-
Herzlich Willkommen im Balkanforum
Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
Bitte hier registrieren
Air-Bosna
B.O.S.N.A .I. H.E.R.C.E.G
Air-Bosna
B.O.S.N.A .I. H.E.R.C.E.G
---
Buduci izgled trga ispred Narodnog pozorista Sarajevo
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]
Kako je ranije najavljeno, Opština Centar Sarajevo će urediti trg "Susan Sontag" ispred Narodnog pozorišta Sarajevo, imajući u vidu da je to pozorište zbog svog kulturnog i historijskog značaja proglašeno nacionalnim spomenikom, te da se prostorno nalazi u centru grada.
Opština Centar će u potpunosti finansirati ovaj projekt, za koji su osigurana sredstva u budžetu za 2016. godinu.
Prema riječima Đenite Bogunić-Kešelj, šefice odjela za komunalne poslove u Opštini Centar, urađene su sve pripreme, tako da bi radovi mogli početi u oktobru.
"Poduzeli smo neophodne aktivnosti na pribavljanju projektne dokumentacije i neophodnih saglasnosti i odobrenja za uređenje prostora trga. Završen je idejni projekt, kojeg je uradila projektantska kuća 'Idea' d.o.o. i dostavljen na saglasnost Zavodu za zaštitu spomenika Federacije Bosne i Hercegovine. Trenutno se radi na razradi projekta na nivou glavnog projekta. Idejni projekt je rađen po skici čuvenog arhitekte i urbaniste profesora Juraja Najdharta. Prema idejnom rješenju uređenja, odnosno sanacije trga, imajući u vidu da su sada ploče na trgu veoma oštećene i dotrajale, predviđeno je popločavanje granitnim pločama (različite obrade) cijelog trga i trotoara iz ulica Branilaca Sarajeva, Obala Kulina bana i Kulovića. U sklopu ovog projekta planirano je djelimično proširenje Ulice branilaca Sarajeva prema trgu gdje će biti formirano ostrvo. Uz to, bit će urađena sanacija stepeništa na glavnom ulazu u Narodno pozorište koje će biti popločano kamenom hreša. Osim toga, predviđeno je postavljanje novih rasvjetnih tijela, klupa, oglasnih panoa koji su isključivo u funkciji Narodnog pozorišta, te hotrikulturno uređenje zelenih površina na trgu", pojasnila je Đenita Bogunić-Kešelj.
Inače, projekat je rađen u konsultaciji s nadležnim institucijama zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.
Načelnik Opštine Centar Dževad Bećirević je prilikom nedavne posjete Narodnom pozorištu upoznao direktoricu Marijelu Hašimbegović o planiranim aktivnostima na uređenju trga "Susan Sontag", te naglasio kako je nedopustivo da trg ispred jednog ovako značajnog spomenika kulture izgleda kao sada i da će Općina Centar uložiti maksimalne napore kako bi radovi bili okončani u ovoj godin[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Air-Bosna
B.O.S.N.A .I. H.E.R.C.E.G
Predstavljeno idejno rjesenje buduceg izgleda Umjetnicke galerije BiH
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]
Prezentacija idejnog projekta transformacije zgrade Umjetničke galerije BiH upriličena je u njenim prostorijama.
Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović podsjetio je prisutne da je ta institucije kulture osnovana na današnji dan 1946. godine sa zadatkom da unapređuje likovnu umjetnost u BiH. Preživjela je teške godine, uključujući i one ratne i poslijeratne.
"Želimo da vjerujemo u bolju budućnost ove galerije, umjetničkog života i ove zemlje", poručio je Krsmanović te dodao: "Novac nije toliki problem, problem je odsustvo vjere, nade i ambicije. Bez toga nama nema budućnosti".
Stoga su iz Umjetničke galerije BiH odlučili u saradnji sa Institutom za arhitekturu i urbanizam Arhitektonskog fakulteta da, kako je kazao Krsmanović, krenu u avanturu za koju su uvjereni da će imati svoj epilog. Predstavili su idejnu skicu šta bi ova zgrada i galerija trebale biti u budućnosti.
Direktor Umjetničke galerije je podsjetio da ova zgrada nema lift, pristup invalidnim osobama, nema ventilaciju, poslovne i izložbene prostore adekvatne za velike međunarodne događaje.
