Po njima nas prepoznaju u svetu
1. FILIP CEPTER
Najbogatiji čovek, poreklom sa Balkana, u centralnoj i istočnoj Evropi. Njegovo bogatstvo se procenjuje na četiri milijarde dolara. U ovom delu sveta od njega su bogatiji samo Rusi i Ukrajinci. Ovako je Filipa Ceptera predstavio krajem prošle godine poljski nedeljnik „Vprost“. Cepter je na 16. mestu te liste. Rođen je 1951. u Bosanskoj Dubici kao Milan Janković. U Beogradu je završio Ekonomski fakultet. Kada je počeo rat u bivšoj SFRJ, kao vid protesta protiv Miloševićeve politike promenio je ime i postao Filip Cepter. Voli da kaže da je brže od Bila Gejtsa zaradio svoju prvu milijardu dolara. Njegova imperija danas upošljava 100.000 radnika u 40 zemalja i ima milijardu dolara godišnjeg prometa. Letos je austrijsko osiguravajuće društvo „Unika“ preuzelo 80 odsto kapitala „Cepter osiguranja“ za 16 miliona evra. Bio je prijatelj Zorana Đinđića. Živi u Monte Karlu, u vili koja je pripadala Napoleonu Trećem i egipatskom kralju Faruku.
2. ROD BLAGOJEVIĆ
Amerikanac srpskog porekla Rod Blagojević, novi je i stari guverner američke savezne države Ilinois. Blagojevićevo pravo ime je Milorad, a njegovi roditelji su kao simpatizeri Kraljevine Jugoslavije, nakon Drugog svetskog rata, iz okoline Kragujevca emigrirali u SAD. Oko Blagojevića se u srpskoj zajednici u Čikagu često vode polemike. Jedni mu ne opraštaju što je jedini Srbin koji se sa Bilom Klintonom vozio u čuvenom avionu „erfors uan“, ali ni to što mu je ostao „veran“ tokom bombardovanja Srbije. Najbolji Blagojevićev odgovor na zamerke sunarodnika bila je povelja o bratimljenju Srbije i Ilinoisa, američke države u kojoj je najveći srpski grad u rasejanju - Čikago. Tako je nesuđeni bejzbol igrač, kažu oni koji ga podržavaju - pokazao kakav je Srbin. Rodio se pre 50 godina u Čikagu gde živi sa suprugom i dvoje dece.
- Volim našu srpsku koloniju, rado je obilazim. Nedostaju nam jedinstvo i sloga - izjavio je Blagojević, ne krijući da su mu u političkom usponu pomogli sunarodnici.
. MIODRAG STOJKOVIĆ
Prvi u svetu je uspeo da klonira ljudske matične ćelije u medicinske svrhe, a proslavio se i značajnim dostignućima u oblasti istraživanja matičnih ćelija iz kloniranih, živih odbačenih i mrtvih embriona. Za prošlu godinu Stojković je najavio početak rada specijalne bolnice za ginekologiju i vantelesnu oplodnju u rodnom Leskovcu, ali taj poduhvat još nije realizovan. Njegov put od Leskovca do Njukasla i Valensije nije bio lak. Rođen je 1964. u Leskovcu, a nakon što je u Beogradu završio fakultet, vraća se u rodni grad i zapošljava u „Zdravlju“. Početkom devedesetih odlazi u Nemačku gde je dve godine radio kao tehničar u bolnici u Hamburgu. Paralelno je studirao u Minhenu i doktorirao. Zbog strogih zakona o kloniranju u Nemačkoj, 2002. odlazi u Veliku Britaniju na Institut za genetiku Univerziteta u Njukaslu gde je među prvima uspeo da izdvoji ljudske embrionalne matične ćelije. Stojković je prvi u Evropi stvorio ljudski klon. Oženjen je Nemicom Petrom.
MILAN MANDARIĆ
Poslovni uspon započeo je u Novom Sadu gde je odrastao. Još nije bio napunio 21 godinu kada je preuzeo očevu radnju za prodaju delova za automobile, a već sa 26 godina Mandarić je postao vlasnik jedne od najvećih privatnih firmi u tadašnjoj komunističkoj Jugoslaviji. Srbiju je morao da napusti 1969. U SAD je krenuo od nule, zaposlivši se u Kaliforniji u jednoj firmi za izradu delova za kompjutere. Ubrzo se osamostalio i osnovao „Lika korporejšn“. Kompaniju prodaje 1980. i osniva novu „Sanmina“ koja se bavi izradom komponenti za telekomunikacije. U međuvremenu kupuje još nekoliko kompanija. Mandarića mnogi označavaju kao „glavnog krivca za stvaranje Silicijumske doline“. Uspešan je i u sportu. Prvo je bio vlasnik belgijskog fudbalskog kluba Standard, zatim francuske Nice i, na kraju, engleskog premijerligaša Portsmuta. Osnovao je i FK Lika, koji je igrao u američkoj prvoj ligi. Živi na jednom ostrvu na Floridi.
DEJAN ILIĆ
Kada je pre 20 godina napravio prvu evropsku litijumsku bateriju za pejsmejker sa rokom trajanja od deset godina, dr Dejan Ilić nije ni slutio da će mu to biti vizitkarta za top-menadžere u svetu. Upravo prošle godine, na junskom samitu u Monte Karlu, američka firma „Ernest end Jang“ proglasila ga je, u konkurenciji više od 1.000 vrhunskih stručnjaka, za jednog od dvadesetak najboljih svetskih menadžera. Na toj listi bio je jedini Srbin. Pre tog priznanja, 2005. proglašen je za najboljeg menadžera u Nemačkoj, gde i danas živi i radi. Direktor je fabrike „Varta Microbatterie GmbH“ iz Elvengena, u firmi u kojoj je od 1986. U Ilićevoj biografiji piše da je doprineo i pravoj revoluciji u proizvodnji mini baterija za mobilne telefone i laptopove, pa ga mnogi nazivaju ocem „smart kartica“. Ilić je i prvi Srbin koji je dobio nagradu za životno delo Svetskog udruženja hemičara sa sedištem u Americi. Kao jedini Srbin, već nekoliko godina je i aktivni član Njujorške akademije nauka. Rođen je 1957. u selu Selevac kod Smedereva.
