-
Herzlich Willkommen im Balkanforum
Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
Bitte hier registrieren
Herzlichen Glückwunsch HZ HB
- Ersteller Cigo
- Erstellt am
D
Dadi
Guest
Na ja man soll ja Tote/Totes in diesem Fall nicht hassen...das gehört sich nicht, außerdem sooo sehr beschäftigt uns dieses Retortengebilde auch nicht
Cigo
Leistungsträger
schön das du deinen fehler einsiehst.du bist mit so einer einstellung gerne gesehen in hbNa ja man soll ja Tote/Totes in diesem Fall nicht hassen...das gehört sich nicht, außerdem sooo sehr beschäftigt uns dieses Retortengebilde auch nicht
Š
Šaban
Guest
Zum glück gibts das nicht mehr.
Cigo
Leistungsträger
okrugli stol u povodu sedamnaeste godišnjice HZ HB
Herceg-Bosna bila je jamac opstanka Hrvata
U povodu sedamnaeste godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne upriličen je okrugli stol o temi „Hrvatski institut za povijest Domovinskog rata“ na kojem bilo riječi o okolnostima u kojima je nastala i djelovala HZ Herceg-Bosna, zločinima tzv. JNA u Vukovaru i napadu na Ravno, te ignoriranju ovih zločina od strane tadašnje bošnjačke političke elite u Sarajevu.
U vrlo konkretnom i argumentiranom izlaganju dr. Ivo Lučić podsjetio je kako je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović napad na Ravno komentirao rečenicom „Nije to naš rat,“ ali je istovremeno organizirao “Zelene beretke” i “Patriotsku ligu” kako bi počeo svoj rat.
[h3]Sukob s Bošnjacima [/h3]
- Hrvate je bošnjačka politička elita predvođena Alijom Izetbegovićem iskoristila samo za podršku referendumu o osamostaljenju BiH kako bi napravila svoju nacionalnu državu. Hrvati nisu htjeli ratni sukob s Bošnjacima, ali je on bio neizbježan jer je bio ugrađen u muslimansku politiku dovršetka nacionalnog konstituiranja, odnosno stvaranja njihove nacionalne države, što potkrepljuju i transkripti Bošnjačkog sabora iz rujna 1993. godine. Budući da su događaji iz Domovinskog rata u BIH sve podložniji krivotvorenju, o čemu postoji bezbroj primjera, predstavnici HZ HB odlučili su osnovati Hrvatski institut za povijest Domovinskog rata - kaže dr. Lučić.
Prof. Željko Raguž podsjetio je kako Bošnjaci i Srbi takve institucije odavno imaju i pomoću njih prikazuju i tumače događaje iz proteklog rata u BiH. Haaški sud bi uskoro trebao svu dokumentaciju o ratu predati institucijama u BiH, a Raguž predlaže da jedna od njih bude i Hrvatski institut za povijest Domovinskog rata.
Prof.dr. Mladen Ančić kazao je kako se sjećanje na Domovinski rat danas filtrira upravo u Haagu, pa je potrebno izboriti se za pravo na vlastito sjećanje i verziju prošlosti, te pravo da se ona suprotstavi drugim dvjema verzijama, jer je svaka od njih uvod u projekt budućnosti.
I danas postoje dvojbe o ulozi HZ HB, no prema mišljenju njezina predsjednika Vladimira Šoljića, tamo gdje je bila Herceg-Bosna Hrvati su ostali i opstali.
Šoljić je ukazao na nužnost utemeljenja Instituta o istini o Domovinskom ratu radi objektivnijeg utvrđivanja činjenica jer Hrvati danas nemaju ni jednu instituciju koja bi istraživala i činjenično podupirala noviju povijest BiH, o čemu je u svom izlaganju govorio i prof. Jozo Marić, jedan od utemeljitelja HZ Herceg-Bosne.
Herceg-Bosna bila je jamac opstanka Hrvata
U povodu sedamnaeste godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne upriličen je okrugli stol o temi „Hrvatski institut za povijest Domovinskog rata“ na kojem bilo riječi o okolnostima u kojima je nastala i djelovala HZ Herceg-Bosna, zločinima tzv. JNA u Vukovaru i napadu na Ravno, te ignoriranju ovih zločina od strane tadašnje bošnjačke političke elite u Sarajevu.