"Grad Sarajevo nema adekvatan prostor za ambicioznu izlagačku djelatnost, a osim nekoliko manjih galerija mi nemamo gdje ugostiti velike izložbe. Stoga je podrška svakog od vas draga i dragocjena", poručio je Krsmanović.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
---
Narodno pozoriste Sarajevo dobija malu scenu
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]
Pozorišni glumci u Sarajevu uskoro će dobiti bolje uslove za rad. Prema projektu iza koga stoji Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, na prostoru sadašnje radionice Narodnog pozorišta, na Skenderiji u sarajevskoj opštini Centar, planirana je izgradnja novog objekta sa malom scenom do 250 sjedišta.
U okviru zgrade bila bi i savremeno opremljena radionica za izradu scenografija, kao i smještajni kapaciteti za gostujuće ansamble. Prema riječima direktorice Narodnog pozorišta Sarajevo, Marijele Hašimbegović, hotelski objekat sa 80 ležajeva znatno bi smanjio trškove gostujućih anasambala i omogućio dolazak eminetnih svjetskih umjetnika.
Hašimbegović očekuje da bi za tri godine mogle da se završe sve potrebne faze radova.
"U toku su pregovori sa potencijalnim investitorima, kao i pripreme za izradu izvedbenog projekta. Ovo su samo dodatni sadržaji koji će obogatiti naš rad produkcijski, a u isto vrijeme će pomoći stvaranje boljih uslova za rad na velikoj pozornici Narodnog pozorišta koji se odražava rasterećenjem obima posla. Ne smijemo zaboraviti specifičnost rada našeg pozorišta koji djeluje u sastavu tri umjetnička segmenta drame, opere i baleta" - kaže Hašimbegović za portal eKapija.
Površina zatvorenih prostora zgrade prema projektu iznosi oko 4.200 m2, a neto površina otvorenih prostora oko 1.100 m2, dok je vrijednost cjelokupne investicije 7 mil KM.
Za lokaciju na kojoj se gradi buduća scena sarajevskog pozorišta, naša sagovornica kaže da je uvijek bila posebna inspiracija rediteljima.
"Oni su često režirali i stvarali u ovom prostoru. Posljednja takva produkcija je predstava 'Antigona 2000 godina poslije ' koja se posljednji put igrala u junu ove godine".
Direktorica Narodnog pozorišta kaže da nakon izgradnje planiranih sadržaja očekuju značajne pomake u produkciji.
"Očekujemo i velike uštede po pitanju troškova koje imamo za gostujuće umjetnike, razvoj u pravcu samoodrživosti objekta koji se odnosi na najam smještajnog kapaciteta trećim licima, bolje uslove za rad u našim radionicama i na kraju očekujemo da ćemo dobiti još jedan poseban centar kulturnih dešavanja".
Osim toga, ova investicija bi trebalo da doprinese bogatijoj kulturnoj sceni Sarajeva, i generalno Bosne i Hercegovine.
"Ulaganje u kulturu znači poticanje novih radnih mjesta i poboljšanja opšte kvalitete života. Ovim aktivnostima dokazujemo da smo spremni ići korak dalje i da ovakvim odnosom prema kulturi dokazujemo da smo spremni mijenjati se u pozitivnom pravcu i na ovaj način značajno utičemo na lokalni ekonomski razvoj i ulažemo u kulturni kapital koji akumulira sve kulturne vrijednosti" - navodi Hašimbegović.
Idejni projekat male scene sa smještajnim i drugim pretećim kapacitetima radio je prof. Adnan Pašić sa Instituta za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje. Dio radova će finansirati Kantonalno ministarstvo za kulturu i sport, a dijelom potecijalni investitori.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
---
Faruk Kapidzic: U planu gradnja novog tornja visokog 200 metara
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]
Faruk Kapidžić, idejni tvorac “Avaz Twist Towera”, ne krije zadovoljstvo što je jedan od rijetkih arhitekata, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i mnogo šire, koji u karijeri ima referencu kakva je kreiranje “uvrnutog” tornja od 175 metara. I danas, deceniju od rađanja ideje o grandioznoj građevini koja krasi panoramu grada i simbol je Sarajeva, gradnja takvog megaobjekta predstavljala bi pravi poduhvat, a kamoli prije deceniju, kada se twist građevinom mogao pohvaliti samo švedski Malme.
No, kako kaže Kapidžić, takav profesionalni izazov prava je poslastica za arhitekte, jer se na prste jedne ruke mogu nabrojati investitori koji imaju hrabrosti upustiti se u takvu avanturu i koji su spremni platiti više kako bi, umjesto obične staklene zgrade, stvorili arhitektonsko čudo koje će izazvati oduševljenje Sarajlija i njegovih brojnih gostiju.