6.REBEKA MEKDONALD
Nekadašnja studentkinja medicine Ubavka Mitić nije ni slutila da će, kada je pre tridesetak godina iz Beograda došla u Toronto, tri puta zaredom biti proglašavana za poslovnu ženu godine u Kanadi i da će postati najbogatija Srpkinja na svetu svih vremena, sa imetkom koji se procenjuje na preko dve milijarde dolara. Pošto u Kanadi nije mogla da završi studije medicine, počela je da se bavi prodajom filtera za vodu i na jednom takvom poslu upoznala je Škota Pirsona Mekdonalda. Rodila se ljubav i nedugo zatim Ubavka se udala i dobila dvoje dece. Sa suprugom je osnovala firmu za prodaju gasa, a svom imenu dodala je englesko i postala Ubavka Rebeka Mekdonald. Posao porodice Mekdonald išao je veoma dobro sve do 1992. kada Pirson umire. Rebeka tada odlučuje da proda firmu i sa decom se seli u Veliku Britaniju. Pet godina kasnije vratila se u Toronto i pokrenula firmu za prodaju gasa „Enerdži sejvings“. Prošle godine njena firma je vredela preko dve milijarde dolara.
7. MELISA BIN LUBURIĆ
Jedina Amerikanka srpskog porekla u Predstavničkom domu američkog Kongresa. Melisa Bin, rođena kao Milica Luburić, Srpkinja iz Čikaga i član Demokratske stranke, prošle godine je po drugi put izborila mesto u tom domu. Član je i više odbora u Kongresu i veoma je aktivna u srpskom kokusu. Svoje poreklo često ističe. Kao devojka svirala je u orkestru „Tamburica“ i bila član folklorne grupe. Završila je političke nauke na Univerzitetu „Ruzvelt“ u Čikagu. Pre ulaska u Kongres bavila se biznisom. Radila je vrlo uspešno za nekoliko kompanija, da bi 1995. otvorila svoj konsalting biznis kojim je za kratko vreme za sebe vezala više od 1.000 klijenata. Pored uspešne karijere, Melisa je uspešna i kao supruga i majka. U braku sa Alanom je 20 godina i imaju dve ćerke.
- Moj suprug je praktično postao Srbin. Zna da skuva mnoga naša jela, voli našu muziku, odlazi na naše svečanosti. Moje ćerke Viktorija i Mišel obožavaju da igraju kolo i istražuju naše srpsko poreklo.
8. SLAVICA EKLSTON
Slavica Eklston (Radić), rođena 1958. u Laktašima u Republici Srpskoj, dugo je radila kao internacionalni supermodel. Dok je kao promoterka 1984. radila na jednoj trci Formule 1, upoznala je Bernija Eklstona, vlasnika najbrže svetske atrakcije. Iako u tom trenutku nije znala o kome je reč, na njegovo insistiranje dala mu je svoj broj telefona. Pored jezičke barijere - Berni je govorio engleski, a Slavica srpski i italijanski - poznati milijarder morao je da osvoji srce devojke koja je 28 godina mlađa i nekoliko desetina centimetara viša. Ipak, tvorac Formule 1 uspeo je i Slavicu je ubrzo odveo pred oltar. Slavica danas učestvuje u rukovođenju porodičnim kompanijama, uključujući naravno i SLEC. Slavica i Berni imaju dve ćerke koje govore perfektno srpski. Porodica Eklston živi na Čelsi skveru u Londonu. Nedavno su posetili Beograd i mimo običaja sastali se sa političarima. Kažu da su u Srbiju došli jer je ona „učinila pomak na ekonomskom planu“ i kako bi Berni „razmotrio mogućnost ulaganja“.
9. ALEKS MAČESKI
Predsednik kompanije „The Plain Dealer“ i izdavač najtiražnijih dnevnih novina u Pensilvaniji, koje izlaze već 161 godinu. Njegove novine su ujedno i jedne od najtiražnijih u Americi. Aleksa Mačeskog (Mačešić) poznanici predstavljaju kao „možda najuticajnijeg Srbina na američkom kontinentu“, a njegovi prijatelji i poznanici su američki predsednici, senatori, kongresmeni i istaknute javne ličnosti. Kao i njegovi roditelji, rođen je u Americi. Diplomirao je na Klivlendskom državnom univerzitetu, a u karijeri je stekao mnoga priznanja, između ostalog i dva počasna doktorata. Veliki je zaljubljenik u muziku. Za podršku Klivlendskog simfonijskog orkestra, najboljeg u Americi, i za obnovu zgrade u kojoj nastupaju, obezbedio je 40 miliona dolara. Obožava tamburicu i ima orkestar sa kojim nastupa duže od 40 godina. Trenutno je potpredsednik Udruženja muzičara u Klivlendu, učesnik je i predstavnik mnogih drugih organizacija.
10. NENAD MARKOVIĆ
Naučnik koji u Americi s kolegom Vojislavom Stamenkovićem privodi kraju projekat tehnologije korišćenja vodonika kao izvora energije. Ovaj naučni rad započet je na Univerzitetu Berkli 2000. godine, a kada je počeo da daje rezultate naši naučnici su prešli u nacionalnu laboratoriju „Argon“. Za ovu tehnologiju najviše su zainteresovane vodeće svetske automobilske industrije, s kojima njihov tim i sarađuje.
- Sve smo započeli pre 30 godina na Institutu za elektrohemiju u Beogradu - kaže Marković.
Naši naučnici iznenađeni su medijskom pažnjom koju su dobili u Americi, gde se od njihovog otkrića mnogo očekuje, jer bi predstavljao tehnološku revoluciju 21. veka. Marković veruje da će do konkretne primene u praksi doći za dve do tri godine. Perspektive primene ovog otkrića su ogromne. Nafta bi prestala da bude nezamenjivi izvor energije u transportu, a nivo emisije izduvnih gasova bio bi značajno smanjen.
11. Borko Đorđević
Prestižni estetski hirurg sa Beverli Hilsa. Kućni prijatelj bivšeg američkog predsednika Džimija Kartera.
12. Bora Milutinović
Selektor reprezentacije Jamajke, fudbalski stručnjaka koji je doveo pet različitih državnih reprezentacije na četiri uzastopna svetska prvenstva.
13. Madlen Cepter
Moćna mecena umetnika. Od 2003. dodeljuje evropsku književnu nagradu „Madlen Cepter“ za roman pisca iz EU preveden i objavljen na francuskom.
