KOMA
Donator
Sve sto ste zeljeli znati o Sloveniji, a niste ni znali da postoji...
MORE
Prema nekim novijim istrazivanjima, Slovenija navodno ima more. Očevici tvrde da su ga vidjeli oko Pirana i Kopra, a prema njihovim svjedočanstvima u Piranskoj je luci zabranjeno sidrenje brodova duµih od 5 metara jer zalaze u međunarodne vode. U sklopu koparskog hotela "Triglav" u tijeku je također i izgradnja suvremenog bazena s morskom vodom, čime će povrsina slovenskog teritorijalnog mora biti povećana za 42 posto. Slanost mu je nesto manje od 38 promila čime slovensko more spada u neslanije sale ovog dijela Sredozemlja.
NAVODNO OSLOBODILAČKI RAT
Rat za nezavisnost Slovenije (1991.-1991.) jedan je od najkrvavijih, najduzih i najiscprljujućih ratova u povijesti čovječanstva. Od rata - u kojemu je ovu drzavu napalo nekoliko desetaka povampirenih regruta JNA sa 14 oklopnih transportera i koji je, s kraćim prekidima, trajao punih 7 dana - razrusena, spaljena i izmrcvarena Slovenija oporavila se u nepune tri godine, razvivsi se u vodeću gospodarsku i vojnu silu Piranskog zaljeva.
PRIRODNE OSOBINE
Republika Slovenija se nalazi na neatraktivnoj parceli u podnozju Alpa i prostire se na jedva 20 000 km^2 (usporedbe radi, tolika su u Hrvatskoj samo okupirana područja, op.a.). Na karti Europe Slovenija se nalazi između Italije, Austrije, Madzarske i Hrvatske, ali se ne moze vidjeti prostim okom (za lijepa vremena, Slovenija se moze vidjeti tek na karti Republike Slovenije). Najvisi planinski vrh je Triglav, visok 2863 (u Hrvatskoj toliko nema ni najnizi vrh, op.a.), dok je natuplji vrh drµzvni. Klima je srednjeeuropska, u sjeverozapadnom dijelu alpska, a u posljednje vrijeme i antihrvatska. Takva klima pogoduje uzgoju voća u Makedoniji.
STRUKTURA STANOVNISTVA
U Sloveniji zivi oko 1 500 000 ljudi (usporedbe radi, toliko ih stane na zagrebački hipodrom), od čega ih je 16 posto skrtih i sebičnih, 14 posto uobrazenih i umisljenih, 13 posto alternativnih, 6 posto debelih, 51 posto zenskih i 0.002 posto nevinih. Iako sluzbeni slovenski izvori tvrde da van matične zemlje zivi oko 150 tisuća Slovenaca, koji su otisli u
emigraciju za vrijeme komunističkog rezima, pravi je razlog taj sto u ovu zapadnobalkansku drzavicu nisu svi mogli stati.
DRZAVNO UREĐENJE
Slovenska drzava uređena je dosta ukusno i funkcionalno, obzirom na prilično skučen prostor. Lijevo od ulaza nalazi se prostrano Cerknisko polje i neobično namjestena Postojinska jama. Pravo kroz sredinu drzave vodi rijeka Sava, uz koju se prolazi pored najvećeg slovenskog naselja Ljubljane i dolazi do pomalo nametljivih Julijskih Alpa s nekoliko simpatičnih jezerčića u podnozju. Desno od ulaza, pak, nalaze se nepretenciozni vinorodni brezuljci i decentno uređene poljoprivredne povrsine. Drzava ima i nekoliko sporednih ulaza, a na jugozapadu i prozor s kojega za lijepa vremena puca čeznutljiv pogled na more.
PODRIJETLO
Slovenci su, u stvari, alpski Hrvati, a o njihovu hrvatskom podrijetlu govori i nedavno istrazivanje provedeno među stedisama "Ljubljanske banke". Prema nekim uglednim antropolozima, Slovenci su nastali tako sto je Edvard Kardelj Hrvatima jebo mater, nakon čega je jedan dio Hrvata krenuo osnovim pravcem razvoja socijalističkog samoupravljanja prema zapadu. Uvjereni da su otkrili novu socijalističku republiku, naselili su se i postepene
potpuno potisnuli autohtono stanovni±tvo koje je, kako kaze predaja, bilo toliko ±krto da su Hrvati tu zemlju nazvali "Slovenija".
SPORT
Od sportova u Sloveniji najpopularnije je plivanje. Kako slovensko more, međutim, nema propisane olimpijske dimenzije, Slovenci ne plivaju u moru, nego na snijegu. Posto, pak, na snijegu ne mogu plivati, oni po njemu hodaju, a obzirom na činjenicu da po njemu ne mogu hodati, oni se po njemu kreću na naročitim drvenim letvama. Kako je, međutim, na tim letvama po snijegu nezgodno hodati, oni se njima spustaju po planinskim padinama. Plivanje se u Sloveniji zove jos i smučanje ili skijanje. Od ostalih ±portova u usponu je alpinizam, dok je atletika u krizi jer trkači na srednjim i dugim prugama ne mogu dobiti austrijsku vizu.