Svjetske liste
U razgovoru za “Dnevni avaz”, Kapidžić otkriva da priča o saradnji s “Avazom” traje duže od impozantnog tornja i potječe od njegovog oca Ahmeta Kapidžića, također arhitekte. Stariji Kapidžić, naime, autor je izgleda prijeratne zgrade “Oslobođenja”, koju je nakon rata kupio “Avaz”, pa je pri rekonstrukciji te zgrade opet kontaktiran „ADS studio“ oca i sina Kapidžića.
Kako se saradnja pri gradnji tadašnjeg “Avazovog” sjedišta u sarajevskim Nedžarićima pokazala izuzetno uspješnom, Radončić je i pri narednom građevinskom poduhvatu kontaktirao provjereni „ADS studio“.
"U početku je bila zamisao da se gradi toranj viši od 100 metara, ali u razradi, u zajedničkom radu došlo se do ove strukture, oblika i visine od 175 metara. Finalni rezultat najviše zavisi od saradnje investitora i projektanta, ali je malo onih koji znaju prepoznati ideju i potrošiti više para za dobre, moderne, progresivne stvari, pa je saradnja s Fahrudinom Radončićem bila vrlo dobra i lagana. Uz ideju da u Sarajevu ne može biti obični toranj i da mora imati neku dinamiku, on je podržao trend i projekt “uvrnute” fasade. Poslije toga vrlo lako smo došli i do kompletne materijalizacije, što uopće nije bilo jeftino i pitanje je da li bi neki drugi investitor krenuo u tom pravcu. Da je bio u pitanju neki drugi investitor, možda ne bi dao da se to izvede i sada bismo imali toranj kakvih ima u mnogim gradovima" - objašnjava na početku razgovora Faruk Kapidžić.
Upitan koliko je ta “uvrnuta” konstrukcija predstavljala problem u samoj gradnji, s obzirom na to da ni strani, a pogotovo domaći građevinari nisu imali iskustva s takvom gradnjom, Kapidžić kaže da je gradnja zapravo išla i bolje nego što je planirano.
"Naravno da je bilo problema sa staklenom fasadom. Išao sam nebrojeno puta u Njemačku i s tamošnjim inžinjerima smo rješavali probleme, ali je na kraju sve ispalo kako smo zahtijevali" - prisjeća se Kapidžić.
U arhitektonskom smislu, nije trebalo dugo da se “Avaz Twist Tower” nađe na brojnim svjetskim listama najljepših građevina tog tipa.
"Danas je vrlo teško da će neko uslikati panoramu grada, a da na slici nije “Avazov” toranj. To za kroz nepunih deset godina postala prepoznatljiva slika Sarajeva" - kaže Kapidžić.
Upitan može li se prisjetiti osjećaja u trenutku kada je toranj dobio finalni izgled, odnosno kada su se nazirale završne konture, odgovara da nije uvijek jednostavno sagraditi projekt onako kako je zamišljen i nacrtan na papiru, pogotovo na ovako velikim objektima.
Međutim, na samom početku, kada smo nacrtali objekt i napravili 3D, kod Radončića sam vidio to ushićenje i znao sam da će toranj biti napravljen. Kada je objekt napravljen u betonima, još bez fasade, već sam bio siguran da će to sve biti veoma dobro. Kada je postavljena fasada i kada se na njoj počelo reflektirati nebo, po sat sam stajao na Vracama i posmatrao tu građevinu. To je bilo specijalno zadovoljstvo" - kaže Kapidžić.
Bezbroj anegdota
Otkriva i da je tokom gradnje bilo bezbroj zanimljivih anegdota, a među njima i ona - kako je određena visina nebodera.
"Kada smo projekt trebali dati u “eter”, praktično nismo znali šta znači ova visina tornja. Radili smo 3D modele i montaže, ali nikada to ne možeš realno osjetiti. Onda je Fahrudin Radončić, koji, inače, ima super ideje, uzeo balon od helija i zavezao na špagu od 155 metara, kolika je visina tada bila u opticaju, i pustio balon u zrak. Onda smo sjeli u auto i išli okolo, gledali smo na koju se tačku balon podigao, koliko bi visok toranj zapravo trebao biti. Onda smo pustili taj balon i malo više i rekli smo da je to ta visina od 175 metara. Kada je Radončić pustio balon, definitivno sam uvidio da je on interesantan investitor, kakav se rijetko sreće" - govori Kapidžić.