14. Bogdan Maglić
Akademik, nuklearni fizičar, jedan od tvoraca koncepta hladne fuzije, rukovodi i proizvodnjom atomskih detektora eksploziva. Aparat je uspešno detektovao i kokain pomešan sa šećerom, kao i „kilogram mrtvih spora antraksa“.
15. Marina Abramović
Jedinstvena umetnica performansa. Živi u Amsterdamu. Za njen svetski uspeh najzaslužniji je nastup u Njujorku, gde je erotskim prikazom dočarala srpske običaje.
16. Mila Jovović
Holivudska glumica i manekenka rođena kao Milica Nataša Jovović. Mila je zvezda Besonovog hita „Peti element“ i Vendersovog „Hotela od milion dolara“, ali kaže da je osoba koja ne želi da se glumom bavi ceo život.
17. Vlade Divac
Verovatno najpoznatiji Srbin na svetu početkom godine bio je gost guvernera Kalifornije, glumca Arnolda Švarcenegera, na proslavi povodom pobede na izborima. Skaut je LA Lejkersa i angažovan u KK Real iz Madrida.
18. Emir Kusturica
Naš najpoznatiji režiser u Evropi. U poslednje vreme je, međutim, angažman u svetskoj kinematografiji podredio izgradnji etnoparka na Makroj Gori.
19. Anka Radaković
Najtraženija spisateljica iz oblasti ljubavi i seksa u svetu. Za njene kolumne i predavanja otimaju se vodeći svetski magazini, TV stanice i univerziteti.
20. Stanko Subotić Cane
Verzirani biznismen, često pominjan kao akter trgovine cigaretama. Subotić, prema listi poljskog „Vprosta“, na listi najbogatijih u jugoistočnom delu Evrope zauzima 86. mesto, sa procenjenim bogatstvom od pola milijarde dolara.
21. Karl Malden
Iako posle 60 godina karijere nije više aktivan, i dalje predstavlja živu legendu Holivuda. Rođen je 1912. godine kao Mladen Sekulović u Čikagu.
22. Nebojša Vujović
Biznismen sa jakim uticajem u Vašingtonu. Najpoznatiji je kao potpisnik političkog dela Kumanovskog sporazuma, koji je označio kraj NATO bombardovanja.
23. Vera Gajić
Vlasnica fabrike avio-opreme. „Mene čuva FBI, mene čuvaju i moji Srbi, a sve ih zanima kome ću da ostavim mojih 250 miliona dolara“, kaže Vera Gajić.
24. Mladen Selak
Vlasnik firme „Astromašin korp.“, vodeće u grafičkoj industriji, član radnog odbora „Hjulit Pakarda“ koji koristi tehnologiju njegovog preduzeća.
25. Goran Bregović
Proslavljeni kompozitor koji je svetsku slavu stekao muzikom u kojoj pretežno koristi etnoelemente.
26. Nataša Vojnović
Manekenka koja radi editorijale za modne kuće „Armani“ i „Guči“, nosi na pistama modele „D&G“, Žan-Pol Gotjea, Karla Lagerfilda, Luja Vitona. Za nju se interesuje i režiser Oliver Stoun.
27. Dragoljub Najman
Šef stalne misije Srbije pri Unesku, zahvaljujući kojem je Unesko u svetsku kulturnu baštinu upisao spomenike kulture na Kosovu.
28. Aleksandar Lupšić
Biznismen, živi u Austriji, jedan od osnivača „Blica“, sada vlasnik TV „Košava“.
29. Dušan Gruden
Konstruktor u fabrici automobila „Porše“.
30. Branko Tupanjac
Biznismen koji živi i radi u Americi, rodom iz Trebinja.
31. Čarls Simić
Jedan od najznačajnijih savremenih američkih pesnika, rođen 1938. u Beogradu. Dobitnik Pulicerove nagrade.
32. Zoran Savić
Nekada vrhunski košarkaš, sada generalni menadžer Košarkaškog kluba Barselona.
33. Borislav Milošević
Brat Slobodana Miloševića, biznismen, bivši ambasador SRJ u Rusiji, gde i dalje živi.
34. Slobodan Pavlović
Živopisni biznismen iz Amerike koji je sagradio Slobomir i otvorio privatni fakultet u tom gradu.
35. Radomir Antić
Fudbalski trener koji bira angažman, živi i radi u Španiji, vodio je tri najveća kluba: Real, Barselonu i Atletiko.
36. Đorđe Jerić
Vlasnik kule „Skajlon“, turističke atrakcije na Nijagarinim vodopadima u Kanadi. Vlasnik i hotela „Holidej in“ i „Kaskade“, te brojnih restorana.
37. Džordž Vojnović
Iskusni političar iz SAD, lobira za srpske interese.
38. Mirko Vučurević
Vlasnik švajcarske firme „Nivada“, živi u elitnom delu Ženeve, u Paraćinu izdržava devetoro dece bez roditelja.
39. Lidija Basta-Flajner
Direktor Međunarodnog istraživačkog centra i savetodavnog centra na Institutu za federalizam u Frajburgu. Supruga Tomasa Flajnera, švajcarskog eksperta za ustavno pravo.
40. Stiv Stojanović
Reditelj iz Švedske, režirao nekoliko poslednjih takmičenja za „Pesmu Evrovizije“.
41. Suzana Drobnjaković
Poznatija pod imenom Saša Aleksander, prošle godine je igrala u filmu „Nemoguća misija 3“. Glumila je i u serijama „Marinci“, „Mesto zločina“ i „Dosonov svet“. Zabavlja se sa sinom Sofije Loren.
42. Lolita Davidović
Kanadska glumica rođena 1961. godine. Majka i otac su joj srpskog porekla. Glumila u brojnim serijama i filmovima. Udata je da reditelja Rona Šeltona.
43. Nikola Mrkić
Jedan od direktora i član Uprave LHB banke u Frankfurtu.
44. Duško Petričić
Karikaturista, ilustrator za najveće svetske listove
45. Laza Kekić
Ekonomski ekspert u londonskom „Ekonomistu“.
46. Božidar Maljković
Košarkaški trener, živi i radi u Španiji, izbirljiv kada su u pitanju klubovi koje vodi.
47. Vladimir Veličković
Slikar iz Pariza, postao francuski akademik.
48. Ljuba Popović
Poznati slikar iz Pariza.
