moj grad srebrenik
Srebrenik je gradić koji se nalazi u Tuzlanskom bazenu u dolini rijeke Tinje, na pruzi i putu Brčko-Tuzla-Sarajevo.
Opstina Srebrenik se nalazi u sjeveroistocnom dijelu Bosne i Hercegovine, na teritoriji Tuzlanskog bazena. Okruzena je planinskim masivima Majevice i Trebave koji se spustaju u prostranu ravnicu kroz koju od juga prema sjeveru protice rijeka Tinja. Na podrucju od 250 km2 zivi oko 33500 stanovnika, od cega u samom gradu Srebreniku 9500.
Srebrenik je danas otvoreni grad umjetnosti, poznat po trgovinskim sajmovima i uspjesnoj privatnoj inicijativi. Vlastitim naporima i uz pomoc sire zajednice gradjani Srebrenika su nakon II svjetskog rata izgradili potpuno novi grad sa savremenim kapacitetima:
- Osam osnovnih skola
- Obdaniste za oko 120 malisana
- Srednjoskolski centar
- Dom zdravlja sa osam sektorskih ambulanti
- Dom kulture sa bibliotekom, kinom i galerijom
historija
rebrenik se u istoriji prvi put pominje godine 1333. Prvi pisani dokument o postojanju ovog drevnog grada jeste povelja Stjepana II Kotromanica kojom on, kao bosanski ban, Dubrovackoj republici ustupa Ston i Rat - otvarajuci trgovinske puteve Dubrovnika sa Bosnom. U to vrijeme Srebrenik je bio i prijestolnica srednjevjekovne Bosne kojom su vladali Kotromanici, utemeljivsi njene najprostranije granice. Bosna se tada prostirala od Save na sjeveru, Zadra i Knina na zapadu i Herceg Novog na jugoistoku.
Ugarski kralj Matija Korvin u oktobru 1464 prodire sa vojskom u sjeveroistocnu Bosnu i zauzima Srebrenik. Od osvojenih krajeva formira Srebrenicku banovinu, koju uredjuje po strogim vojnickim principima. Za zapovjednika Banovine postavlja hrvatskog velikasa Nikolu Ilockog.
O zauzimanju Srebrenika od strane Turaka postoje dvije istorijske verzije: po prvoj Srebrenik je osvojen 1512.godine, zajedno sa Teocakom. Druga je verzija da je 1521 bosanski sandzakbeg Feriz-beg zauzeo Srebrenik, Sokol i Tesanj. Interesantno je narodno predanje o zauzimanju Srebrenika od strane Turaka. Kako je turska vojska bila brojcano nadmocna, branitelji Srebrenika su u toku noci napustili grad, potkovavsi konje naopako da bi prikrili tragove svog povlacenja. Zbog tragova kopita Turci su mislili da je gradu stigla pomoc i dugo su oklijevali da ga pokusaju zauzeti. Nema pouzdanih podataka o tome kada je sagradjena srebrenicka tvrdjava, ali je posve sigurno da su je sagradili Madjari za vrijeme njihove vladavine u Bosni. Dogradjivali su je Turci, o cemu svjedoci dogradjena dzamija koja je sluzila za potrebe posade, odnosno turskih askera.
U periodu poslije Turaka Srebrenik je bio u izvjesnoj istorijskoj zaledjini, tako da nema puno svjedocenja o gradu u periodu Austro-Ugarske vladavine niti Kraljevine Jugoslavije.
Ponovno istorijsko budjenje Srebrenik dozivljava u periodu poslije II svjetskog rata. Gradnja pruge Brcko-Banovici i putne dionice Zupanja-Sarajevo-Opuzen daje Srebreniku impuls napretka i ozivljavanja.
die burg aus dem jahre 1933:
carsija:
Srebrenik je gradić koji se nalazi u Tuzlanskom bazenu u dolini rijeke Tinje, na pruzi i putu Brčko-Tuzla-Sarajevo.
Opstina Srebrenik se nalazi u sjeveroistocnom dijelu Bosne i Hercegovine, na teritoriji Tuzlanskog bazena. Okruzena je planinskim masivima Majevice i Trebave koji se spustaju u prostranu ravnicu kroz koju od juga prema sjeveru protice rijeka Tinja. Na podrucju od 250 km2 zivi oko 33500 stanovnika, od cega u samom gradu Srebreniku 9500.
Srebrenik je danas otvoreni grad umjetnosti, poznat po trgovinskim sajmovima i uspjesnoj privatnoj inicijativi. Vlastitim naporima i uz pomoc sire zajednice gradjani Srebrenika su nakon II svjetskog rata izgradili potpuno novi grad sa savremenim kapacitetima:
- Osam osnovnih skola
- Obdaniste za oko 120 malisana
- Srednjoskolski centar
- Dom zdravlja sa osam sektorskih ambulanti
- Dom kulture sa bibliotekom, kinom i galerijom
historija
rebrenik se u istoriji prvi put pominje godine 1333. Prvi pisani dokument o postojanju ovog drevnog grada jeste povelja Stjepana II Kotromanica kojom on, kao bosanski ban, Dubrovackoj republici ustupa Ston i Rat - otvarajuci trgovinske puteve Dubrovnika sa Bosnom. U to vrijeme Srebrenik je bio i prijestolnica srednjevjekovne Bosne kojom su vladali Kotromanici, utemeljivsi njene najprostranije granice. Bosna se tada prostirala od Save na sjeveru, Zadra i Knina na zapadu i Herceg Novog na jugoistoku.
Ugarski kralj Matija Korvin u oktobru 1464 prodire sa vojskom u sjeveroistocnu Bosnu i zauzima Srebrenik. Od osvojenih krajeva formira Srebrenicku banovinu, koju uredjuje po strogim vojnickim principima. Za zapovjednika Banovine postavlja hrvatskog velikasa Nikolu Ilockog.
O zauzimanju Srebrenika od strane Turaka postoje dvije istorijske verzije: po prvoj Srebrenik je osvojen 1512.godine, zajedno sa Teocakom. Druga je verzija da je 1521 bosanski sandzakbeg Feriz-beg zauzeo Srebrenik, Sokol i Tesanj. Interesantno je narodno predanje o zauzimanju Srebrenika od strane Turaka. Kako je turska vojska bila brojcano nadmocna, branitelji Srebrenika su u toku noci napustili grad, potkovavsi konje naopako da bi prikrili tragove svog povlacenja. Zbog tragova kopita Turci su mislili da je gradu stigla pomoc i dugo su oklijevali da ga pokusaju zauzeti. Nema pouzdanih podataka o tome kada je sagradjena srebrenicka tvrdjava, ali je posve sigurno da su je sagradili Madjari za vrijeme njihove vladavine u Bosni. Dogradjivali su je Turci, o cemu svjedoci dogradjena dzamija koja je sluzila za potrebe posade, odnosno turskih askera.
U periodu poslije Turaka Srebrenik je bio u izvjesnoj istorijskoj zaledjini, tako da nema puno svjedocenja o gradu u periodu Austro-Ugarske vladavine niti Kraljevine Jugoslavije.
Ponovno istorijsko budjenje Srebrenik dozivljava u periodu poslije II svjetskog rata. Gradnja pruge Brcko-Banovici i putne dionice Zupanja-Sarajevo-Opuzen daje Srebreniku impuls napretka i ozivljavanja.
die burg aus dem jahre 1933:
carsija:
