E
Emir
Guest
Predsjednik Ivo Josipović ovoga vikenda ide u novu misiju pomirenja naroda u susjednoj Bosni i Hercegovini. Dok se u prvom posjetu fokusirao na hrvatsko-bošnjački sukob i poklonio se civilnim žrtvama, u drugom posjetu namjerava smanjiti tenzije između Hrvata i Srba. Kako neslužbeno doznajemo, Josipović bi zajedno s premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom i brojnim izaslanstvom političara trebao obići dva najmasovnija stratišta civilnih žrtava Srba i Hrvata u proteklom ratu.
Predsjednik bi, prema protokolu, trebao otići u prijedorsku župu Briševo, gdje je 25. srpnja 1992. godine u jednom danu ubijeno 72 hrvatskih civila, te u Sijekovac pokraj Bosanskog Broda, gdje se obilježava stradanje 47 srpskih civila. Dok su u Prijedoru ushićeni što im u posjet dolazi hrvatski predsjednik, prvi put nakon 18 godina hrvatske neovisnosti, iz Posavine je u našu redakciju stigao poziv za – pomoć!
Posavljavci nam vele da je najavljeni posjet hrvatskog predsjednika Ive Josipovića najmasovnijem stratištu bosanskih Srba u BiH u Sijekovcu prijevara predsjednika, objašnjavajući da su na spomeniku 47 civilnih žrtava rata upisana imena vojnika stradalih u sukobima, ali i imena ljudi “koje su Srbi ubili 1996. godine, kad su se vratili iz Slavonskog Broda u Sijekovac”.
[h3]Napad na Sijekovac [/h3]
− Na tom se popisu nalaze imena Joze i Vasilja Bačića. Jozo se vratio u Bosanski iz Slavonskog Broda 1996. godine. Lokalni Srbi su ga ubili jer je navodno prešao na stranu Hrvata. Njegov otac Vasilj otišao ga je tražiti, pa su i njega ubili. I njihova su imena stavili na popis stradalih 26. ožujka 1992. Na spomeniku je i ime Save Ćerića, kojega su također ubili kad je rat završio − kaže nam Petar Mrtalj, ratni načelnik tehničke službe 101. bosanske brdske brigade.
Osim primjedbe da se na spomeniku civilnim žrtvama nalaze i stradali u sukobima, Posavljake iritiraju permanentne tvrdnje koje dolaze od srpskih vlasti da je rat u BiH počeo napadom Hrvatske vojske na Sijekovac.
− Već 3. ožujka 1992. JNA i neki lokalni Srbi ušli su u Bosanski Brod s tenkovima. Tada je već gorjelo Sarajevo i zauzete su općine istočne Bosne, pa napad na Sijekovac nikako ne može biti uzet kao dan početka rata u BiH. Stoga smatramo da predsjednik Josipović ne može otići u Sijekovac, jer će se to uzeti kao potvrda priznanja da je Hrvatska vojska započela rat u BiH − kaže nam Posavljak, s molbom da na te činjenice javno upozorimo predsjednika Josipovića kako bismo spriječili njegov posjet tom posavskom selu.
− U Posavini nema Ahmića! Ovdje takvih stratišta nema. Podržavamo njegovu misiju pomirenja i želju da se pokloni stradalim civilnim žrtvama, ali to moraju biti civilne žrtve, bez vojne komponente i bez revidiranja povijesnih činjenica. Sa Sijekovcem ga žele prevariti − zavapio je naš sugovornik iz Posavine, sugerirajući da bi predsjednik trebao otići na neko drugo stratište srpskih civila.
Dok je biskup Franjo Komarica presretan zbog posjeta hrvatskog predsjednika Republici Srpskoj, koja se do sada zaobilazila u širokom luku, u župi Briševo pripremaju se za dolazak visokih gostiju. Župnik, 63-godišnji Ilija Arlović, u nedjelju će biti domaćin u crkvi svetih Petra i Pavla, jer je u njoj prije osam mjeseci postavljena spomen-ploča za 72 ubijenih katolika. Nakon logora i izbjeglištva, župnik Arlović se prije deset godina vratio u predratnu župu i u međuvremenu obnovio obje župne crkve.
