Aleksandar Vasiljević (71), general major bivše JNA i nekadašnji načelnik "Uprave bezbjednosti SSNO", koji inače živi u Srbiji, osumnjičen je za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Sumnjiči ga se da od početka oktobra 1991. do maja 1992. nije učinio ništa kako bi spriječio sistemska zlostavljanja, ubijanja, silovanja i torturu nad 3000 zarobljenih hrvatskih civilnih i vojnih zarobljenika, koji su bili zatvoreni u logorima na teritoriju Srbije – Begejcima, Stajićevu, Srijemskoj Mitrovici i Nišu.
Među zarobljenim civilima bilo je žena, djece i staraca, a zarobljenici koji su bili u dobi od 16 do 75 godina držani su u nehumanim uslovima, bez vode, odjeće i obuće.
Vasiljević, koji je kao načelnik Uprave bio odgovoran za logore, te koji je znao što se u njima događa, pa i to da je u psihičkim i fizičkim torturama ubijeno 13 zarobljenika čiji je identitet poznat te veći broj zasad neidentifikovanih zarobljenika, nije učinio ništa kako bi to spriječio.
Među onima koji su prošli pakao Srijemske Mitrovice, Stajićeva i drugih logora jest i Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, koji je proteklih godina u javnosti najviše inzistirao na progonu odgovornih za mučenja u srbijanskim logorima.
Zahtjev za proširenje istrage protiv Vasiljevića podnesen je nakon što je na Županijskom sudu u Osijeku pokrenuta istraga protiv Đure Živanovića, koji se također sumnjiči za ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima. Taj je postupak pokazao da je Vasiljević osoba kojoj su bili podređeni zapovjednici svih logora.
Da je bilo tako, potvrdio je i sam Vasiljević, koji je 1999. godine davao iskaz pred Vojnim sudom u Beogradu, a svjedočio je i u Haagu u postupku protiv Slobodana Miloševića.
Tada je kazao da je 1991. obišao logore Begejci i Stajićevo te da je znao tačno stanje u njima, broj smrtnih stradanja i likvidacija zarobljenika.
(večernji)
Sumnjiči ga se da od početka oktobra 1991. do maja 1992. nije učinio ništa kako bi spriječio sistemska zlostavljanja, ubijanja, silovanja i torturu nad 3000 zarobljenih hrvatskih civilnih i vojnih zarobljenika, koji su bili zatvoreni u logorima na teritoriju Srbije – Begejcima, Stajićevu, Srijemskoj Mitrovici i Nišu.
Među zarobljenim civilima bilo je žena, djece i staraca, a zarobljenici koji su bili u dobi od 16 do 75 godina držani su u nehumanim uslovima, bez vode, odjeće i obuće.
Vasiljević, koji je kao načelnik Uprave bio odgovoran za logore, te koji je znao što se u njima događa, pa i to da je u psihičkim i fizičkim torturama ubijeno 13 zarobljenika čiji je identitet poznat te veći broj zasad neidentifikovanih zarobljenika, nije učinio ništa kako bi to spriječio.
Među onima koji su prošli pakao Srijemske Mitrovice, Stajićeva i drugih logora jest i Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, koji je proteklih godina u javnosti najviše inzistirao na progonu odgovornih za mučenja u srbijanskim logorima.
Zahtjev za proširenje istrage protiv Vasiljevića podnesen je nakon što je na Županijskom sudu u Osijeku pokrenuta istraga protiv Đure Živanovića, koji se također sumnjiči za ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima. Taj je postupak pokazao da je Vasiljević osoba kojoj su bili podređeni zapovjednici svih logora.
Da je bilo tako, potvrdio je i sam Vasiljević, koji je 1999. godine davao iskaz pred Vojnim sudom u Beogradu, a svjedočio je i u Haagu u postupku protiv Slobodana Miloševića.
Tada je kazao da je 1991. obišao logore Begejci i Stajićevo te da je znao tačno stanje u njima, broj smrtnih stradanja i likvidacija zarobljenika.
(večernji)