49. Dan Tana
Nekada Dobrivoje Tanasijević, živi u SAD. Nazivaju ga filmskim i fudbalskim genijem.
50. Dušan Šiđanski
Savetnik Žozea Manuela Barosa, predsednika Evropske komisije. Osnivač i počasni profesor katedre za političke nauke Ženevskog univerziteta i počasni profesor Evropskog instituta.
51. Biljana Srbljanović
Najprevođenija i u inostranstvu najigranija srpska dramska spisateljica. Svaki njen novi komad društveni je događaj posebne vrste.
52. Miki Manojlović
Poznati glumac koji živi u Parizu, a najviše radi u Francuskoj i Kanadi.
53. Gordana Janković
U sedištu „Sorosa“ u Budimpešti zadužena za medijske projekte u jugoistočnoj Evropi.
54. Dragiša Ilić
Vlasnik više elitnih restorana u Londonu čiji su gosti poznati ljudi iz sveta muzike, filma i politike.
55. Mile Marić
Nekada jedan od direktora u „Dženeral motorsu“, vlasnik nekoliko kompanija u Kanadi.
56. Vladimir Spasojević
Scenograf u „Terminatoru“ i mnogim drugim filmovima.
57. Borislav Stanković
Počasni generalni sekretar FIBA.
58. Ana Mihajlović
Posle pobede u finalu „Elitovog“ izbora u Tunisu, postala zaštitno lice „D&G“. Na Nedelji mode u Njujorku privukla više pažnje od kreatora.
59. Anica Dobra
Glumica koja uglavnom radi u Nemačkoj.
60. Enki Bilal
Jedan od najvećih svetskih karikaturista, rođen u Beogradu kao Enes Bilalović.
61. Goran Paskaljević
U inostranstvu nagrađivani filmski reditelj.
62. Gojko Kuzmanović
Biznismen, prvi Srbin koji je dobio Federalnu medalju, najviše priznanje Federalne vlade Kanade.
63. Dušan Reljić
Istraživač na nemačkom Institutu za spoljnu politiku i bezbednost.
64. Gordana Igrić
Urednica BIRN-a, Balkanske istraživačke mreže.
65. Branislav Grujić
Predsednik velike firme PSP-FARMAN korp. u Moskvi.
66. Majkl Đorđević
Biznismen, jedan od najbogatijih Srba u Americi. Nosilac američke medalje časti, od 1982. godine u knjizi „Ko je ko u Americi“.
67. Aleksandar Đorđević
Bivši košarkaš, trener Armani džinsa iz Milana.
68. Marina Bukvić
Vodeće lice reklamne kampanje kozmetičkih kuća „Loreal“ i „Viši“, vlasnik modne agencije.
69. Milena Preradović
TV moderator nemačke TV stanice SAT 1.
70. Mila Melruni
Supruga bivšeg kanadskog premijera.
71. Nemanja Vidić
Štoper Mančester junajteda, nezamenjiv u startnih 11, već je biran za igrača meseca. Navijači ga zovu Ivan Drago, Zver, Stena...
72. Zoran Kačar
Biznismen iz SAD, novac zaradio na „stomak eliminatoru“ i prodao ga u preko milion komada.
73. David Albahari
Književnik koji živi i radi u Kanadi.
74. Maja Latinović
Zaštitni znak za reklamu grudnjaka marke „viktorijas sikret“.
75. Dušan Vasiljević
Biznismen koji ostvaruje petinu bruto proizvoda Namibije.
76. Holi Valans
Najpoznatija australijska glumica i pevačica, rođena 11. maja 1983. kao Holi Rejčel Vukadinović.
77. Sandra Meljničenko
Nekadašnja „Modelsica“, supruga jednog od najbogatijih Rusa.
78. Dušan Ivković
Trofejni košarkaški trener.
79. Ivan Božović
Fizičar iz „Brookhaven National Laboratory“, jedan od najušpesnijih srpskih naučnika.
80. Katarina Oksemberg
Princeza iz dinastije Karađorđević. Majka joj je princeza Jelisaveta.
81. Piter Bogdanović
Holivudski filmski reditelj.
82. Davor Džalto
Sa 26 godina postao najmlađi doktor nauka u Nemačkoj, odbranio doktorsku tezu na Univerzitetu u Frajburgu.
83. Siniša Mihajlović
Nekadašnji fudbaler, sada član uprave italijanskog Intera.
84. Inari Vahs
Jedna od najpoznatijih svetskih porno-zvezda. Krije pravo ime, ali otkriva da je njeno ime na srpskom sinonim za „čistotu“.
85. Svetislav Pešić
Košarkaški trener u italijanskoj Đironi.
86. Đorđe Zečević
Biznismen i suprug Maje Sabljić.
87. Dimitrije Pamfilov
Jedan od poznatijih estetskih hirurga u Nemačkoj, vlasnik klinike u Bonu.
88. Vladimir Delić
Biznismen sa Kipra. Njegova „Unibros grup“ bavi se trgovinom sirovinama.
89. Mira Beham
Novinar i pisac, ambasador pri OEBS-u u Beču.
90. Džon Pavić
Jedini neuspešan Amerikanac srpskog porekla na izborima održanim prošle godine.
91. Željko Lučić
Solista opere Frankfurt, trenutno jedan od najpopularnijih operskih pevača koji gostuje po svetu.
92. Veselin Mitrović
Profesor na medicinskom fakultetu „Gete univerziteta“ u Frankfurtu, klinika Bad Nauheim.
93. Mirjana Samardžija
Osnivač i predsednik „Serbian American Women Cocus“.
94. Boris Podreča
Arhitekta iz Beča, radio na milenijumskom tornju.
95. Milena Kitić
Operska diva i supruga Milana Panića.
96. Dejan Rambo Petković
Najpriznatiji evropski fudbaler u Brazilu.
97. Jovan Radomir
Voditelj švedske televizije.
98. Tijana Arnautović
Mis Kanade, sada se bavi manekenstvom i želi da postane advokat.
99. Jelena Štiha
Udovica čuvenog slikara Vladana Štihe čijih je 3.000 slika rasuto po svetu po ceni od 80.000 dolara.
100. Milan Panić
Biznismen kojeg poljski „Vprost“ od prošle godine ne pominje među 100 najbogatijih u jugoistočnoj Evropi. Nekada je bio 63.
