C
cro_Kralj_Zvonimir
Guest
Što sve roboti rade u Hrvatskoj?
Hrvatska bi se industrija rado koristila visoko-automatiziranom tehnologijom i robotikom, samo da nije tako skupa...
Iskustva domaćih tvrtki koje nude usluge korištenja robota pokazuju da u “cost-benefit” analizama u našoj industriji uteg zateže na strani troškova, pa se i dobrobiti prilagođavaju takvoj filozofiji. Bez obzira na dugoročne koristi i uštede od visokorazvijene tehnologije, tvrtke će se radije prikloniti klasičnim metodama, znače li one kratkoročno niže troškove.
Predstavljanje prototipa protupožarnog robota Jelke-4, koji je proizvela Zagrebačka tvrtka DOK-ING za Rusku Federaciju, izazvalo je poseban interes, jer je posrijedi u potpunosti hrvatski proizvod, projektiran i izrađen kod nas. Autorski potpis na, u svijetu jedinstven robot za gašenje požara u posebno teškim uvjetima,
stavio je Vjekoslav Majetić, nagrađivani inovator i direktor tvrtke DOK-ING koja je proizvela i suvremeni stroj za razminiranje te dozer – stroj za za rad na nedostupnim terenima koji su proizveli za rudnike platine u Južnoafričkoj Republici. Domaći se poduzetnik pokušava probiti na izvoznom tržištu, a klijenti su mu i oružane snage nekoliko država, kao i međunarodne humanitarne organizacije za razminiranje. I u njihovu proboju na svjetsko tržište odlučujući je činitelj – cijena.
– Jelka je zajednički projekt naše tvrtke i ruskog Ministarstva za civilnu zaštitu, izvanredne situacije i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Svjesni su toga da bi ruski ili američki znanstvenici za sličan proizvod tražili milijune, a naše su cijene puno niže – priznaje Damir Štimac, voditelj prodaje i komercijale u DOK-ING-u.
Za ruskog naručitelja proizvest će stotinjak protupožarnih robota od kojih svaki vrijedi oko 350.000 eura. I njihovi strojevi za razminiranje, čija je cijena 250.000 eura, uz slovačke su najprodavaniji u svijetu. Američkoj vojsci prodali su u četiri godine 33 stroja.
– Možda će to zvučati malo čudno, ali cjelokupan prihod reinvestiramo u istraživanje i proizvodnju, drukčije se ne bismo održali na tržištu – otkriva Štimac.
Da na tržištu ne cvjetaju ruže, otkriva i bivši “Prvomajac” inženjer Miroslav Jambrečić iz tvrtke Zomel koja se bavi distribucijom industrijskih proizvoda visoke tehnologije japanske tvrtke OMRON Electronics. Pokrivaju područje industrijske elektronike, senzorike i automatizacije proizvodnje.
– Izuzetno je teško. Svi bi bili užasno zainteresirani za automatizaciju kad bi oprema bila badava. Realno postoje potrebe, no tek kad strojevi stanu uzimaju se novi. Inače, dok ide, ide... – požalio se inženjer koji otkriva kako cijeloj ekipi iz bivšeg “1. maja” vrlo teško pada sjećanje na vremena kad su bili vodeći europski proizvođač alatnih stojeva.
Rat je, kaže, donio svoje i tog tržišta više nema, a konkurencija je izuzetno jaka.
– Tu i tamo automatiziraju se djelići proizvodnje, ali uglavnom se uvozi kompletna tehnologija. Jake tvrtke uvoze gotov proizvod – kaže Jambrečić.
Robotima u svom radu koristi se i Adria Grupa, zagrebačka outsourcing tvrtka specijalizirana, među ostalim djelatnostima koje obavlja, i za čišćenja i održavanja objekata i specijalnih postrojenja. Njihov je robot za čišćenje ventilacijskih sustava uvozni aparat čija se cijena mjeri u milijunima kuna i u Hrvatskoj ih ima svega nekoliko. Robot radi na daljinsko upravljanje te prvo snima situaciju mikrokamerom, a potom čisti cijevi rotacijskim četkama. Na kraju snimaju stanje prije i poslije čišćenja, a nude i snimku cijelog procesa rada.
– Uštedi se i na ljudstvu, i na vremenu, i cijeni. Velika je razlika rade li četiri radnika kojima se plaćaju dnevnice i radni sati ili robot koji isti posao obavi uz vođenje jednog radnika i eventualnu asistenciju drugog. Najmanje je dvostruko jeftinije – ističe Tanja Meić, direktorica sektora čišćenja i održavanja Adria Grupe.
Njihovim uslugama, kaže, koriste se sve Plivine tvrtke, Siemens i nekoliko banaka. Na tržištu su oko dvije godine i u svim djelatnostima zapošljavaju oko 700 radnika.
– Teško se probiti s novom tehnologijom na tržište. Ljudi se vrlo sporo privikavaju. Nažalost, velik dio još se priklanja klasičnoj tehnologiji – kaže Tanja Meić.
Jasno, ovo nisu jedini roboti na hrvatskom tlu. Popularnost polako stječu i strojevi za daljinsko popravljanje podzemnih ili nedostupnih cijevi, bez kopanja i građevinskih zahvata. Bez obzira na to jesu li posrijedi cjevovodi plina, pitke ili tehnološke vode i odvodnje, neizmjerne su uštede i ostale prednosti od izbjegavanja podzemnog “rovanja”, raskopavanja starih gradskih jezgri ili blokade prometnica te njihova ponovnog krpanja. No, doći do ponuđača ovih usluga prava je umjetnost, i za sedmu silu, a kamoli za one kojima njihove usluge trebaju.
