-
Herzlich Willkommen im Balkanforum
Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
Bitte hier registrieren
DZEKO
Besa Bese
Die hätten nicht versuchen sollen die Waffen mitzunehmen und um später die Stadt damit zu Granatieren.
Falls ihr wissen wollt um was es geht.
http://de.m.wikipedia.org/wiki/Tuzla-Kolonne
http://de.m.wikipedia.org/wiki/Zelene_Beretke
Kannst du beweisen dass sie das wollten?Ich denke nicht.
Ausserdem waren es ihre Waffen
- - - Aktualisiert - - -
Sie haben auch andere Verbrechen begangen,also,feierst du sie wirklich?Dzeko,ich glaube du bist ein vernünftiger Mensch.
To ti je bosnjacka varijanta crevnih beretka.
Ausserdem waren es ihre Waffen
- - - Aktualisiert - - -
Sie haben auch andere Verbrechen begangen,also,feierst du sie wirklich?Dzeko,ich glaube du bist ein vernünftiger Mensch.
To ti je bosnjacka varijanta crevnih beretka.
DZEKO
Besa Bese
"Sieben mit Munition beladene Militärlastwagen sollen explodiert sein.[4] Dabei gab es auf Seiten der JNA-Soldaten zahlreiche Tote und Verwundete."
Diese Armee hat zu dieser Zeit schon in Ostbosnien ethnische Säuberung betrieben.
Ausserdem hätte man sie auch gefangen nehmen können,die Tuzlakolonne,anstatt gleich junge Rekruten von 16-25 Jahren die keine Verbrechen begangen haben zu ermorden.Du kannst auch nicht beweisen dass sie die Stadt später angegriffen hätten.
- - - Aktualisiert - - -
Die meisten von ihnen haben ihre Wehrpflicht in Tuzla abgeleistet,einige waren auch Reservisten.
- - - Aktualisiert - - -
Die meisten von ihnen haben ihre Wehrpflicht in Tuzla abgeleistet,einige waren auch Reservisten.
E
Ero
Guest
SRPSKA DOBROVOLJACKA BRIGADA ARMIJE BiH U TUZLI
Srpski oslobodilacki bataljon u Tuzli bice formiran ovih dana kao dobrovoljna jedinica koja se u postrojbama Armije Republike Bosne i Hercegovine bori za svoja gradjanska prava i legalni i legitimni poredak RBiH.
AIM Tuzla, 27.07.94. U Tuzli se ovih dana privode kraju pripreme za formiranje Srpskog oslobodilackog bataljona, koji ce formacijski pripadati Petoj operativnoj grupi u ovom gradu, odnosno Drugom korpusu Armije RBiH. Miso Bozic, predsjednik Srpskog gradjanskog vijeca Tuzle i Lazar Cikoja, aktivista istog vijeca iz Gracanice, te Momir Djuric, Rade Golic, Zoran Jovanovic i Bosko Milic, dobrovoljci i starjesine u Petoj operativnoj grupi Drugog korpusa od pocetka srbijansko-crnogorske agresije na BiH, inicijatori su osnivanja ovakve brigade u Tuzli.
- Mi imamo tri motiva za formiranje ovakve jedinice sa srpskih predznakom - rijeci su Mise Bozica - odbrambeno-oslobodilacki, politicki i moralni. Patriotske motive pokazali smo i dokazali ostajuci ovdje u gradjanski opredjeljenoj Tuzli i ucescem u odbrambenom ratu protiv srbijansko-crnogorskih agresora. Dosta je Srba u ovom gradu s pocetka shavilo da je agresija posljedica nacional-sovinistickih opredjeljenja velikosrpskih struja, dosta ih je shvatilo da je to ludilo i peijwtnja gradjanskoj politici, te perijetnja za suzivot u multinacionalnoj, multikonfesionalnoj i multikulturnoj zajednici, tvrdi Bozic.