1. FILIP CEPTER
Najbogatiji čovek, poreklom sa Balkana, u centralnoj i istočnoj Evropi. Njegovo bogatstvo se procenjuje na četiri milijarde dolara. U ovom delu sveta od njega su bogatiji samo Rusi i Ukrajinci. Ovako je Filipa Ceptera predstavio krajem prošle godine poljski nedeljnik „Vprost“. Cepter je na 16. mestu te liste. Rođen je 1951. u Bosanskoj Dubici kao Milan Janković. U Beogradu je završio Ekonomski fakultet. Kada je počeo rat u bivšoj SFRJ, kao vid protesta protiv Miloševićeve politike promenio je ime i postao Filip Cepter. Voli da kaže da je brže od Bila Gejtsa zaradio svoju prvu milijardu dolara. Njegova imperija danas upošljava 100.000 radnika u 40 zemalja i ima milijardu dolara godišnjeg prometa. Letos je austrijsko osiguravajuće društvo „Unika“ preuzelo 80 odsto kapitala „Cepter osiguranja“ za 16 miliona evra. Bio je prijatelj Zorana Đinđića. Živi u Monte Karlu, u vili koja je pripadala Napoleonu Trećem i egipatskom kralju Faruku.
2. ROD BLAGOJEVIĆ
Amerikanac srpskog porekla Rod Blagojević, novi je i stari guverner američke savezne države Ilinois. Blagojevićevo pravo ime je Milorad, a njegovi roditelji su kao simpatizeri Kraljevine Jugoslavije, nakon Drugog svetskog rata, iz okoline Kragujevca emigrirali u SAD. Oko Blagojevića se u srpskoj zajednici u Čikagu često vode polemike. Jedni mu ne opraštaju što je jedini Srbin koji se sa Bilom Klintonom vozio u čuvenom avionu „erfors uan“, ali ni to što mu je ostao „veran“ tokom bombardovanja Srbije. Najbolji Blagojevićev odgovor na zamerke sunarodnika bila je povelja o bratimljenju Srbije i Ilinoisa, američke države u kojoj je najveći srpski grad u rasejanju - Čikago. Tako je nesuđeni bejzbol igrač, kažu oni koji ga podržavaju - pokazao kakav je Srbin. Rodio se pre 50 godina u Čikagu gde živi sa suprugom i dvoje dece.
- Volim našu srpsku koloniju, rado je obilazim. Nedostaju nam jedinstvo i sloga - izjavio je Blagojević, ne krijući da su mu u političkom usponu pomogli sunarodnici.
. MIODRAG STOJKOVIĆ
Prvi u svetu je uspeo da klonira ljudske matične ćelije u medicinske svrhe, a proslavio se i značajnim dostignućima u oblasti istraživanja matičnih ćelija iz kloniranih, živih odbačenih i mrtvih embriona. Za prošlu godinu Stojković je najavio početak rada specijalne bolnice za ginekologiju i vantelesnu oplodnju u rodnom Leskovcu, ali taj poduhvat još nije realizovan. Njegov put od Leskovca do Njukasla i Valensije nije bio lak. Rođen je 1964. u Leskovcu, a nakon što je u Beogradu završio fakultet, vraća se u rodni grad i zapošljava u „Zdravlju“. Početkom devedesetih odlazi u Nemačku gde je dve godine radio kao tehničar u bolnici u Hamburgu. Paralelno je studirao u Minhenu i doktorirao. Zbog strogih zakona o kloniranju u Nemačkoj, 2002. odlazi u Veliku Britaniju na Institut za genetiku Univerziteta u Njukaslu gde je među prvima uspeo da izdvoji ljudske embrionalne matične ćelije. Stojković je prvi u Evropi stvorio ljudski klon. Oženjen je Nemicom Petrom.
MILAN MANDARIĆ
Poslovni uspon započeo je u Novom Sadu gde je odrastao. Još nije bio napunio 21 godinu kada je preuzeo očevu radnju za prodaju delova za automobile, a već sa 26 godina Mandarić je postao vlasnik jedne od najvećih privatnih firmi u tadašnjoj komunističkoj Jugoslaviji. Srbiju je morao da napusti 1969. U SAD je krenuo od nule, zaposlivši se u Kaliforniji u jednoj firmi za izradu delova za kompjutere. Ubrzo se osamostalio i osnovao „Lika korporejšn“. Kompaniju prodaje 1980. i osniva novu „Sanmina“ koja se bavi izradom komponenti za telekomunikacije. U međuvremenu kupuje još nekoliko kompanija. Mandarića mnogi označavaju kao „glavnog krivca za stvaranje Silicijumske doline“. Uspešan je i u sportu. Prvo je bio vlasnik belgijskog fudbalskog kluba Standard, zatim francuske Nice i, na kraju, engleskog premijerligaša Portsmuta. Osnovao je i FK Lika, koji je igrao u američkoj prvoj ligi. Živi na jednom ostrvu na Floridi.
DEJAN ILIĆ
Kada je pre 20 godina napravio prvu evropsku litijumsku bateriju za pejsmejker sa rokom trajanja od deset godina, dr Dejan Ilić nije ni slutio da će mu to biti vizitkarta za top-menadžere u svetu. Upravo prošle godine, na junskom samitu u Monte Karlu, američka firma „Ernest end Jang“ proglasila ga je, u konkurenciji više od 1.000 vrhunskih stručnjaka, za jednog od dvadesetak najboljih svetskih menadžera. Na toj listi bio je jedini Srbin. Pre tog priznanja, 2005. proglašen je za najboljeg menadžera u Nemačkoj, gde i danas živi i radi. Direktor je fabrike „Varta Microbatterie GmbH“ iz Elvengena, u firmi u kojoj je od 1986. U Ilićevoj biografiji piše da je doprineo i pravoj revoluciji u proizvodnji mini baterija za mobilne telefone i laptopove, pa ga mnogi nazivaju ocem „smart kartica“. Ilić je i prvi Srbin koji je dobio nagradu za životno delo Svetskog udruženja hemičara sa sedištem u Americi. Kao jedini Srbin, već nekoliko godina je i aktivni član Njujorške akademije nauka. Rođen je 1957. u selu Selevac kod Smedereva.
