S
Stanislav
Guest
Gotovo 20 godina nakon prekida političkih veza zbog rata, potiho se uspostavljaju svakodnevne veze između kompanija, djelatnosti i pojedinaca na prostoru bivše Jugoslavije, piše u petak sedmični magazin Economist na svojoj internetskoj stranici.
Na nedavnom summitu Pokreta nesvrstanih, nastavlja britanski list, srbijanski predsjednik Boris Tadić rekao je da se tvrtke u bivšim jugoslavenskim republikama moraju udružiti kako bi se natjecale za građevinske projekte ili za dobivanje ugovora za posebnu vojnu opremu, a "njegov hrvatski kolega Stipe Mesić reagirao je na to s odobravanjem". Tvrtke iz "naših zemalja", rekao je, previše su male da bi se same natjecale na drugim tržištima, navodi Economist.
"Po globalnim standardima, tvrtke su stvarno male. To što čelnik jedne od bivših jugoslavenskih republika rabi izraz 'naše zemlje' misleći pritom na sve, kako neprijatelje tako i prijatelje, upućuje na veću promjenu", navodi dalje Economist.
Od Slovenije do makedonske granice s Grčkom, većina ljudi u regiji i dalje ima mnogo toga zajedničkog, čak i ako ne pričaju puno o tome, objašnjava novinar Economista. Svaki dan veze između njih, koje su prekinute '90-ih godina, potiho se obnavljaju. Jugoslavija je davno umrla, a na njezinu mjestu pojavljuje se "jugosfera", prema Economistu.
Ta ogromna promjena u svakodnevnom životu zapadnog Balkana događa se bez fanfara. Malo je ljudi to uopće primijetilo, a oni koji se nalaze unutar sfere uzimaju to zdravo za gotovo.
Po navodima lista, gotovo trećina trgovine Crne Gore otpada na Srbiju, dok je BiH najveće izvozno tržište Srbije i drugo po veličini Hrvatske. Srbija je najveći trgovinski partner Makedonije, a u malim ekonomijama širenje općenito znači više poslovanja sa susjedima.
Srbijanska Delta, slovenski Mercator i hrvatski Konzum imaju supermarkete i otvaraju nove trgovine jedni drugima u dvorištima, piše Economist.
Neki ljudi, nastavlja list, uvijek su znali da će to tako biti. U najmračnijim danima jugoslavenskih ratova kriminalci su diljem bojišnica svime trgovali: od oružja do cigareta.
"Hrvati imaju kamena lica ako ih pitate za 'jugosferu', ali ne zato što to ne žele nego im se ne sviđa taj naziv jer ih podsjeća na državu od koje su se odcijepili. Čini se da nitko drugi ne mari za to. Čak i Albanci, koji žive većinom na Kosovu i u Makedoniji, nisu isključeni iz utjecaja 'jugosfere'. Jedan marketinški stručnjak iz Albanije kaže da nikad ne bi mogao uspješno prodavati talijansko mlijeko na Kosovu jer je za njih zlatni standard slovensko mlijeko", navodi Economist.
Idućih nekoliko godina radit će se o tome da se učvrsti ono što ljudi imaju zajedničko, da se njihove vlade usredotoče na to te da se pokuša jače povezati politika i posao u regiji kako kroz 'jugosferu' tako i, što bi bilo idealno, s ostatkom Europe. Europska unija je utemeljena kako bi učvrstila mir na kontinentu, a u 'jugosferi' taj posao još nije završen", zaključuje Economist.
Na nedavnom summitu Pokreta nesvrstanih, nastavlja britanski list, srbijanski predsjednik Boris Tadić rekao je da se tvrtke u bivšim jugoslavenskim republikama moraju udružiti kako bi se natjecale za građevinske projekte ili za dobivanje ugovora za posebnu vojnu opremu, a "njegov hrvatski kolega Stipe Mesić reagirao je na to s odobravanjem". Tvrtke iz "naših zemalja", rekao je, previše su male da bi se same natjecale na drugim tržištima, navodi Economist.
"Po globalnim standardima, tvrtke su stvarno male. To što čelnik jedne od bivših jugoslavenskih republika rabi izraz 'naše zemlje' misleći pritom na sve, kako neprijatelje tako i prijatelje, upućuje na veću promjenu", navodi dalje Economist.
Od Slovenije do makedonske granice s Grčkom, većina ljudi u regiji i dalje ima mnogo toga zajedničkog, čak i ako ne pričaju puno o tome, objašnjava novinar Economista. Svaki dan veze između njih, koje su prekinute '90-ih godina, potiho se obnavljaju. Jugoslavija je davno umrla, a na njezinu mjestu pojavljuje se "jugosfera", prema Economistu.
Ta ogromna promjena u svakodnevnom životu zapadnog Balkana događa se bez fanfara. Malo je ljudi to uopće primijetilo, a oni koji se nalaze unutar sfere uzimaju to zdravo za gotovo.
Po navodima lista, gotovo trećina trgovine Crne Gore otpada na Srbiju, dok je BiH najveće izvozno tržište Srbije i drugo po veličini Hrvatske. Srbija je najveći trgovinski partner Makedonije, a u malim ekonomijama širenje općenito znači više poslovanja sa susjedima.
Srbijanska Delta, slovenski Mercator i hrvatski Konzum imaju supermarkete i otvaraju nove trgovine jedni drugima u dvorištima, piše Economist.
Neki ljudi, nastavlja list, uvijek su znali da će to tako biti. U najmračnijim danima jugoslavenskih ratova kriminalci su diljem bojišnica svime trgovali: od oružja do cigareta.
"Hrvati imaju kamena lica ako ih pitate za 'jugosferu', ali ne zato što to ne žele nego im se ne sviđa taj naziv jer ih podsjeća na državu od koje su se odcijepili. Čini se da nitko drugi ne mari za to. Čak i Albanci, koji žive većinom na Kosovu i u Makedoniji, nisu isključeni iz utjecaja 'jugosfere'. Jedan marketinški stručnjak iz Albanije kaže da nikad ne bi mogao uspješno prodavati talijansko mlijeko na Kosovu jer je za njih zlatni standard slovensko mlijeko", navodi Economist.
Idućih nekoliko godina radit će se o tome da se učvrsti ono što ljudi imaju zajedničko, da se njihove vlade usredotoče na to te da se pokuša jače povezati politika i posao u regiji kako kroz 'jugosferu' tako i, što bi bilo idealno, s ostatkom Europe. Europska unija je utemeljena kako bi učvrstila mir na kontinentu, a u 'jugosferi' taj posao još nije završen", zaključuje Economist.
