Grobar
Ultra-Poster
Hier ist der Link:
HRTV_Sendung über kirche in CG
Crkva svete Petke u Spičanskom polju, u župi Sutomore u Crnogorskom primorju je jedna od crkava s dva oltara, katoličkim i pravoslavnim. Na žalost, 1995. iz crkve je katolički oltar nasilno izbačen i katolicima do danas, unatoč sudskoj odluci, nije vraćen ključ ove crkve i oni se njome ne mogu koristiti.
Sutomore je najjužnija župa u Kotorskoj biskupiji. Natpisi na zvonima župne crkve svete Marije o spomenu tisućgodišnjice prvoga hrvatskog kralja Tomislava svjedoče o nacionalnoj određenosti tamošnjih katolika. Početkom prošloga stoljeća u tom ih je kraju bilo više od osamdeset posto.
Danas je, međutim, obrnuto, kaže don Nikola Majić, župnik Sutomora. Danas je 2 - tri posto katolika na ovom terenu. Ipak, župa nije toliko mrtva. Imam sada 27 djece za prvu pričest koju pripremam.
Većini te djece majke su pravoslavne vjere, a mješoviti brakovi nisu rijetkost. O suživotu s pravoslavcima, koji su se u taj kraj masovnije počeli naseljavati nakon turske okupacije Bara i njegove okolice 1571. godine, svjedoči i desetak zajedničkih crkava u kojima je jedan oltar bio katolički, a drugi pravoslavni. Danas se takav crkveni suživot poštuje samo u grobljanskoj crkvi svete Tekle, a Srpska pravoslavna crkva svetu je Petku, nakon što ju je Zavod za zaštitu spomenika početkom devedesetih godina temeljito obnovio, odlučila prisvojiti. Iako nikada tako drastično, nedostatak ekumenizma ni u ranijim vremenima nekim pravoslavnim svećenicima nije bio nepoznat.
Izvršenje sudske odluke, prema kojoj je katolicima trebao biti vraćen ključ ulaznih vrata te mogućnost ponovnoga korištenja zajedničke crkve, spriječilo je, na balkanskim prostorima već viđeno, "događanje naroda".
Kad smo došli na lice mjesta bilo nam je onemogućeno i izvšiocima sudskim i policiji, koja doduše nije bila u nekom većem broju, tri u civilu i kasnije su došlla dva tri policajca u uniformi, sjeća se don Anton Belan, katedralni župnik u Kotoru.
Iako smo se vratili neobavljena posla ja sam tamo pretrpio i napade i kao pripadnik hrvatske manjine u Crnoj Gori i kao katolički svećenik. Za sve su me napadali oni koji su bili tamo nazočni, a najmanje su bili prisutni mještani, njih samo četiri ili pet, drugo su bili izbjeglice s Kosova , izbjeglice iz Republike Hrvatske i turisti koji su se zatekli tu, odnosno dan ranije bili pozvani..."
Poštovanje privatnog vlasništva jedan je od temelja demokratskog društva. Kao i priznavanje prava nacionalnih manjina. Hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori, osim do sada samo deklarativnoga, od crnogorske vlasti očekuje i stvarno priznanje. Slučajeve poput svete Petke u Spičanskom polju, koji traje već puno desetljeće, demokratska društva ne poznaju.
HRTV_Sendung über kirche in CG
Crkva svete Petke u Spičanskom polju, u župi Sutomore u Crnogorskom primorju je jedna od crkava s dva oltara, katoličkim i pravoslavnim. Na žalost, 1995. iz crkve je katolički oltar nasilno izbačen i katolicima do danas, unatoč sudskoj odluci, nije vraćen ključ ove crkve i oni se njome ne mogu koristiti.
Sutomore je najjužnija župa u Kotorskoj biskupiji. Natpisi na zvonima župne crkve svete Marije o spomenu tisućgodišnjice prvoga hrvatskog kralja Tomislava svjedoče o nacionalnoj određenosti tamošnjih katolika. Početkom prošloga stoljeća u tom ih je kraju bilo više od osamdeset posto.
Danas je, međutim, obrnuto, kaže don Nikola Majić, župnik Sutomora. Danas je 2 - tri posto katolika na ovom terenu. Ipak, župa nije toliko mrtva. Imam sada 27 djece za prvu pričest koju pripremam.
Većini te djece majke su pravoslavne vjere, a mješoviti brakovi nisu rijetkost. O suživotu s pravoslavcima, koji su se u taj kraj masovnije počeli naseljavati nakon turske okupacije Bara i njegove okolice 1571. godine, svjedoči i desetak zajedničkih crkava u kojima je jedan oltar bio katolički, a drugi pravoslavni. Danas se takav crkveni suživot poštuje samo u grobljanskoj crkvi svete Tekle, a Srpska pravoslavna crkva svetu je Petku, nakon što ju je Zavod za zaštitu spomenika početkom devedesetih godina temeljito obnovio, odlučila prisvojiti. Iako nikada tako drastično, nedostatak ekumenizma ni u ranijim vremenima nekim pravoslavnim svećenicima nije bio nepoznat.
Izvršenje sudske odluke, prema kojoj je katolicima trebao biti vraćen ključ ulaznih vrata te mogućnost ponovnoga korištenja zajedničke crkve, spriječilo je, na balkanskim prostorima već viđeno, "događanje naroda".
Kad smo došli na lice mjesta bilo nam je onemogućeno i izvšiocima sudskim i policiji, koja doduše nije bila u nekom većem broju, tri u civilu i kasnije su došlla dva tri policajca u uniformi, sjeća se don Anton Belan, katedralni župnik u Kotoru.
Iako smo se vratili neobavljena posla ja sam tamo pretrpio i napade i kao pripadnik hrvatske manjine u Crnoj Gori i kao katolički svećenik. Za sve su me napadali oni koji su bili tamo nazočni, a najmanje su bili prisutni mještani, njih samo četiri ili pet, drugo su bili izbjeglice s Kosova , izbjeglice iz Republike Hrvatske i turisti koji su se zatekli tu, odnosno dan ranije bili pozvani..."
Poštovanje privatnog vlasništva jedan je od temelja demokratskog društva. Kao i priznavanje prava nacionalnih manjina. Hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori, osim do sada samo deklarativnoga, od crnogorske vlasti očekuje i stvarno priznanje. Slučajeve poput svete Petke u Spičanskom polju, koji traje već puno desetljeće, demokratska društva ne poznaju.