6.REBEKA MEKDONALD
Nekadašnja studentkinja medicine Ubavka Mitić nije ni slutila da će, kada je pre tridesetak godina iz Beograda došla u Toronto, tri puta zaredom biti proglašavana za poslovnu ženu godine u Kanadi i da će postati najbogatija Srpkinja na svetu svih vremena, sa imetkom koji se procenjuje na preko dve milijarde dolara. Pošto u Kanadi nije mogla da završi studije medicine, počela je da se bavi prodajom filtera za vodu i na jednom takvom poslu upoznala je Škota Pirsona Mekdonalda. Rodila se ljubav i nedugo zatim Ubavka se udala i dobila dvoje dece. Sa suprugom je osnovala firmu za prodaju gasa, a svom imenu dodala je englesko i postala Ubavka Rebeka Mekdonald. Posao porodice Mekdonald išao je veoma dobro sve do 1992. kada Pirson umire. Rebeka tada odlučuje da proda firmu i sa decom se seli u Veliku Britaniju. Pet godina kasnije vratila se u Toronto i pokrenula firmu za prodaju gasa „Enerdži sejvings“. Prošle godine njena firma je vredela preko dve milijarde dolara.
7. MELISA BIN LUBURIĆ
Jedina Amerikanka srpskog porekla u Predstavničkom domu američkog Kongresa. Melisa Bin, rođena kao Milica Luburić, Srpkinja iz Čikaga i član Demokratske stranke, prošle godine je po drugi put izborila mesto u tom domu. Član je i više odbora u Kongresu i veoma je aktivna u srpskom kokusu. Svoje poreklo često ističe. Kao devojka svirala je u orkestru „Tamburica“ i bila član folklorne grupe. Završila je političke nauke na Univerzitetu „Ruzvelt“ u Čikagu. Pre ulaska u Kongres bavila se biznisom. Radila je vrlo uspešno za nekoliko kompanija, da bi 1995. otvorila svoj konsalting biznis kojim je za kratko vreme za sebe vezala više od 1.000 klijenata. Pored uspešne karijere, Melisa je uspešna i kao supruga i majka. U braku sa Alanom je 20 godina i imaju dve ćerke.
- Moj suprug je praktično postao Srbin. Zna da skuva mnoga naša jela, voli našu muziku, odlazi na naše svečanosti. Moje ćerke Viktorija i Mišel obožavaju da igraju kolo i istražuju naše srpsko poreklo.
8. SLAVICA EKLSTON
Slavica Eklston (Radić), rođena 1958. u Laktašima u Republici Srpskoj, dugo je radila kao internacionalni supermodel. Dok je kao promoterka 1984. radila na jednoj trci Formule 1, upoznala je Bernija Eklstona, vlasnika najbrže svetske atrakcije. Iako u tom trenutku nije znala o kome je reč, na njegovo insistiranje dala mu je svoj broj telefona. Pored jezičke barijere - Berni je govorio engleski, a Slavica srpski i italijanski - poznati milijarder morao je da osvoji srce devojke koja je 28 godina mlađa i nekoliko desetina centimetara viša. Ipak, tvorac Formule 1 uspeo je i Slavicu je ubrzo odveo pred oltar. Slavica danas učestvuje u rukovođenju porodičnim kompanijama, uključujući naravno i SLEC. Slavica i Berni imaju dve ćerke koje govore perfektno srpski. Porodica Eklston živi na Čelsi skveru u Londonu. Nedavno su posetili Beograd i mimo običaja sastali se sa političarima. Kažu da su u Srbiju došli jer je ona „učinila pomak na ekonomskom planu“ i kako bi Berni „razmotrio mogućnost ulaganja“.
9. ALEKS MAČESKI
Predsednik kompanije „The Plain Dealer“ i izdavač najtiražnijih dnevnih novina u Pensilvaniji, koje izlaze već 161 godinu. Njegove novine su ujedno i jedne od najtiražnijih u Americi. Aleksa Mačeskog (Mačešić) poznanici predstavljaju kao „možda najuticajnijeg Srbina na američkom kontinentu“, a njegovi prijatelji i poznanici su američki predsednici, senatori, kongresmeni i istaknute javne ličnosti. Kao i njegovi roditelji, rođen je u Americi. Diplomirao je na Klivlendskom državnom univerzitetu, a u karijeri je stekao mnoga priznanja, između ostalog i dva počasna doktorata. Veliki je zaljubljenik u muziku. Za podršku Klivlendskog simfonijskog orkestra, najboljeg u Americi, i za obnovu zgrade u kojoj nastupaju, obezbedio je 40 miliona dolara. Obožava tamburicu i ima orkestar sa kojim nastupa duže od 40 godina. Trenutno je potpredsednik Udruženja muzičara u Klivlendu, učesnik je i predstavnik mnogih drugih organizacija.
10. NENAD MARKOVIĆ
Naučnik koji u Americi s kolegom Vojislavom Stamenkovićem privodi kraju projekat tehnologije korišćenja vodonika kao izvora energije. Ovaj naučni rad započet je na Univerzitetu Berkli 2000. godine, a kada je počeo da daje rezultate naši naučnici su prešli u nacionalnu laboratoriju „Argon“. Za ovu tehnologiju najviše su zainteresovane vodeće svetske automobilske industrije, s kojima njihov tim i sarađuje.
- Sve smo započeli pre 30 godina na Institutu za elektrohemiju u Beogradu - kaže Marković.
Naši naučnici iznenađeni su medijskom pažnjom koju su dobili u Americi, gde se od njihovog otkrića mnogo očekuje, jer bi predstavljao tehnološku revoluciju 21. veka. Marković veruje da će do konkretne primene u praksi doći za dve do tri godine. Perspektive primene ovog otkrića su ogromne. Nafta bi prestala da bude nezamenjivi izvor energije u transportu, a nivo emisije izduvnih gasova bio bi značajno smanjen.
11. Borko Đorđević
Prestižni estetski hirurg sa Beverli Hilsa. Kućni prijatelj bivšeg američkog predsednika Džimija Kartera.
12. Bora Milutinović
Selektor reprezentacije Jamajke, fudbalski stručnjaka koji je doveo pet različitih državnih reprezentacije na četiri uzastopna svetska prvenstva.
13. Madlen Cepter
Moćna mecena umetnika. Od 2003. dodeljuje evropsku književnu nagradu „Madlen Cepter“ za roman pisca iz EU preveden i objavljen na francuskom.