Slicne razloge pominju i ostali inicijatori Srpske dobrovoljacke brigade i sami ukljuceni, kako kazu, u oruzane snage Republike Bosne i Hercegovine u odbrani legalnog poretka i legitimne vlasti. Naravno, imali su i oni nezgoda od pojedinih struja na slobodnoj teritoriji BiH, osjecali da se moraju, na neki nacin ili za razliku od drugih, dokazivati kao lojalni gradjani, ali su istovremeno porucili kako to jeste i mora biti proslost jer gradjanski raspolozeni Srbi su pokazali i dokazali da nema dobrog i loseg naroda, dobrih i losih konfesija, vec postoje samo tolerantni i gradjanski raspolozeni pojedinci, ako i iskljucive i sovinisticke politike od kojih nije imuna ni jedna populacija na balkanskim i drugim prostorima. S takvim ubjedjenjem mnogi Srbi od pocetka agresije na RBiH ratuju u njenim oruzanim snagama, mnogi su polosili svoje zivote za to, a ukljucivanje "doraslih pusci" mladica srpske nacionalnosti u bh. odbrambene formacije, kontinuiran je proces.
Djuric, Golic, Bozic i Milic vole naglasiti da formacija koju organiziraju, opet, nece biti jednonacionalna, vec jedinica u kojoj ce se dobrovoljno ukljuciti pripadnici svih naroda, svi patriotski raspolozeni gradjani, kakve su sve jedinice na ovim prostorima.
- Kad bi to bila etnicki cista jedinica ne bih joj pristupio - kategorican je Momir Djuric. - Etnicka podvajanja i iskljucivostsu uzrokovali ovaj rat. Svojim ucescem u oruzanim sbagama Republike Bosne i Hercegovine od pocetka srbijansko- crnogorske agresije mi smo pokazali i dokazali da smo za suzivot i toleranciju. Srba s istim ovakvim opredjeljenjima ima i na teritoriji koju kontrolisu Karadziceve falange, takvih ima i u Srbiji i Crnoj Gori, ali im je tesko, ili nemoguce, uticati na raspolozenje tamosnjih zitelja. Ima i tamo pripadnika vojnih formacija koji nisu uprljali ruke, vec su prisilno uvuceni u rat.
No, vec pri samom najavljivanju osnivanja Srpskog oslobodilackog bataljona "paljanska tv" lansirala je tezu o navodnom prisiljavanju Srba da formiraju takvu jedinicu. Bosko Milic na to kaze: "Da, mi jesmo prisiljeni da se borimo u oruzanim snagama RBiH, ali nas je na to prisilio agresor od koga se branimo, i od kojeg branomo nasa gradjanska i ljudska prava, ali i ovaj legalni i legitimno poredak!"
Lazar Cikoja takodjer tvrdi da mnogi Srbi sve vise shvataju zamke velikosrpske ideologije ciji su ideolozi pripremili uvod u agresiju a time izazvali prlimu iskljucivosti i na slobodnim bh. teritorijama:
- Mi smo igrom slucaja pravoslavci, muslimani ili katolici, ali smo svi, za druge, samo Bosanci. To, opet, nije slucajno kao sto ni mi Srbi nismo slucajno u Armiji RBiH. S puskom u ruci branimo svoju privatnu imovinu, branimo pravo na suzivot sa susjedima, bez obzira na vjersku pripadnost, branimo drzavno ustrojstvo u kojem mozemo zivjeti kao slobodni gradjani i drzavljani, a sne kao pripadnici unisone grupe, poput vjerskih, nacionalnih i drugih referenci. Te reference su sekundarna svojina slobodnog gradjanina i mi ih mozemo potpuno slobodno upraznjavati. Nase crkve su ostale citave u Tuzli, Gracanici, Likavcu i mnogim drugim mjestima koje kontrolise Armija RBiH. Nasa je armija casna vojna formacija koja brani gradjanski poredak i gradjanska prava svih ljudi, objasnjava Cikoja.