Uvjeren je da Radončić gradnjom “Avaz Twist Tower” nije zadovoljio graditeljske apetite, što je potvrdio i nedavnom javnom najavom da se namjerava upustiti u gradnju tornja visokog 200 metara.
"Ja sam samo jedno siguran - on dok je živ, on će i graditi! Isto je i sa mnom - dok sam živ, projektovat ću. Jer, kad se čovjek jednom od to “očeše”, ne može odustati, mogu ga samo spriječiti okolnosti, ali u suštini, uvijek teži ka tome. Još pri gradnji “Twista” radili smo jedan usporedni nacrt, takozvani draft nešto nižeg tornja, takozvanog „Queen Towera“, ali Radončić sada spominje toranj od 200 metara, što je smisleno".
"Iskreno, od kada smo završili “Twist Tower”, ja na papiru imam slike drugog tornja i nije riječ o “Queen Toweru”. Taj novi projekt non-stop mi je u glavi, evo već osam godina. To ne bi bio toranj sličan “Twistu”, ne bismo pravili dva puta isto. Ako budem imao priliku, napravio bih nešto drugačije. Milion je utjecaja, situacija... ali ako Boga da, bit će sreće da se to sve poklopi" - zaključuje Kapidžić.
Od početka do kraja radile domaće firme
Kapidžić naglašava da je najveći uspjeh jedne kompanije, odnosno investitora Fahrudina Radončića, to što su posao od početka do kraja radile domaće firme.
"Ta ekonomska strana realizacije ovakvog projekta veoma je bitna, počevši od kontakta i s mojom firmom, zatim samog projektovanja na kojem je angažovano desetak vrhunskih inžinjera, koji su, opet, imali svoje saradnike, pa do svakog građevinara koji je bio uključen u gradnju… svi smo imali posao ovdje. To je vrlo bitno, neko ko je možda razmišljao da ode vani, ostao je u državi, jer je dobio takav posao. Naravno, nama treba više takvih stvari da bi se ljudi zadržavali ovdje" - kaže naš sagovornik.
Paralela s Vijećnicom
Govoreći o zgradi iz sadašnje perspektive, Kapidžić se prisjeća da je u početku bilo zebnje u vezi s lokacijom objekta, ali iz ove perspektive, kaže da je to pun pogodak, da je baš na mjestu na kojem i treba biti. Potcrtava da arhitekta ne smije upasti u zamku i projektirati ono što se ljudima sviđa, već ono što će im se tek svidjeti.
"Ja tu vučem paralelu s Vijećnicom. Ona kada je napravljena, bila je toliko problematična s obzirom na sitnu strukturu čaršije, ali s ove distance vidi se da je urbanistički, poziciono odlično urađena. Ista je priča i s tornjem, iako bi, prema nekima, trebao biti na Marindvoru, on je zapravo na fantastičnom mjestu, jer grad se širi" - objašnjava Kapidžić.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]
Prezentacija idejnog projekta transformacije zgrade Umjetničke galerije BiH upriličena je u njenim prostorijama.
Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović podsjetio je prisutne da je ta institucije kulture osnovana na današnji dan 1946. godine sa zadatkom da unapređuje likovnu umjetnost u BiH. Preživjela je teške godine, uključujući i one ratne i poslijeratne.
"Želimo da vjerujemo u bolju budućnost ove galerije, umjetničkog života i ove zemlje", poručio je Krsmanović te dodao: "Novac nije toliki problem, problem je odsustvo vjere, nade i ambicije. Bez toga nama nema budućnosti".
Stoga su iz Umjetničke galerije BiH odlučili u saradnji sa Institutom za arhitekturu i urbanizam Arhitektonskog fakulteta da, kako je kazao Krsmanović, krenu u avanturu za koju su uvjereni da će imati svoj epilog. Predstavili su idejnu skicu šta bi ova zgrada i galerija trebale biti u budućnosti.
Direktor Umjetničke galerije je podsjetio da ova zgrada nema lift, pristup invalidnim osobama, nema ventilaciju, poslovne i izložbene prostore adekvatne za velike međunarodne događaje.