Na njegovu inicijativu i novcem protjeranih župljana, izgrađena je spomen-ploča s imenima svih stradalih civila Hrvata u župi Briševo. Spomen-ploča će ostati unutar crkve dok se ne stvore međunacionalni uvjeti kako bi se mogla iznijeti ispred crkve, “da se ne bi dogodilo da ne osvane”.
− Biskup želi naše probleme podići na višu razinu. U proteklih deset godina, otkako sam se vratio u župu, ovamo se vratilo samo 80 vjernika od 1682 predratna. Najmlađi povratnik ima 56 godina, sve su to stari ljudi koji žele umrijeti na svome ognjištu. Godine prolaze, a izbjeglice se ne vraćaju, ako se nešto ozbiljno ne poduzme, ovdje će nama trebati samo starački domovi − kaže svećenik.
[h3]Mobilizirali Hrvate [/h3]
Prijedor, grad u Republici Srpskoj, gdje bi se Josipović trebao nakloniti hrvatskim civilnim žrtvama rata u Bosanskoj Posavini, i danas slovi kao jedno od najtvrđih uporišta ortodoksne srpske politike u BiH. U centru ove općine, na svakom se koraku i dalje vide obilježja i spomenici palim borcima za slobodu “srpskog naroda”.
Prijedorski kraj poznat je i po mnogobrojnim ratnim mobiliziranjima tamošnjih Hrvata i Bošnjaka koji su korišteni kao “živi štit” u borbi s hrvatskim i bošnjačkim snagama, a mnogi su od njih i poginuli. O tomu svjedoče i imena “palih srpskih boraca” na spomeniku u centru Prijedora, među kojima su i Franjo Iveljić, Rudolf Ivanović, Zvonko Briševac, Berislav Didović, Drago Mutić, Faruk Ališić i drugi...
Dođe li se hrvatski predsjednik doista u Prijedor pokloniti hrvatskim žrtvama, sigurno će se dobrim dijelom ponovno klanjati žrtvama srpske agresije gurnutima u rat u uniformama vojske koja je ratovala protiv njihovih sunarodnjaka. Naime, Hrvati koji su ostali u tom kraju za vrijeme okupacije, bili su novačeni u vojsku RS-a, i poginuli su u ratu protiv svojih sunarodnjaka i Bošnjaka koji su se nalazili s druge strane vatrene linije.
I na koncu , možemo reći, Josipovićev posjet Republici Srpskoj ima i političke reperkusije s obzirom da za četiri mjeseca Bosanci i Hercegovci izlaze na izbore. Njegov posjet, u ovom trenutku je definitivno vjetar u leđa najvećem kočničaru europskog puta i najvećem provokatoru žrtava- Miloradu Dodiku. I u tom segmentu, zajednički posjet stratištima, družnje i slikanje s hrvatskim predsjednikom značajno rehabilitira problematičnog i nepoželjnog Dodika.
POSAVLJACI JOSIPOVI
Predsjednik bi, prema protokolu, trebao otići u prijedorsku župu Briševo, gdje je 25. srpnja 1992. godine u jednom danu ubijeno 72 hrvatskih civila, te u Sijekovac pokraj Bosanskog Broda, gdje se obilježava stradanje 47 srpskih civila. Dok su u Prijedoru ushićeni što im u posjet dolazi hrvatski predsjednik, prvi put nakon 18 godina hrvatske neovisnosti, iz Posavine je u našu redakciju stigao poziv za – pomoć!
[h3]Napad na Sijekovac [/h3]
− Na tom se popisu nalaze imena Joze i Vasilja Bačića. Jozo se vratio u Bosanski iz Slavonskog Broda 1996. godine. Lokalni Srbi su ga ubili jer je navodno prešao na stranu Hrvata. Njegov otac Vasilj otišao ga je tražiti, pa su i njega ubili. I njihova su imena stavili na popis stradalih 26. ožujka 1992. Na spomeniku je i ime Save Ćerića, kojega su također ubili kad je rat završio − kaže nam Petar Mrtalj, ratni načelnik tehničke službe 101. bosanske brdske brigade.
Osim primjedbe da se na spomeniku civilnim žrtvama nalaze i stradali u sukobima, Posavljake iritiraju permanentne tvrdnje koje dolaze od srpskih vlasti da je rat u BiH počeo napadom Hrvatske vojske na Sijekovac.