U vrlo konkretnom i argumentiranom izlaganju dr. Ivo Lučić podsjetio je kako je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović napad na Ravno komentirao rečenicom „Nije to naš rat,“ ali je istovremeno organizirao “Zelene beretke” i “Patriotsku ligu” kako bi počeo svoj rat.
[h3]Sukob s Bošnjacima [/h3]
- Hrvate je bošnjačka politička elita predvođena Alijom Izetbegovićem iskoristila samo za podršku referendumu o osamostaljenju BiH kako bi napravila svoju nacionalnu državu. Hrvati nisu htjeli ratni sukob s Bošnjacima, ali je on bio neizbježan jer je bio ugrađen u muslimansku politiku dovršetka nacionalnog konstituiranja, odnosno stvaranja njihove nacionalne države, što potkrepljuju i transkripti Bošnjačkog sabora iz rujna 1993. godine. Budući da su događaji iz Domovinskog rata u BIH sve podložniji krivotvorenju, o čemu postoji bezbroj primjera, predstavnici HZ HB odlučili su osnovati Hrvatski institut za povijest Domovinskog rata - kaže dr. Lučić.
Prof. Željko Raguž podsjetio je kako Bošnjaci i Srbi takve institucije odavno imaju i pomoću njih prikazuju i tumače događaje iz proteklog rata u BiH. Haaški sud bi uskoro trebao svu dokumentaciju o ratu predati institucijama u BiH, a Raguž predlaže da jedna od njih bude i Hrvatski institut za povijest Domovinskog rata.
Prof.dr. Mladen Ančić kazao je kako se sjećanje na Domovinski rat danas filtrira upravo u Haagu, pa je potrebno izboriti se za pravo na vlastito sjećanje i verziju prošlosti, te pravo da se ona suprotstavi drugim dvjema verzijama, jer je svaka od njih uvod u projekt budućnosti.
I danas postoje dvojbe o ulozi HZ HB, no prema mišljenju njezina predsjednika Vladimira Šoljića, tamo gdje je bila Herceg-Bosna Hrvati su ostali i opstali.
Šoljić je ukazao na nužnost utemeljenja Instituta o istini o Domovinskom ratu radi objektivnijeg utvrđivanja činjenica jer Hrvati danas nemaju ni jednu instituciju koja bi istraživala i činjenično podupirala noviju povijest BiH, o čemu je u svom izlaganju govorio i prof. Jozo Marić, jedan od utemeljitelja HZ Herceg-Bosne.
D
Dadi
Guest
Cigo
Leistungsträger
Ponovno Herceg Bosna!?
MOSTAR– Brojnost predstavnika hrvatskih političkih stranaka, dužnosnika sa svih razina vlasti, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, nekadašnjih generala HVO-a i brojnih drugih na jučerašnjem obilježavanju 17. godišnjice osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZHB) u Mostaru, iznenadila je kako javnost, tako i same organizatore. Uzme li se u obzir da je ranijih godina ovu godišnjicu skromno obilježavalo tek nekoliko predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata, postavlja se pitanje ima li ovogodišnja brojnost možda neku simboliku. Predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić, komentirajući brojnost političara na godišnjici, rekao je da “valjda ljudi vide da su veliki problemi, a problemi okupljaju ljude”.
Herceg Bosna i sad živi
Na pitanje može li ponovno biti Herceg Bosne, Šoljić kaže da o tome ne odlučuje on, nego “mnogo veći čimbenici”. Šoljić je podsjetio da je HZHB osnovana radi obrane Hrvata u BiH. “Oko toga ima raznih prijepora, ali naše je mišljenje, a i čini se i istina, da tamo gdje je bila Herceg Bosna, Hrvati su ostali, a tamo gdje je nije bilo, više ih nema, ili vidite kako prolaze oni koji se vraćaju”, rekao je Šoljić.
Jedan od utemeljitelja HZHB Anto Valenta iz Kiseljaka kaže kako Herceg Bosna za njega još postoji. “Bili smo stvorili državu koja je bila za primjer. Oduzeše nam je, ali to ne znači da je opet neće biti”, rekao je Valenta obraćajući se nazočnima u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, koji su došli na obilježavanje godišnjice i okrugli stol “Istina o Domovinskom ratu”.