Zoran Jovanovic veli da se s pocetka agresije podozrivo gledalo na ucesce Srba u jednicama Armije BiH ni da je to danas sasvim drugacije jer su za ove dvije godine nestale sumnje pojedinaca i grupa koje su tako gledale na njihovu opredjeljenost. "Nevjernih Toma" ponegdje jos uvijek ima, ali dominira stav da Srbi nisu isto sto i cetnici i pripadnici velikosrpskih ideja. Svjesni su i ovdasnji Srbi da je nacionalna sloboda samo dio gradjanske za koju se zajedno bore u Armiji BiH.
Srpski oslobodilacki bataljon bice formiran ovih dana kao dobrovoljacka jedinica, multikonfesionalnog i multinacionalnog sastava, kako boraca tako i komande. Formacija ce, po misljenju osnivaca, vjerovatno prerasti u visi oblik - brigadu. Ona ce biti most za gradjanski orijentisane Srbe koji su prisilno mobilisani u Karadziceve falange. Jer, povratak na sopstvena ognjista i na sopstvena imanja svi Srbi kao i ostali narodi na ovim i susjednim prostorima, mogu ostvariti samo ukoliko se izbore za svoja ljudska prava i gradjansku drzavu. U nacionalnim "slobodama" dobar dio njih ce biti i ostati vjeciti prognanik.
Srpski oslobodilacki bataljon u Tuzli bice formiran ovih dana kao dobrovoljna jedinica koja se u postrojbama Armije Republike Bosne i Hercegovine bori za svoja gradjanska prava i legalni i legitimni poredak RBiH.
AIM Tuzla, 27.07.94. U Tuzli se ovih dana privode kraju pripreme za formiranje Srpskog oslobodilackog bataljona, koji ce formacijski pripadati Petoj operativnoj grupi u ovom gradu, odnosno Drugom korpusu Armije RBiH. Miso Bozic, predsjednik Srpskog gradjanskog vijeca Tuzle i Lazar Cikoja, aktivista istog vijeca iz Gracanice, te Momir Djuric, Rade Golic, Zoran Jovanovic i Bosko Milic, dobrovoljci i starjesine u Petoj operativnoj grupi Drugog korpusa od pocetka srbijansko-crnogorske agresije na BiH, inicijatori su osnivanja ovakve brigade u Tuzli.
- Mi imamo tri motiva za formiranje ovakve jedinice sa srpskih predznakom - rijeci su Mise Bozica - odbrambeno-oslobodilacki, politicki i moralni. Patriotske motive pokazali smo i dokazali ostajuci ovdje u gradjanski opredjeljenoj Tuzli i ucescem u odbrambenom ratu protiv srbijansko-crnogorskih agresora. Dosta je Srba u ovom gradu s pocetka shavilo da je agresija posljedica nacional-sovinistickih opredjeljenja velikosrpskih struja, dosta ih je shvatilo da je to ludilo i peijwtnja gradjanskoj politici, te perijetnja za suzivot u multinacionalnoj, multikonfesionalnoj i multikulturnoj zajednici, tvrdi Bozic.
Slicne razloge pominju i ostali inicijatori Srpske dobrovoljacke brigade i sami ukljuceni, kako kazu, u oruzane snage Republike Bosne i Hercegovine u odbrani legalnog poretka i legitimne vlasti. Naravno, imali su i oni nezgoda od pojedinih struja na slobodnoj teritoriji BiH, osjecali da se moraju, na neki nacin ili za razliku od drugih, dokazivati kao lojalni gradjani, ali su istovremeno porucili kako to jeste i mora biti proslost jer gradjanski raspolozeni Srbi su pokazali i dokazali da nema dobrog i loseg naroda, dobrih i losih konfesija, vec postoje samo tolerantni i gradjanski raspolozeni pojedinci, ako i iskljucive i sovinisticke politike od kojih nije imuna ni jedna populacija na balkanskim i drugim prostorima. S takvim ubjedjenjem mnogi Srbi od pocetka agresije na RBiH ratuju u njenim oruzanim snagama, mnogi su polosili svoje zivote za to, a ukljucivanje "doraslih pusci" mladica srpske nacionalnosti u bh. odbrambene formacije, kontinuiran je proces.
