Pajpina
Top-Poster
Kiosk | 26.08.2010
[h1] Sarajevo: Žrtve mira [/h1]
Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:
Njemački list „Süddeutsche Zeitung“, pod naslovom „Žrtve mira“, donosi opširan tekst o Sarajevu. Autor feljtona Richard Schwartz opisuje svoje utiske tokom – kako kaže – „ljetne posjete Sarajevu“.
Novinar lista „Süddeutsche Zeitung“ piše: „Ko danas dolazi u Sarajevo, teško da može u potrazi za tragovima rata iskusiti ono što je Sarajevo doživjelo tokom najduže opsade jednog grada u Evropi u novije vrijeme od 1992. do 1995. godine. Grad je obnovljen i restauriran. Za one koji su u Sarajevu živjeli tokom rata, razlika je velika. „To ne može biti grad o kojem ti govoriš“, kaže mi s nevjericom moj domaćin i dodaje: „Ništa nisi vidio, niti shvatio.“
Poziv za molitvu sa minareta i zvonjava crkvenih zvona miješaju se pod nebom Sarajeva kao da su u skladu sa jednim te istim uhom. No, nebeska harmonija je varljiva. Od onog što jedno uho čuje, drugo ne želi ništa da zna. Ko malo više obrati pažnje, taj će ustanoviti da zvona zvone prigušeno, kao da se žele izvinuti za to što su glasna. „Nekom ko ovdje nije musliman je teško“, kaže moja hrvatska prijateljica. Prema njenim riječima, kršćani su samo za pokazivanje kako bi ojačali međunarodni ugled zemlje i uljepšali statistiku. U svakodnevnom životu Srbi i Hrvati su potisnuti kada je riječ o poslu“, kaže moja prijateljica. Svuda u Sarajevu su muslimanska groblja na kojima su pokopani ubijeni, jer su se tadašnja groblja za vrijeme rata našla na „pogrešnoj strani“ ili su bila pod paljbom“, piše pored ostalog „Süddeutsche Zeitung“.
Koliko Sarajevo danas ima stanovnika?
Bildunterschrift:
Autor teksta navodi da „grad danas ima oko 400.000 stanovnika, ali koliko tačno – to niko ne zna…“
„Posljednji popis stanovništva je obavljen prije rata. Sigurno je da je Sarajevo za vrijeme rata dobilo mnogo novih stanovnika i izgubilo mnogo starih. Svaki rat uzima, miješa i dijeli, i tek kada se završi, može se vidjeti rezultat. U ljeto u Sarajevo dolazi dijaspora. Uglavnom su to izbjeglice koje su za vrijeme rata napustile grad. Tih nekoliko nedjelja, provedenih tokom ljeta u gradu, mogu biti za njih skupe. U Sarajevu vlada mišljenje da su posjetioci iz inostranstva imućni; svejedno da li je rođak iz Švajcarske ili Norveške tamo nezaposlen ili ne, bez poklona ne smije u staroj domovini ni nosa pomoliti.“
Arhitektura novih džamija je pretežno arapska
Bildunterschrift:
Autor piše i o znamenitostima Sarajeva: O Habsburškoj monarhiji, o atentatu u Sarajevu, o Gazi Husrefbegovoj džamiji…
„…o novim džamijama koje nastaju kao gljive nakon kiše i koje svojom arhitekturom, koja više nije osmanlijska nego pretežno arapska, iritiraju mnoge građane. Richard Schwartz, autor feljtona o Sarajevu u listu „Süddeutsche Zeitung“ na kraju piše:
„Kada sam početkom sedamdesetih prvi put došao u Sarajevo, vidio sam samo nekoliko starijih ljudi nakon molitve u Gazi Husrevbegovoj džamiji. Tad sam vjerovao da sam doživio posljednje poglavlje islama kao religije. No, to je bila zabluda. Danas se većinom mole mladi ljudi.“
Priredio: Senad Tanović
Odg. urednik: Mehmed Smajić
[h1] Sarajevo: Žrtve mira [/h1]
Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Njemački list „Süddeutsche Zeitung“, pod naslovom „Žrtve mira“, donosi opširan tekst o Sarajevu. Autor feljtona Richard Schwartz opisuje svoje utiske tokom – kako kaže – „ljetne posjete Sarajevu“.