14. Bogdan Maglić
Akademik, nuklearni fizičar, jedan od tvoraca koncepta hladne fuzije, rukovodi i proizvodnjom atomskih detektora eksploziva. Aparat je uspešno detektovao i kokain pomešan sa šećerom, kao i „kilogram mrtvih spora antraksa“.
15. Marina Abramović
Jedinstvena umetnica performansa. Živi u Amsterdamu. Za njen svetski uspeh najzaslužniji je nastup u Njujorku, gde je erotskim prikazom dočarala srpske običaje.
16. Mila Jovović
Holivudska glumica i manekenka rođena kao Milica Nataša Jovović. Mila je zvezda Besonovog hita „Peti element“ i Vendersovog „Hotela od milion dolara“, ali kaže da je osoba koja ne želi da se glumom bavi ceo život.
17. Vlade Divac
Verovatno najpoznatiji Srbin na svetu početkom godine bio je gost guvernera Kalifornije, glumca Arnolda Švarcenegera, na proslavi povodom pobede na izborima. Skaut je LA Lejkersa i angažovan u KK Real iz Madrida.
18. Emir Kusturica
Naš najpoznatiji režiser u Evropi. U poslednje vreme je, međutim, angažman u svetskoj kinematografiji podredio izgradnji etnoparka na Makroj Gori.
19. Anka Radaković
Najtraženija spisateljica iz oblasti ljubavi i seksa u svetu. Za njene kolumne i predavanja otimaju se vodeći svetski magazini, TV stanice i univerziteti.
20. Stanko Subotić Cane
Verzirani biznismen, često pominjan kao akter trgovine cigaretama. Subotić, prema listi poljskog „Vprosta“, na listi najbogatijih u jugoistočnom delu Evrope zauzima 86. mesto, sa procenjenim bogatstvom od pola milijarde dolara.
21. Karl Malden
Iako posle 60 godina karijere nije više aktivan, i dalje predstavlja živu legendu Holivuda. Rođen je 1912. godine kao Mladen Sekulović u Čikagu.
22. Nebojša Vujović
Biznismen sa jakim uticajem u Vašingtonu. Najpoznatiji je kao potpisnik političkog dela Kumanovskog sporazuma, koji je označio kraj NATO bombardovanja.
23. Vera Gajić
Vlasnica fabrike avio-opreme. „Mene čuva FBI, mene čuvaju i moji Srbi, a sve ih zanima kome ću da ostavim mojih 250 miliona dolara“, kaže Vera Gajić.
24. Mladen Selak
Vlasnik firme „Astromašin korp.“, vodeće u grafičkoj industriji, član radnog odbora „Hjulit Pakarda“ koji koristi tehnologiju njegovog preduzeća.
25. Goran Bregović
Proslavljeni kompozitor koji je svetsku slavu stekao muzikom u kojoj pretežno koristi etnoelemente.
26. Nataša Vojnović
Manekenka koja radi editorijale za modne kuće „Armani“ i „Guči“, nosi na pistama modele „D&G“, Žan-Pol Gotjea, Karla Lagerfilda, Luja Vitona. Za nju se interesuje i režiser Oliver Stoun.
27. Dragoljub Najman
Šef stalne misije Srbije pri Unesku, zahvaljujući kojem je Unesko u svetsku kulturnu baštinu upisao spomenike kulture na Kosovu.
28. Aleksandar Lupšić
Biznismen, živi u Austriji, jedan od osnivača „Blica“, sada vlasnik TV „Košava“.
29. Dušan Gruden
Konstruktor u fabrici automobila „Porše“.
30. Branko Tupanjac
Biznismen koji živi i radi u Americi, rodom iz Trebinja.
31. Čarls Simić
Jedan od najznačajnijih savremenih američkih pesnika, rođen 1938. u Beogradu. Dobitnik Pulicerove nagrade.
32. Zoran Savić
Nekada vrhunski košarkaš, sada generalni menadžer Košarkaškog kluba Barselona.
33. Borislav Milošević
Brat Slobodana Miloševića, biznismen, bivši ambasador SRJ u Rusiji, gde i dalje živi.
34. Slobodan Pavlović
Živopisni biznismen iz Amerike koji je sagradio Slobomir i otvorio privatni fakultet u tom gradu.
35. Radomir Antić
Fudbalski trener koji bira angažman, živi i radi u Španiji, vodio je tri najveća kluba: Real, Barselonu i Atletiko.
36. Đorđe Jerić
Vlasnik kule „Skajlon“, turističke atrakcije na Nijagarinim vodopadima u Kanadi. Vlasnik i hotela „Holidej in“ i „Kaskade“, te brojnih restorana.
37. Džordž Vojnović
Iskusni političar iz SAD, lobira za srpske interese.
38. Mirko Vučurević
Vlasnik švajcarske firme „Nivada“, živi u elitnom delu Ženeve, u Paraćinu izdržava devetoro dece bez roditelja.
39. Lidija Basta-Flajner
Direktor Međunarodnog istraživačkog centra i savetodavnog centra na Institutu za federalizam u Frajburgu. Supruga Tomasa Flajnera, švajcarskog eksperta za ustavno pravo.
40. Stiv Stojanović
Reditelj iz Švedske, režirao nekoliko poslednjih takmičenja za „Pesmu Evrovizije“.
41. Suzana Drobnjaković
Poznatija pod imenom Saša Aleksander, prošle godine je igrala u filmu „Nemoguća misija 3“. Glumila je i u serijama „Marinci“, „Mesto zločina“ i „Dosonov svet“. Zabavlja se sa sinom Sofije Loren.
42. Lolita Davidović
Kanadska glumica rođena 1961. godine. Majka i otac su joj srpskog porekla. Glumila u brojnim serijama i filmovima. Udata je da reditelja Rona Šeltona.
43. Nikola Mrkić
Jedan od direktora i član Uprave LHB banke u Frankfurtu.
44. Duško Petričić
Karikaturista, ilustrator za najveće svetske listove
45. Laza Kekić
Ekonomski ekspert u londonskom „Ekonomistu“.
46. Božidar Maljković
Košarkaški trener, živi i radi u Španiji, izbirljiv kada su u pitanju klubovi koje vodi.
47. Vladimir Veličković
Slikar iz Pariza, postao francuski akademik.
48. Ljuba Popović
Poznati slikar iz Pariza.