Djuric, Golic, Bozic i Milic vole naglasiti da formacija koju organiziraju, opet, nece biti jednonacionalna, vec jedinica u kojoj ce se dobrovoljno ukljuciti pripadnici svih naroda, svi patriotski raspolozeni gradjani, kakve su sve jedinice na ovim prostorima.
- Kad bi to bila etnicki cista jedinica ne bih joj pristupio - kategorican je Momir Djuric. - Etnicka podvajanja i iskljucivostsu uzrokovali ovaj rat. Svojim ucescem u oruzanim sbagama Republike Bosne i Hercegovine od pocetka srbijansko- crnogorske agresije mi smo pokazali i dokazali da smo za suzivot i toleranciju. Srba s istim ovakvim opredjeljenjima ima i na teritoriji koju kontrolisu Karadziceve falange, takvih ima i u Srbiji i Crnoj Gori, ali im je tesko, ili nemoguce, uticati na raspolozenje tamosnjih zitelja. Ima i tamo pripadnika vojnih formacija koji nisu uprljali ruke, vec su prisilno uvuceni u rat.
No, vec pri samom najavljivanju osnivanja Srpskog oslobodilackog bataljona "paljanska tv" lansirala je tezu o navodnom prisiljavanju Srba da formiraju takvu jedinicu. Bosko Milic na to kaze: "Da, mi jesmo prisiljeni da se borimo u oruzanim snagama RBiH, ali nas je na to prisilio agresor od koga se branimo, i od kojeg branomo nasa gradjanska i ljudska prava, ali i ovaj legalni i legitimno poredak!"
Lazar Cikoja takodjer tvrdi da mnogi Srbi sve vise shvataju zamke velikosrpske ideologije ciji su ideolozi pripremili uvod u agresiju a time izazvali prlimu iskljucivosti i na slobodnim bh. teritorijama:
- Mi smo igrom slucaja pravoslavci, muslimani ili katolici, ali smo svi, za druge, samo Bosanci. To, opet, nije slucajno kao sto ni mi Srbi nismo slucajno u Armiji RBiH. S puskom u ruci branimo svoju privatnu imovinu, branimo pravo na suzivot sa susjedima, bez obzira na vjersku pripadnost, branimo drzavno ustrojstvo u kojem mozemo zivjeti kao slobodni gradjani i drzavljani, a sne kao pripadnici unisone grupe, poput vjerskih, nacionalnih i drugih referenci. Te reference su sekundarna svojina slobodnog gradjanina i mi ih mozemo potpuno slobodno upraznjavati. Nase crkve su ostale citave u Tuzli, Gracanici, Likavcu i mnogim drugim mjestima koje kontrolise Armija RBiH. Nasa je armija casna vojna formacija koja brani gradjanski poredak i gradjanska prava svih ljudi, objasnjava Cikoja.
Zoran Jovanovic veli da se s pocetka agresije podozrivo gledalo na ucesce Srba u jednicama Armije BiH ni da je to danas sasvim drugacije jer su za ove dvije godine nestale sumnje pojedinaca i grupa koje su tako gledale na njihovu opredjeljenost. "Nevjernih Toma" ponegdje jos uvijek ima, ali dominira stav da Srbi nisu isto sto i cetnici i pripadnici velikosrpskih ideja. Svjesni su i ovdasnji Srbi da je nacionalna sloboda samo dio gradjanske za koju se zajedno bore u Armiji BiH.