Povijesni datum
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović na novinarsko pitanje je li masovno okupljanje predstavnika hrvatskih stranaka na godišnjici Herceg Bosne možda uvertira za treći entitet, kaže “da bi se to pitanje moglo postaviti kad bi složili političke stranke da razmišljaju isto”. Naglasio je da HDZ BiH našu zemlju vidi uređenu na tri razine vlasti s četiri federalne jedinice. Kad je u pitanju jučerašnji dan, smatra da se radi o povijesnom datumu. “O povijesnoj dimenziji dana od prije 17 godina, za par godina kad budemo imali novi ustav BiH i organiziranu BiH, ćemo vjerojatno govoriti mnogo utemeljenije. Tad će vjerojatno i vrijeme dopuštati da možda pravimo drukčije osvrte”, rekao je Čović. Zamjenik predsjednika HDZ-a 1990. Martin Raguž rekao je da je 18. studenoga simbolički važan za Hrvate u BiH. “To je znak poštovanja žrtava, poštovanje prava na konstitutivnost i prava na BiH. Brojnost ljudi na ovogodišnjoj obljetnici je prepoznavanje značaja vremena koje dolazi za ovu zemlju, a ne vraćanje u prošlost”, smatra Raguž.
Dodao je da bi bilo dobro da Hrvati u budućnosti imaju zajednički stav po pitanju ustavnih promjena, jer su Hrvati trenutno najveći politički gubitnici. “Mislim da to sad svi uviđaju”, rekao je Raguž.
MOSTAR– Brojnost predstavnika hrvatskih političkih stranaka, dužnosnika sa svih razina vlasti, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, nekadašnjih generala HVO-a i brojnih drugih na jučerašnjem obilježavanju 17. godišnjice osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZHB) u Mostaru, iznenadila je kako javnost, tako i same organizatore. Uzme li se u obzir da je ranijih godina ovu godišnjicu skromno obilježavalo tek nekoliko predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata, postavlja se pitanje ima li ovogodišnja brojnost možda neku simboliku. Predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić, komentirajući brojnost političara na godišnjici, rekao je da “valjda ljudi vide da su veliki problemi, a problemi okupljaju ljude”.
Herceg Bosna i sad živi
Na pitanje može li ponovno biti Herceg Bosne, Šoljić kaže da o tome ne odlučuje on, nego “mnogo veći čimbenici”. Šoljić je podsjetio da je HZHB osnovana radi obrane Hrvata u BiH. “Oko toga ima raznih prijepora, ali naše je mišljenje, a i čini se i istina, da tamo gdje je bila Herceg Bosna, Hrvati su ostali, a tamo gdje je nije bilo, više ih nema, ili vidite kako prolaze oni koji se vraćaju”, rekao je Šoljić.
Jedan od utemeljitelja HZHB Anto Valenta iz Kiseljaka kaže kako Herceg Bosna za njega još postoji. “Bili smo stvorili državu koja je bila za primjer. Oduzeše nam je, ali to ne znači da je opet neće biti”, rekao je Valenta obraćajući se nazočnima u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, koji su došli na obilježavanje godišnjice i okrugli stol “Istina o Domovinskom ratu”.
Povijesni datum
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović na novinarsko pitanje je li masovno okupljanje predstavnika hrvatskih stranaka na godišnjici Herceg Bosne možda uvertira za treći entitet, kaže “da bi se to pitanje moglo postaviti kad bi složili političke stranke da razmišljaju isto”. Naglasio je da HDZ BiH našu zemlju vidi uređenu na tri razine vlasti s četiri federalne jedinice. Kad je u pitanju jučerašnji dan, smatra da se radi o povijesnom datumu. “O povijesnoj dimenziji dana od prije 17 godina, za par godina kad budemo imali novi ustav BiH i organiziranu BiH, ćemo vjerojatno govoriti mnogo utemeljenije. Tad će vjerojatno i vrijeme dopuštati da možda pravimo drukčije osvrte”, rekao je Čović. Zamjenik predsjednika HDZ-a 1990. Martin Raguž rekao je da je 18. studenoga simbolički važan za Hrvate u BiH. “To je znak poštovanja žrtava, poštovanje prava na konstitutivnost i prava na BiH. Brojnost ljudi na ovogodišnjoj obljetnici je prepoznavanje značaja vremena koje dolazi za ovu zemlju, a ne vraćanje u prošlost”, smatra Raguž.
Dodao je da bi bilo dobro da Hrvati u budućnosti imaju zajednički stav po pitanju ustavnih promjena, jer su Hrvati trenutno najveći politički gubitnici. “Mislim da to sad svi uviđaju”, rekao je Raguž.
Š
Šaban
Guest
Wie gesagt, zum glück gibts die scheisse nicht meht