49. Dan Tana
Nekada Dobrivoje Tanasijević, živi u SAD. Nazivaju ga filmskim i fudbalskim genijem.
50. Dušan Šiđanski
Savetnik Žozea Manuela Barosa, predsednika Evropske komisije. Osnivač i počasni profesor katedre za političke nauke Ženevskog univerziteta i počasni profesor Evropskog instituta.
51. Biljana Srbljanović
Najprevođenija i u inostranstvu najigranija srpska dramska spisateljica. Svaki njen novi komad društveni je događaj posebne vrste.
52. Miki Manojlović
Poznati glumac koji živi u Parizu, a najviše radi u Francuskoj i Kanadi.
53. Gordana Janković
U sedištu „Sorosa“ u Budimpešti zadužena za medijske projekte u jugoistočnoj Evropi.
54. Dragiša Ilić
Vlasnik više elitnih restorana u Londonu čiji su gosti poznati ljudi iz sveta muzike, filma i politike.
55. Mile Marić
Nekada jedan od direktora u „Dženeral motorsu“, vlasnik nekoliko kompanija u Kanadi.
56. Vladimir Spasojević
Scenograf u „Terminatoru“ i mnogim drugim filmovima.
57. Borislav Stanković
Počasni generalni sekretar FIBA.
58. Ana Mihajlović
Posle pobede u finalu „Elitovog“ izbora u Tunisu, postala zaštitno lice „D&G“. Na Nedelji mode u Njujorku privukla više pažnje od kreatora.
59. Anica Dobra
Glumica koja uglavnom radi u Nemačkoj.
60. Enki Bilal
Jedan od najvećih svetskih karikaturista, rođen u Beogradu kao Enes Bilalović.
61. Goran Paskaljević
U inostranstvu nagrađivani filmski reditelj.
62. Gojko Kuzmanović
Biznismen, prvi Srbin koji je dobio Federalnu medalju, najviše priznanje Federalne vlade Kanade.
63. Dušan Reljić
Istraživač na nemačkom Institutu za spoljnu politiku i bezbednost.
64. Gordana Igrić
Urednica BIRN-a, Balkanske istraživačke mreže.
65. Branislav Grujić
Predsednik velike firme PSP-FARMAN korp. u Moskvi.
66. Majkl Đorđević
Biznismen, jedan od najbogatijih Srba u Americi. Nosilac američke medalje časti, od 1982. godine u knjizi „Ko je ko u Americi“.
67. Aleksandar Đorđević
Bivši košarkaš, trener Armani džinsa iz Milana.
68. Marina Bukvić
Vodeće lice reklamne kampanje kozmetičkih kuća „Loreal“ i „Viši“, vlasnik modne agencije.
69. Milena Preradović
TV moderator nemačke TV stanice SAT 1.
70. Mila Melruni
Supruga bivšeg kanadskog premijera.
71. Nemanja Vidić
Štoper Mančester junajteda, nezamenjiv u startnih 11, već je biran za igrača meseca. Navijači ga zovu Ivan Drago, Zver, Stena...
72. Zoran Kačar
Biznismen iz SAD, novac zaradio na „stomak eliminatoru“ i prodao ga u preko milion komada.
73. David Albahari
Književnik koji živi i radi u Kanadi.
74. Maja Latinović
Zaštitni znak za reklamu grudnjaka marke „viktorijas sikret“.
75. Dušan Vasiljević
Biznismen koji ostvaruje petinu bruto proizvoda Namibije.
76. Holi Valans
Najpoznatija australijska glumica i pevačica, rođena 11. maja 1983. kao Holi Rejčel Vukadinović.
77. Sandra Meljničenko
Nekadašnja „Modelsica“, supruga jednog od najbogatijih Rusa.
78. Dušan Ivković
Trofejni košarkaški trener.
79. Ivan Božović
Fizičar iz „Brookhaven National Laboratory“, jedan od najušpesnijih srpskih naučnika.
80. Katarina Oksemberg
Princeza iz dinastije Karađorđević. Majka joj je princeza Jelisaveta.
81. Piter Bogdanović
Holivudski filmski reditelj.
82. Davor Džalto
Sa 26 godina postao najmlađi doktor nauka u Nemačkoj, odbranio doktorsku tezu na Univerzitetu u Frajburgu.
83. Siniša Mihajlović
Nekadašnji fudbaler, sada član uprave italijanskog Intera.
84. Inari Vahs
Jedna od najpoznatijih svetskih porno-zvezda. Krije pravo ime, ali otkriva da je njeno ime na srpskom sinonim za „čistotu“.
85. Svetislav Pešić
Košarkaški trener u italijanskoj Đironi.
86. Đorđe Zečević
Biznismen i suprug Maje Sabljić.
87. Dimitrije Pamfilov
Jedan od poznatijih estetskih hirurga u Nemačkoj, vlasnik klinike u Bonu.
88. Vladimir Delić
Biznismen sa Kipra. Njegova „Unibros grup“ bavi se trgovinom sirovinama.
89. Mira Beham
Novinar i pisac, ambasador pri OEBS-u u Beču.
90. Džon Pavić
Jedini neuspešan Amerikanac srpskog porekla na izborima održanim prošle godine.
91. Željko Lučić
Solista opere Frankfurt, trenutno jedan od najpopularnijih operskih pevača koji gostuje po svetu.
92. Veselin Mitrović
Profesor na medicinskom fakultetu „Gete univerziteta“ u Frankfurtu, klinika Bad Nauheim.
93. Mirjana Samardžija
Osnivač i predsednik „Serbian American Women Cocus“.
94. Boris Podreča
Arhitekta iz Beča, radio na milenijumskom tornju.
95. Milena Kitić
Operska diva i supruga Milana Panića.
96. Dejan Rambo Petković
Najpriznatiji evropski fudbaler u Brazilu.
97. Jovan Radomir
Voditelj švedske televizije.
98. Tijana Arnautović
Mis Kanade, sada se bavi manekenstvom i želi da postane advokat.
99. Jelena Štiha
Udovica čuvenog slikara Vladana Štihe čijih je 3.000 slika rasuto po svetu po ceni od 80.000 dolara.
100. Milan Panić
Biznismen kojeg poljski „Vprost“ od prošle godine ne pominje među 100 najbogatijih u jugoistočnoj Evropi. Nekada je bio 63.