− Već 3. ožujka 1992. JNA i neki lokalni Srbi ušli su u Bosanski Brod s tenkovima. Tada je već gorjelo Sarajevo i zauzete su općine istočne Bosne, pa napad na Sijekovac nikako ne može biti uzet kao dan početka rata u BiH. Stoga smatramo da predsjednik Josipović ne može otići u Sijekovac, jer će se to uzeti kao potvrda priznanja da je Hrvatska vojska započela rat u BiH − kaže nam Posavljak, s molbom da na te činjenice javno upozorimo predsjednika Josipovića kako bismo spriječili njegov posjet tom posavskom selu.
Dok je biskup Franjo Komarica presretan zbog posjeta hrvatskog predsjednika Republici Srpskoj, koja se do sada zaobilazila u širokom luku, u župi Briševo pripremaju se za dolazak visokih gostiju. Župnik, 63-godišnji Ilija Arlović, u nedjelju će biti domaćin u crkvi svetih Petra i Pavla, jer je u njoj prije osam mjeseci postavljena spomen-ploča za 72 ubijenih katolika. Nakon logora i izbjeglištva, župnik Arlović se prije deset godina vratio u predratnu župu i u međuvremenu obnovio obje župne crkve.
Na njegovu inicijativu i novcem protjeranih župljana, izgrađena je spomen-ploča s imenima svih stradalih civila Hrvata u župi Briševo. Spomen-ploča će ostati unutar crkve dok se ne stvore međunacionalni uvjeti kako bi se mogla iznijeti ispred crkve, “da se ne bi dogodilo da ne osvane”.
− Biskup želi naše probleme podići na višu razinu. U proteklih deset godina, otkako sam se vratio u župu, ovamo se vratilo samo 80 vjernika od 1682 predratna. Najmlađi povratnik ima 56 godina, sve su to stari ljudi koji žele umrijeti na svome ognjištu. Godine prolaze, a izbjeglice se ne vraćaju, ako se nešto ozbiljno ne poduzme, ovdje će nama trebati samo starački domovi − kaže svećenik.
Prijedor, grad u Republici Srpskoj, gdje bi se Josipović trebao nakloniti hrvatskim civilnim žrtvama rata u Bosanskoj Posavini, i danas slovi kao jedno od najtvrđih uporišta ortodoksne srpske politike u BiH. U centru ove općine, na svakom se koraku i dalje vide obilježja i spomenici palim borcima za slobodu “srpskog naroda”.
Prijedorski kraj poznat je i po mnogobrojnim ratnim mobiliziranjima tamošnjih Hrvata i Bošnjaka koji su korišteni kao “živi štit” u borbi s hrvatskim i bošnjačkim snagama, a mnogi su od njih i poginuli. O tomu svjedoče i imena “palih srpskih boraca” na spomeniku u centru Prijedora, među kojima su i Franjo Iveljić, Rudolf Ivanović, Zvonko Briševac, Berislav Didović, Drago Mutić, Faruk Ališić i drugi...
Dođe li se hrvatski predsjednik doista u Prijedor pokloniti hrvatskim žrtvama, sigurno će se dobrim dijelom ponovno klanjati žrtvama srpske agresije gurnutima u rat u uniformama vojske koja je ratovala protiv njihovih sunarodnjaka. Naime, Hrvati koji su ostali u tom kraju za vrijeme okupacije, bili su novačeni u vojsku RS-a, i poginuli su u ratu protiv svojih sunarodnjaka i Bošnjaka koji su se nalazili s druge strane vatrene linije.
I na koncu , možemo reći, Josipovićev posjet Republici Srpskoj ima i političke reperkusije s obzirom da za četiri mjeseca Bosanci i Hercegovci izlaze na izbore. Njegov posjet, u ovom trenutku je definitivno vjetar u leđa najvećem kočničaru europskog puta i najvećem provokatoru žrtava- Miloradu Dodiku. I u tom segmentu, zajednički posjet stratištima, družnje i slikanje s hrvatskim predsjednikom značajno rehabilitira problematičnog i nepoželjnog Dodika.
POSAVLJACI JOSIPOVI