Novinar lista „Süddeutsche Zeitung“ piše: „Ko danas dolazi u Sarajevo, teško da može u potrazi za tragovima rata iskusiti ono što je Sarajevo doživjelo tokom najduže opsade jednog grada u Evropi u novije vrijeme od 1992. do 1995. godine. Grad je obnovljen i restauriran. Za one koji su u Sarajevu živjeli tokom rata, razlika je velika. „To ne može biti grad o kojem ti govoriš“, kaže mi s nevjericom moj domaćin i dodaje: „Ništa nisi vidio, niti shvatio.“
Poziv za molitvu sa minareta i zvonjava crkvenih zvona miješaju se pod nebom Sarajeva kao da su u skladu sa jednim te istim uhom. No, nebeska harmonija je varljiva. Od onog što jedno uho čuje, drugo ne želi ništa da zna. Ko malo više obrati pažnje, taj će ustanoviti da zvona zvone prigušeno, kao da se žele izvinuti za to što su glasna. „Nekom ko ovdje nije musliman je teško“, kaže moja hrvatska prijateljica. Prema njenim riječima, kršćani su samo za pokazivanje kako bi ojačali međunarodni ugled zemlje i uljepšali statistiku. U svakodnevnom životu Srbi i Hrvati su potisnuti kada je riječ o poslu“, kaže moja prijateljica. Svuda u Sarajevu su muslimanska groblja na kojima su pokopani ubijeni, jer su se tadašnja groblja za vrijeme rata našla na „pogrešnoj strani“ ili su bila pod paljbom“, piše pored ostalog „Süddeutsche Zeitung“.
Koliko Sarajevo danas ima stanovnika?
Autor teksta navodi da „grad danas ima oko 400.000 stanovnika, ali koliko tačno – to niko ne zna…“
„Posljednji popis stanovništva je obavljen prije rata. Sigurno je da je Sarajevo za vrijeme rata dobilo mnogo novih stanovnika i izgubilo mnogo starih. Svaki rat uzima, miješa i dijeli, i tek kada se završi, može se vidjeti rezultat. U ljeto u Sarajevo dolazi dijaspora. Uglavnom su to izbjeglice koje su za vrijeme rata napustile grad. Tih nekoliko nedjelja, provedenih tokom ljeta u gradu, mogu biti za njih skupe. U Sarajevu vlada mišljenje da su posjetioci iz inostranstva imućni; svejedno da li je rođak iz Švajcarske ili Norveške tamo nezaposlen ili ne, bez poklona ne smije u staroj domovini ni nosa pomoliti.“
Arhitektura novih džamija je pretežno arapska
Autor piše i o znamenitostima Sarajeva: O Habsburškoj monarhiji, o atentatu u Sarajevu, o Gazi Husrefbegovoj džamiji…
„…o novim džamijama koje nastaju kao gljive nakon kiše i koje svojom arhitekturom, koja više nije osmanlijska nego pretežno arapska, iritiraju mnoge građane. Richard Schwartz, autor feljtona o Sarajevu u listu „Süddeutsche Zeitung“ na kraju piše:
„Kada sam početkom sedamdesetih prvi put došao u Sarajevo, vidio sam samo nekoliko starijih ljudi nakon molitve u Gazi Husrevbegovoj džamiji. Tad sam vjerovao da sam doživio posljednje poglavlje islama kao religije. No, to je bila zabluda. Danas se većinom mole mladi ljudi.“
Priredio: Senad Tanović
Odg. urednik: Mehmed Smajić