Kroatischer Roboter der nach Russland exportiert wird!
http://www.vecernji.hr/home/manager/1200053/index.do
Hrvatska bi se industrija rado koristila visoko-automatiziranom tehnologijom i robotikom, samo da nije tako skupa...
Iskustva domaćih tvrtki koje nude usluge korištenja robota pokazuju da u “cost-benefit” analizama u našoj industriji uteg zateže na strani troškova, pa se i dobrobiti prilagođavaju takvoj filozofiji. Bez obzira na dugoročne koristi i uštede od visokorazvijene tehnologije, tvrtke će se radije prikloniti klasičnim metodama, znače li one kratkoročno niže troškove.
Predstavljanje prototipa protupožarnog robota Jelke-4, koji je proizvela Zagrebačka tvrtka DOK-ING za Rusku Federaciju, izazvalo je poseban interes, jer je posrijedi u potpunosti hrvatski proizvod, projektiran i izrađen kod nas. Autorski potpis na, u svijetu jedinstven robot za gašenje požara u posebno teškim uvjetima,
stavio je Vjekoslav Majetić, nagrađivani inovator i direktor tvrtke DOK-ING koja je proizvela i suvremeni stroj za razminiranje te dozer – stroj za za rad na nedostupnim terenima koji su proizveli za rudnike platine u Južnoafričkoj Republici. Domaći se poduzetnik pokušava probiti na izvoznom tržištu, a klijenti su mu i oružane snage nekoliko država, kao i međunarodne humanitarne organizacije za razminiranje. I u njihovu proboju na svjetsko tržište odlučujući je činitelj – cijena.
– Jelka je zajednički projekt naše tvrtke i ruskog Ministarstva za civilnu zaštitu, izvanredne situacije i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Svjesni su toga da bi ruski ili američki znanstvenici za sličan proizvod tražili milijune, a naše su cijene puno niže – priznaje Damir Štimac, voditelj prodaje i komercijale u DOK-ING-u.
Za ruskog naručitelja proizvest će stotinjak protupožarnih robota od kojih svaki vrijedi oko 350.000 eura. I njihovi strojevi za razminiranje, čija je cijena 250.000 eura, uz slovačke su najprodavaniji u svijetu. Američkoj vojsci prodali su u četiri godine 33 stroja.
– Možda će to zvučati malo čudno, ali cjelokupan prihod reinvestiramo u istraživanje i proizvodnju, drukčije se ne bismo održali na tržištu – otkriva Štimac.
Da na tržištu ne cvjetaju ruže, otkriva i bivši “Prvomajac” inženjer Miroslav Jambrečić iz tvrtke Zomel koja se bavi distribucijom industrijskih proizvoda visoke tehnologije japanske tvrtke OMRON Electronics. Pokrivaju područje industrijske elektronike, senzorike i automatizacije proizvodnje.
– Izuzetno je teško. Svi bi bili užasno zainteresirani za automatizaciju kad bi oprema bila badava. Realno postoje potrebe, no tek kad strojevi stanu uzimaju se novi. Inače, dok ide, ide... – požalio se inženjer koji otkriva kako cijeloj ekipi iz bivšeg “1. maja” vrlo teško pada sjećanje na vremena kad su bili vodeći europski proizvođač alatnih stojeva.
Rat je, kaže, donio svoje i tog tržišta više nema, a konkurencija je izuzetno jaka.
– Tu i tamo automatiziraju se djelići proizvodnje, ali uglavnom se uvozi kompletna tehnologija. Jake tvrtke uvoze gotov proizvod – kaže Jambrečić.
Robotima u svom radu koristi se i Adria Grupa, zagrebačka outsourcing tvrtka specijalizirana, među ostalim djelatnostima koje obavlja, i za čišćenja i održavanja objekata i specijalnih postrojenja. Njihov je robot za čišćenje ventilacijskih sustava uvozni aparat čija se cijena mjeri u milijunima kuna i u Hrvatskoj ih ima svega nekoliko. Robot radi na daljinsko upravljanje te prvo snima situaciju mikrokamerom, a potom čisti cijevi rotacijskim četkama. Na kraju snimaju stanje prije i poslije čišćenja, a nude i snimku cijelog procesa rada.
– Uštedi se i na ljudstvu, i na vremenu, i cijeni. Velika je razlika rade li četiri radnika kojima se plaćaju dnevnice i radni sati ili robot koji isti posao obavi uz vođenje jednog radnika i eventualnu asistenciju drugog. Najmanje je dvostruko jeftinije – ističe Tanja Meić, direktorica sektora čišćenja i održavanja Adria Grupe.
Njihovim uslugama, kaže, koriste se sve Plivine tvrtke, Siemens i nekoliko banaka. Na tržištu su oko dvije godine i u svim djelatnostima zapošljavaju oko 700 radnika.
– Teško se probiti s novom tehnologijom na tržište. Ljudi se vrlo sporo privikavaju. Nažalost, velik dio još se priklanja klasičnoj tehnologiji – kaže Tanja Meić.
Jasno, ovo nisu jedini roboti na hrvatskom tlu. Popularnost polako stječu i strojevi za daljinsko popravljanje podzemnih ili nedostupnih cijevi, bez kopanja i građevinskih zahvata. Bez obzira na to jesu li posrijedi cjevovodi plina, pitke ili tehnološke vode i odvodnje, neizmjerne su uštede i ostale prednosti od izbjegavanja podzemnog “rovanja”, raskopavanja starih gradskih jezgri ili blokade prometnica te njihova ponovnog krpanja. No, doći do ponuđača ovih usluga prava je umjetnost, i za sedmu silu, a kamoli za one kojima njihove usluge trebaju.
Kroatischer Roboter der nach Russland exportiert wird!
http://www.vecernji.hr/home/manager/1200053/index.do
uppydogeyes: