsko kraj Splita prema srednjoj Italiji. Glavna prednost tog kabela je činjenica da Italiji zbog premalih ulaganja u elektrane trebaju velike količine struje (najveći je uvoznik u Europi) pa bi HEP na izvozu mogao dobro zaraditi. Naime, struja je u Italiji otprilike dvostruko skuplja nego u Hrvatskoj, ističu u HEP-u. Očekuju da bi se investicija isplatila za desetak godina.
http://www.vjesnik.hr/html/2007/06/02/Clanak.asp?r=gos&c=3
ZAGREB - Ako se idućih godina ostvare HEP-ovi planovi za gradnju nekoliko novih elektrana, Hrvatska bi mogla postati izvoznik struje i na tome dobro zarađivati. HEP do kraja 2013. planira investirati čak 24 milijarde kuna. Najveći dio tog novca potrošit će na gradnju novih elektrana, za što će u sljedećih sedam godina, kako bi osigurali što veću energetsku neovisnost Hrvatske, odvojiti oko devet milijardi kuna.
Naime, zbog snažnog rasta potrošnje struje u Hrvatskoj od 3,5 do 4 posto godišnje, većeg nego u EU, i postupnog prestanka rada starih termoelektrana planiraju do 2015. izgraditi nove elektrane ukupne snage oko 1200 megavata, dok je ukupna snaga njihovih postojećih elektrana oko 4000 megavata. HEP je već započeo gradnju hidroelektrane Lešće na Dobri, snage 42 megavata i novog plinskog bloka od 100 megavata u zagrebačkoj Termoelektrani-toplani. Nakon te dvije elektrane slijede novi plinski blokovi snage po 250 megavata u termoelektranama u Sisku i Osijeku. Većina opreme za sisačku termoelektranu osigurat će se iz ruskog klirinškog duga, o čemu se uskoro očekuje potpis ugovora. Planiraju izgraditi i plinsku elektranu kraj budućeg LNG terminala, a od većih objekata posljednji je na redu novi blok od 500 megavata na ugljen u termoelektrani Plomin koji bi trebao zamijeniti dotrajali prvi blok te vrlo važne elektrane. Osim tih »klasičnih« elektrana HEP će ulagati i u obnovljive izvore energije (vjetar, vodotoci i geotermalna energija).
Takve velike planirane investicije trebale bi im omogućiti da od sadašnjeg uvoznika struje (prosječno uvoze oko 20 posto godišnjih potreba) postanu izvoznik. Razmatra se više mogućih trasa od sjevernog do južnog Jadrana, ali čini se da je optimalna ona od velike trafostanice Konjsko kraj Splita prema srednjoj Italiji. Glavna prednost tog kabela je činjenica da Italiji zbog premalih ulaganja u elektrane trebaju velike količine struje (najveći je uvoznik u Europi) pa bi HEP na izvozu mogao dobro zaraditi. Naime, struja je u Italiji otprilike dvostruko skuplja nego u Hrvatskoj, ističu u HEP-u. Očekuju da bi se investicija isplatila za desetak godina.
http://www.vjesnik.hr/html/2007/06/02/Clanak.asp?r=gos&c=3