Srpski oslobodilacki bataljon bice formiran ovih dana kao dobrovoljacka jedinica, multikonfesionalnog i multinacionalnog sastava, kako boraca tako i komande. Formacija ce, po misljenju osnivaca, vjerovatno prerasti u visi oblik - brigadu. Ona ce biti most za gradjanski orijentisane Srbe koji su prisilno mobilisani u Karadziceve falange. Jer, povratak na sopstvena ognjista i na sopstvena imanja svi Srbi kao i ostali narodi na ovim i susjednim prostorima, mogu ostvariti samo ukoliko se izbore za svoja ljudska prava i gradjansku drzavu. U nacionalnim "slobodama" dobar dio njih ce biti i ostati vjeciti prognanik.
E
Ero
Guest
[h=1]Heroju Vinku Šamarliću su odbrana BiH i saborci bili preči od Olimpijade i slave[/h]
[h=3]Heroje poput Vinka Šamarlića, pripadnika Specijalne jedinice MUP-a RBiH - Odred Bosna, ne smijemo zaboraviti. Na današnji dan navršavaju se 22 godine od smrti ovog heroja koji je poginuo braneći BiH tri dana prije nego što je trebao ići na Olimpijadu u Barcelonu i predstavljati našu zemlju u džudou, ali i ponijeti bosansku zastavu na prvom predstavljanju sportista nezavisne BiH na svjetskoj sceni.[/h]
Vinko Šamarlić (u sredini) sa saborcima: Epski junak kojeg ne smijemo zaboraviti
Početkom agresije na BiH Vinko je imao dozvolu bh. vlasti da napusti liniju odbrane i posveti se pripremama za Olimpijadu, ali on nije želio napustiti svoje saborce...
"Bio je heroj i poginuo je herojski, kao komandant pravca u našem proboju i zauzimanju strateških kota na Vracama i Hrasnom Brdu, gdje je i stradao od snajperskog hica u Zagorskoj ulici. I sada, dok se prisjećam tih trenutaka, sav sam se naježio. Bio je to momak za 10, kakvog majka teško rađa", ispričao je za Klix.ba Vinkov prijatelj i saborac iz ratnih dana Samir Čajić, te dodao:
"Najmanje što možemo učiniti za Vinka, jeste da ga se na ovaj način prisjećamo kako njegovi lik i djelo ne bi bili zaboravljeni, posebno u ovim vremenima kada podrumaši sve više dolaze do izražaja".
[h=2]Sin Ilija slika i prilika oca[/h]
Navodi kako Vinko nije znao za strah te je ulijevao sigurnost svojim saborcima.
"Bilo mi je puno srce tih dana. Mi nismo bili nikakvi plaćenici, mi smo znali za što ratujemo", dodao je Čajić, ističući činjenicu da su, između ostalih, Hrvat Vinko i Bošnjak Samir branili našu zemlju i narod od agresije.
Naš sagovornik se prisjetio i detalja neposredno pred smrt njegovog saborca.
"Govorili smo mu da bi se trebao posvetiti pripremama za Olimpijadu i da ne juriša previše naprijed, na što je odgovorio: 'Imam tremu, a kad god sam imao tremu, pobjeđivao sam'. Nedugo nakon tih riječi je i izgubio život. Bio je to veliki gubitak za sve nas", prisjetio se Čajić.
Dodaje kako je iza Vinka ostao sin Ilija, koji je "slika i prilika svoga oca".
"On je danas student 4. godine Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, a i glasom i stasom podsjeća na svoga oca", kazao je.
Naglašava kako će Vinkovi preživjeli saborci, članovi Udruženja veterana Odreda policije Bosna, kao i svake godine nakon njegove smrti, i ovog osmog juna obići Vinkov grob na groblju Lav i položiti cvijeće.
"Vinko će i kao saborac i kao čovjek ostati upamćen barem dok god smo mi živi. Bio je širokogrudan i uvijek spreman pomoći, kome god je trebalo, a nikada nije gledao ko je ko", zaključio je Čajić.
