Idemo
Gesperrt
Pravni tim Srbije završio je rad na tužbi protiv Hrvatske za genocid nad Srbima tokom sukoba 1991-95. godine. Tužba će uskoro biti predata Međunarodnom sudu pravde, saznaje B92.
Pred tim sudom već je pokrenut proces u kome Hrvatska za genocid optužuje Srbiju. Kako saznaje B92, deset godina pošto je Međunarodnom sudu pravde upućena tužba Hrvatske kojom se Srbija tereti za genocid, u sud će stići kontratužba Srbije, kojom se i Hrvatska tereti za isti zločin.
Čim budu završene tehničke pripreme, moguće i pre kraja 2009. godine, sudu će biti predata tužba u kojoj se navodi da su Srbi koji su početkom devedesetih godina živeli u Hrvatskoj bili žrtve genocida.
Tvrdnje da je hrvatska vlast odgovorna za genocid biće potkrepljene pozivanjem na haške optužnice, kao i na procese koji su protiv optuženih za ratne zločine vođeni i u Hrvatskoj.
U tužbi će se naći podaci o zločinima počinjenim u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Karlovcu, Osijeku, Paulinom Dvoru, Medačkom džepu, na Maslenici i naravno tokom operacija Bljesak i Oluja.
Sudu će biti predočeni i podaci o žrtvama i to ne samo onim koje su stradale u sukobima do 1995. godine, nego i onima koji su stradali posle ratnih okršaja ili u pokušajima da se vrate iz izbeglištva.
Tužba protiv Hrvatske sadrži i istorijski presek srpsko-hrvatskih odnosa, sa naglaskom na događaje iz Drugog svetskog rata. U tom kontekstu biće pomenuto i masovno stradanje Srba u ustaškom logoru Jasenovac.
Hrvatska je neposredno posle bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, Međunarodnom sudu pravde podnela tužbu u kojoj se traži da sud Srbiju krivom za kršenje Konvencije o genocidu i naloži Beogradu da kazni sve počinioce zločina, da Hrvatskoj vrati kulturna dobra i plati ratnu odštetu u iznosu koji bi utvrdio sud.
Sud je odbacio argumentaciju Srbije da nije nadležan da presuđuje jer u vreme podnošenja tužbe Srbija, odnosno bivša SRJ, nije bila članica UN-a, a potom odredio i rok do 22. marta 2010. da Srbija, u skladu sa procedurom, odgovori na navode iz hrvatske tužbe. Iako je, u međuvremenu, bilo spekulacija da bi dve zemlje mogle da prevaziđu sukob dogovorom van sudnice, do njega nikada nije došlo, a Vlada Srbije, u novembru 2008. godine donela je odluku da odgovor na hrvatsku tužbu bude protivtužba.
_________________________________________________________
_________________________________________________________
Kurze Zusammenfassung:
Die Gegenklage Serbiens gegenüber Kroatiens ist fertig und wird bald eingereicht. (wegen Genozids)
Hauptsächlich werden die Ereignisse aus den 90ern verwendet, man bezieht sich aber auch auf den 2.WK.
Reaktionen:
Tadic: Man sollte langsam drauf hinarbeiten, die Klage Kroatiens war sinnlos
Pupovac: (Präsident des serb. Volksrates in Kroatien): Die serbisch-kroatischen Beziehungen werden noch weiter verschlechtert, obwohl beide Seiten wissen, dass keine von ihnen Recht erhält.
Pred tim sudom već je pokrenut proces u kome Hrvatska za genocid optužuje Srbiju. Kako saznaje B92, deset godina pošto je Međunarodnom sudu pravde upućena tužba Hrvatske kojom se Srbija tereti za genocid, u sud će stići kontratužba Srbije, kojom se i Hrvatska tereti za isti zločin.
Čim budu završene tehničke pripreme, moguće i pre kraja 2009. godine, sudu će biti predata tužba u kojoj se navodi da su Srbi koji su početkom devedesetih godina živeli u Hrvatskoj bili žrtve genocida.
Tvrdnje da je hrvatska vlast odgovorna za genocid biće potkrepljene pozivanjem na haške optužnice, kao i na procese koji su protiv optuženih za ratne zločine vođeni i u Hrvatskoj.
