Janjevci su regionalna
hrvatska manjina na
Kosovu. Ime su dobili po gradu
Janjevu u blizini
Prištine, gdje danas većina njih na Kosovu i živi.
Potječu od trgovaca i rudara iz
Dubrovnika i obližnje
Bosne i Hercegovine, koji su se tokom
14. stoljeća naselili na Kosovu.
Katoličku vjeru i hrvatski identitet su uspjeli zadržati kroz stoljeća.
Prvo pismeno spominjanje je godine
1303. od strane pape
Benedikta XII., koji Janjevo spominje kao centar katoličke župe Svetog Nikole.
Od
1991. nadalje, ponajprije zbog povišenog pritiska
Albanaca, a zatim od
1998. zbog nemira na Kosovu je većina njih iselila, ponajviše u
Hrvatsku. U Hrvatskoj su im uglavnom dodjeljivana od Srba napuštena i danas prazna područja.
Godine
1948. bilo je 5.290 Hrvata ( 0.7 % stanovništva Kosova ), prema službenom popisu tadašnje Jugoslavije.
1971. bio je 8.264 a
1981. 8.718
Hrvata na Kosovu (0.6% stanovništva), a
1991. 8.062 (0.4% ukupnog stanovništva), dok ih je 1998. bilo još samo 1.800. Danas ih u Janjevu ima otprilike 350.
Trenutna stanje je takovo, da se na Kosovu osjećaju neugodno i ugroženo. Hrvatska u suradnji s katoličkom crkvom razmišlja o mogućnosti cjelovitog preseljenja u Dubrovnik i Zagreb