Vinko Šamarlić je posthumno odlikovan Zlatnom policijskom zvijezdom, Medaljom za hrabrost i Ordenom zlatnog grba sa mačevima. U znak sjećanja na heroja odbrane Bosne i Hercegovine, u sarajevskom naselju Dobrinja jedna ulica nosi njegovo ime, a Džudo klub Željezničar tradicionalno organizuje Memorijalni turnir "Vinko Šamarlić".
[h=2]Višestruki šampion[/h]
Vinko Šamarlić je rođen 8. marta 1964. godine u Zavidovićima, odakle je po završetku osnovne škole došao u Sarajevo i upisao i završio Srednju policijsku školu, a onda se zaposlio kao policajac, te 1985. prešao u Specijalnu jedinicu gdje postaje komandir borbene jedinice sa činom kapetana. Bio je istaknuti džudista sarajevskog Željezničara, višestruki juniorski državni prvak i osvajač brojnih turnira na domaćoj i inozemnoj sceni.
"Vinko Šamarlić vodio je mnoge borbe, bacao mnoge protivnike, zaradio silne titule. Bio je višestruki juniorski i seniorski prvak Jugoslavije dok još nije bila bivša. Prije dvije godine osvojio veliki A internacionalni turnir u Istanbulu. Za jučerašnju borbu se nije posebno pripremao. Nije se nadao zahvatu iz potaje. Nažalost, smrt nikada ne pobjeđuje na poene. Ipon, to je uvijek kraj borbe, ma koliku ti razliku u poenima do tada imao. Neravrnopravna borba između smrti i Šamarlića završena je iponom u korist domaćina. A smrt nam je ovih dana svima domaćin. Takmičimo se na njenom terenu i po njenim pravilima...
Vinko Šamarlić više se neće pojaviti u svom domu, u svojoj jedinici. Njegov olimpijski let je otkazan. Za mene lično, a nadam se i za cjelokupnu našu sportsku javnost, ovaj plemeniti borac jeste učesnik Olimpijskih igara. Očekujemo da će njegovo ime biti ravnopravno u budućoj olimpijskoj spomenici BiH i da će se, barem, na njegovom grobu zavijoriti zastava sa pet olimpijskih krugova", rekao je nakon Šamarlićeve smrti poznati bh. novinar Budo Vukobrat.
Heroju Vinku ?amarli?u su odbrana BiH i saborci bili pre?i od Olimpijade i slave - Klix.ba
[h=3]Heroje poput Vinka Šamarlića, pripadnika Specijalne jedinice MUP-a RBiH - Odred Bosna, ne smijemo zaboraviti. Na današnji dan navršavaju se 22 godine od smrti ovog heroja koji je poginuo braneći BiH tri dana prije nego što je trebao ići na Olimpijadu u Barcelonu i predstavljati našu zemlju u džudou, ali i ponijeti bosansku zastavu na prvom predstavljanju sportista nezavisne BiH na svjetskoj sceni.[/h]
Vinko Šamarlić (u sredini) sa saborcima: Epski junak kojeg ne smijemo zaboravitiPočetkom agresije na BiH Vinko je imao dozvolu bh. vlasti da napusti liniju odbrane i posveti se pripremama za Olimpijadu, ali on nije želio napustiti svoje saborce...
"Bio je heroj i poginuo je herojski, kao komandant pravca u našem proboju i zauzimanju strateških kota na Vracama i Hrasnom Brdu, gdje je i stradao od snajperskog hica u Zagorskoj ulici. I sada, dok se prisjećam tih trenutaka, sav sam se naježio. Bio je to momak za 10, kakvog majka teško rađa", ispričao je za Klix.ba Vinkov prijatelj i saborac iz ratnih dana Samir Čajić, te dodao:
"Najmanje što možemo učiniti za Vinka, jeste da ga se na ovaj način prisjećamo kako njegovi lik i djelo ne bi bili zaboravljeni, posebno u ovim vremenima kada podrumaši sve više dolaze do izražaja".
[h=2]Sin Ilija slika i prilika oca[/h]
Navodi kako Vinko nije znao za strah te je ulijevao sigurnost svojim saborcima.