Tadić: Ne žuriti sa podnošenjem tužbe protiv Hrvatske
Predsednik Srbije Boris Tadić smatra da ne treba žuriti sa podnošenjem tužbe Srbije protiv Hrvatske i da bi bilo daleko bolje da ni Hrvatska nije podnosila tužbu protiv Srbije.
"Razmislićemo. Bilo bi dobro da Hrvatska nije podnosila tužbu protiv Srbije, nego da se ta pitanja rešavaju pojedinačno, u sudskim procesima koji ne bi podizali međunacionalnu tenziju", izjavio je Tadić.
Predsednik Srbije je rekao da ne treba žuriti sa podnošenjem kontratužbe nego raditi postepeno i mudro, jer se na taj način može ostvariti uspeh, kao što je to bio slučaj sa podnošenjem kandidature za članstvo u Evropskoj uniji ili viznom liberalizacijom.
"Nadam se da možemo da poboljšamo odnose sa Hrvatskom", rekao je predsednik.
U tužbi će se naći podaci o zločinima počinjenim u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Karlovcu, Osijeku, Paulinom Dvoru, Medačkom džepu, na Maslenici i naravno tokom operacija Bljesak i Oluja.
Sudu će biti predočeni i podaci o žrtvama i to ne samo onim koje su stradale u sukobima do 1995. godine, nego i onima koji su stradali posle ratnih okršaja ili u pokušajima da se vrate iz izbeglištva.
Tužba protiv Hrvatske sadrži i istorijski presek srpsko-hrvatskih odnosa, sa naglaskom na događaje iz Drugog svetskog rata. U tom kontekstu biće pomenuto i masovno stradanje Srba u ustaškom logoru Jasenovac.
Pupovac: Teret u odnosima Srbije i Hrvatske
Hrvatska tužba protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde i potencijalna protivtužba Srbije je najveći teret u međusobnim odnosima dve države, izjavio je večeras u Beogradu predsednik Srpskog narodnog veća u Hrvatskoj Milorad Pupovac.
"Tužba blokira napredak srpsko - hrvatskih odnosa, a najmanje što treba hrvatsko-srpskim odnosima i nama Srbima u Hrvatskoj je to da se politika genocida oživljava pred MSP", izjavio je Pupovac za B92.
On je dodao da je "i jednoj i drugoj strani jasno da sud neće dati mišljenje da je bilo genocida". Sud neće reći da je bilo genocida s jedne ili druge strane, kazao je Pupovac i upitao "zašto onda potrošiti pare, sprečavati da se odnosi unapređuju, kao i onemogućavati ljude da se suoče sa tim šta se stvarno dogodilo".
Hrvatska je neposredno posle bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, Međunarodnom sudu pravde podnela tužbu u kojoj se traži da sud Srbiju krivom za kršenje Konvencije o genocidu i naloži Beogradu da kazni sve počinioce zločina, da Hrvatskoj vrati kulturna dobra i plati ratnu odštetu u iznosu koji bi utvrdio sud.
Sud je odbacio argumentaciju Srbije da nije nadležan da presuđuje jer u vreme podnošenja tužbe Srbija, odnosno bivša SRJ, nije bila članica UN-a, a potom odredio i rok do 22. marta 2010. da Srbija, u skladu sa procedurom, odgovori na navode iz hrvatske tužbe. Iako je, u međuvremenu, bilo spekulacija da bi dve zemlje mogle da prevaziđu sukob dogovorom van sudnice, do njega nikada nije došlo, a Vlada Srbije, u novembru 2008. godine donela je odluku da odgovor na hrvatsku tužbu bude protivtužba.
_________________________________________________________
_________________________________________________________
Kurze Zusammenfassung:
Die Gegenklage Serbiens gegenüber Kroatiens ist fertig und wird bald eingereicht. (wegen Genozids)
Hauptsächlich werden die Ereignisse aus den 90ern verwendet, man bezieht sich aber auch auf den 2.WK.
Reaktionen:
Tadic: Man sollte langsam drauf hinarbeiten, die Klage Kroatiens war sinnlos
Pupovac: (Präsident des serb. Volksrates in Kroatien): Die serbisch-kroatischen Beziehungen werden noch weiter verschlechtert, obwohl beide Seiten wissen, dass keine von ihnen Recht erhält.