MORE
Prema nekim novijim istrazivanjima, Slovenija navodno ima more. Očevici tvrde da su ga vidjeli oko Pirana i Kopra, a prema njihovim svjedočanstvima u Piranskoj je luci zabranjeno sidrenje brodova duµih od 5 metara jer zalaze u međunarodne vode. U sklopu koparskog hotela "Triglav" u tijeku je također i izgradnja suvremenog bazena s morskom vodom, čime će povrsina slovenskog teritorijalnog mora biti povećana za 42 posto. Slanost mu je nesto manje od 38 promila čime slovensko more spada u neslanije sale ovog dijela Sredozemlja.
NAVODNO OSLOBODILAČKI RAT
Rat za nezavisnost Slovenije (1991.-1991.) jedan je od najkrvavijih, najduzih i najiscprljujućih ratova u povijesti čovječanstva. Od rata - u kojemu je ovu drzavu napalo nekoliko desetaka povampirenih regruta JNA sa 14 oklopnih transportera i koji je, s kraćim prekidima, trajao punih 7 dana - razrusena, spaljena i izmrcvarena Slovenija oporavila se u nepune tri godine, razvivsi se u vodeću gospodarsku i vojnu silu Piranskog zaljeva.
PRIRODNE OSOBINE
Republika Slovenija se nalazi na neatraktivnoj parceli u podnozju Alpa i prostire se na jedva 20 000 km^2 (usporedbe radi, tolika su u Hrvatskoj samo okupirana područja, op.a.). Na karti Europe Slovenija se nalazi između Italije, Austrije, Madzarske i Hrvatske, ali se ne moze vidjeti prostim okom (za lijepa vremena, Slovenija se moze vidjeti tek na karti Republike Slovenije). Najvisi planinski vrh je Triglav, visok 2863 (u Hrvatskoj toliko nema ni najnizi vrh, op.a.), dok je natuplji vrh drµzvni. Klima je srednjeeuropska, u sjeverozapadnom dijelu alpska, a u posljednje vrijeme i antihrvatska. Takva klima pogoduje uzgoju voća u Makedoniji.
STRUKTURA STANOVNISTVA
U Sloveniji zivi oko 1 500 000 ljudi (usporedbe radi, toliko ih stane na zagrebački hipodrom), od čega ih je 16 posto skrtih i sebičnih, 14 posto uobrazenih i umisljenih, 13 posto alternativnih, 6 posto debelih, 51 posto zenskih i 0.002 posto nevinih. Iako sluzbeni slovenski izvori tvrde da van matične zemlje zivi oko 150 tisuća Slovenaca, koji su otisli u
emigraciju za vrijeme komunističkog rezima, pravi je razlog taj sto u ovu zapadnobalkansku drzavicu nisu svi mogli stati.
DRZAVNO UREĐENJE
Slovenska drzava uređena je dosta ukusno i funkcionalno, obzirom na prilično skučen prostor. Lijevo od ulaza nalazi se prostrano Cerknisko polje i neobično namjestena Postojinska jama. Pravo kroz sredinu drzave vodi rijeka Sava, uz koju se prolazi pored najvećeg slovenskog naselja Ljubljane i dolazi do pomalo nametljivih Julijskih Alpa s nekoliko simpatičnih jezerčića u podnozju. Desno od ulaza, pak, nalaze se nepretenciozni vinorodni brezuljci i decentno uređene poljoprivredne povrsine. Drzava ima i nekoliko sporednih ulaza, a na jugozapadu i prozor s kojega za lijepa vremena puca čeznutljiv pogled na more.
PODRIJETLO
Slovenci su, u stvari, alpski Hrvati, a o njihovu hrvatskom podrijetlu govori i nedavno istrazivanje provedeno među stedisama "Ljubljanske banke". Prema nekim uglednim antropolozima, Slovenci su nastali tako sto je Edvard Kardelj Hrvatima jebo mater, nakon čega je jedan dio Hrvata krenuo osnovim pravcem razvoja socijalističkog samoupravljanja prema zapadu. Uvjereni da su otkrili novu socijalističku republiku, naselili su se i postepene
potpuno potisnuli autohtono stanovni±tvo koje je, kako kaze predaja, bilo toliko ±krto da su Hrvati tu zemlju nazvali "Slovenija".
SPORT
Od sportova u Sloveniji najpopularnije je plivanje. Kako slovensko more, međutim, nema propisane olimpijske dimenzije, Slovenci ne plivaju u moru, nego na snijegu. Posto, pak, na snijegu ne mogu plivati, oni po njemu hodaju, a obzirom na činjenicu da po njemu ne mogu hodati, oni se po njemu kreću na naročitim drvenim letvama. Kako je, međutim, na tim letvama po snijegu nezgodno hodati, oni se njima spustaju po planinskim padinama. Plivanje se u Sloveniji zove jos i smučanje ili skijanje. Od ostalih ±portova u usponu je alpinizam, dok je atletika u krizi jer trkači na srednjim i dugim prugama ne mogu dobiti austrijsku vizu.