"Bilo mi je puno srce tih dana. Mi nismo bili nikakvi plaćenici, mi smo znali za što ratujemo", dodao je Čajić, ističući činjenicu da su, između ostalih, Hrvat Vinko i Bošnjak Samir branili našu zemlju i narod od agresije.
Naš sagovornik se prisjetio i detalja neposredno pred smrt njegovog saborca.
"Govorili smo mu da bi se trebao posvetiti pripremama za Olimpijadu i da ne juriša previše naprijed, na što je odgovorio: 'Imam tremu, a kad god sam imao tremu, pobjeđivao sam'. Nedugo nakon tih riječi je i izgubio život. Bio je to veliki gubitak za sve nas", prisjetio se Čajić.
Dodaje kako je iza Vinka ostao sin Ilija, koji je "slika i prilika svoga oca".
"On je danas student 4. godine Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, a i glasom i stasom podsjeća na svoga oca", kazao je.
Naglašava kako će Vinkovi preživjeli saborci, članovi Udruženja veterana Odreda policije Bosna, kao i svake godine nakon njegove smrti, i ovog osmog juna obići Vinkov grob na groblju Lav i položiti cvijeće.
"Vinko će i kao saborac i kao čovjek ostati upamćen barem dok god smo mi živi. Bio je širokogrudan i uvijek spreman pomoći, kome god je trebalo, a nikada nije gledao ko je ko", zaključio je Čajić.
Vinko Šamarlić je posthumno odlikovan Zlatnom policijskom zvijezdom, Medaljom za hrabrost i Ordenom zlatnog grba sa mačevima. U znak sjećanja na heroja odbrane Bosne i Hercegovine, u sarajevskom naselju Dobrinja jedna ulica nosi njegovo ime, a Džudo klub Željezničar tradicionalno organizuje Memorijalni turnir "Vinko Šamarlić".
[h=2]Višestruki šampion[/h]
Vinko Šamarlić je rođen 8. marta 1964. godine u Zavidovićima, odakle je po završetku osnovne škole došao u Sarajevo i upisao i završio Srednju policijsku školu, a onda se zaposlio kao policajac, te 1985. prešao u Specijalnu jedinicu gdje postaje komandir borbene jedinice sa činom kapetana. Bio je istaknuti džudista sarajevskog Željezničara, višestruki juniorski državni prvak i osvajač brojnih turnira na domaćoj i inozemnoj sceni.
"Vinko Šamarlić vodio je mnoge borbe, bacao mnoge protivnike, zaradio silne titule. Bio je višestruki juniorski i seniorski prvak Jugoslavije dok još nije bila bivša. Prije dvije godine osvojio veliki A internacionalni turnir u Istanbulu. Za jučerašnju borbu se nije posebno pripremao. Nije se nadao zahvatu iz potaje. Nažalost, smrt nikada ne pobjeđuje na poene. Ipon, to je uvijek kraj borbe, ma koliku ti razliku u poenima do tada imao. Neravrnopravna borba između smrti i Šamarlića završena je iponom u korist domaćina. A smrt nam je ovih dana svima domaćin. Takmičimo se na njenom terenu i po njenim pravilima...
Vinko Šamarlić više se neće pojaviti u svom domu, u svojoj jedinici. Njegov olimpijski let je otkazan. Za mene lično, a nadam se i za cjelokupnu našu sportsku javnost, ovaj plemeniti borac jeste učesnik Olimpijskih igara. Očekujemo da će njegovo ime biti ravnopravno u budućoj olimpijskoj spomenici BiH i da će se, barem, na njegovom grobu zavijoriti zastava sa pet olimpijskih krugova", rekao je nakon Šamarlićeve smrti poznati bh. novinar Budo Vukobrat.
Heroju Vinku ?amarli?u su odbrana BiH i saborci bili pre?i od Olimpijade i slave - Klix.ba
Hamburg1711
Gesperrt
Dzeko ? bist du das ?