"Grad Sarajevo nema adekvatan prostor za ambicioznu izlagačku djelatnost, a osim nekoliko manjih galerija mi nemamo gdje ugostiti velike izložbe. Stoga je podrška svakog od vas draga i dragocjena", poručio je Krsmanović.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
---
Narodno pozoriste Sarajevo dobija malu scenu
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]
Pozorišni glumci u Sarajevu uskoro će dobiti bolje uslove za rad. Prema projektu iza koga stoji Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, na prostoru sadašnje radionice Narodnog pozorišta, na Skenderiji u sarajevskoj opštini Centar, planirana je izgradnja novog objekta sa malom scenom do 250 sjedišta.
U okviru zgrade bila bi i savremeno opremljena radionica za izradu scenografija, kao i smještajni kapaciteti za gostujuće ansamble. Prema riječima direktorice Narodnog pozorišta Sarajevo, Marijele Hašimbegović, hotelski objekat sa 80 ležajeva znatno bi smanjio trškove gostujućih anasambala i omogućio dolazak eminetnih svjetskih umjetnika.
Hašimbegović očekuje da bi za tri godine mogle da se završe sve potrebne faze radova.
"U toku su pregovori sa potencijalnim investitorima, kao i pripreme za izradu izvedbenog projekta. Ovo su samo dodatni sadržaji koji će obogatiti naš rad produkcijski, a u isto vrijeme će pomoći stvaranje boljih uslova za rad na velikoj pozornici Narodnog pozorišta koji se odražava rasterećenjem obima posla. Ne smijemo zaboraviti specifičnost rada našeg pozorišta koji djeluje u sastavu tri umjetnička segmenta drame, opere i baleta" - kaže Hašimbegović za portal eKapija.
Površina zatvorenih prostora zgrade prema projektu iznosi oko 4.200 m2, a neto površina otvorenih prostora oko 1.100 m2, dok je vrijednost cjelokupne investicije 7 mil KM.
Za lokaciju na kojoj se gradi buduća scena sarajevskog pozorišta, naša sagovornica kaže da je uvijek bila posebna inspiracija rediteljima.
"Oni su često režirali i stvarali u ovom prostoru. Posljednja takva produkcija je predstava 'Antigona 2000 godina poslije ' koja se posljednji put igrala u junu ove godine".
Direktorica Narodnog pozorišta kaže da nakon izgradnje planiranih sadržaja očekuju značajne pomake u produkciji.
"Očekujemo i velike uštede po pitanju troškova koje imamo za gostujuće umjetnike, razvoj u pravcu samoodrživosti objekta koji se odnosi na najam smještajnog kapaciteta trećim licima, bolje uslove za rad u našim radionicama i na kraju očekujemo da ćemo dobiti još jedan poseban centar kulturnih dešavanja".
Osim toga, ova investicija bi trebalo da doprinese bogatijoj kulturnoj sceni Sarajeva, i generalno Bosne i Hercegovine.
"Ulaganje u kulturu znači poticanje novih radnih mjesta i poboljšanja opšte kvalitete života. Ovim aktivnostima dokazujemo da smo spremni ići korak dalje i da ovakvim odnosom prema kulturi dokazujemo da smo spremni mijenjati se u pozitivnom pravcu i na ovaj način značajno utičemo na lokalni ekonomski razvoj i ulažemo u kulturni kapital koji akumulira sve kulturne vrijednosti" - navodi Hašimbegović.
Idejni projekat male scene sa smještajnim i drugim pretećim kapacitetima radio je prof. Adnan Pašić sa Instituta za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje. Dio radova će finansirati Kantonalno ministarstvo za kulturu i sport, a dijelom potecijalni investitori.
[/TR]
[/TABLE]
---
Faruk Kapidzic: U planu gradnja novog tornja visokog 200 metara
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]
Faruk Kapidžić, idejni tvorac “Avaz Twist Towera”, ne krije zadovoljstvo što je jedan od rijetkih arhitekata, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i mnogo šire, koji u karijeri ima referencu kakva je kreiranje “uvrnutog” tornja od 175 metara. I danas, deceniju od rađanja ideje o grandioznoj građevini koja krasi panoramu grada i simbol je Sarajeva, gradnja takvog megaobjekta predstavljala bi pravi poduhvat, a kamoli prije deceniju, kada se twist građevinom mogao pohvaliti samo švedski Malme.
No, kako kaže Kapidžić, takav profesionalni izazov prava je poslastica za arhitekte, jer se na prste jedne ruke mogu nabrojati investitori koji imaju hrabrosti upustiti se u takvu avanturu i koji su spremni platiti više kako bi, umjesto obične staklene zgrade, stvorili arhitektonsko čudo koje će izazvati oduševljenje Sarajlija i njegovih brojnih gostiju.
Svjetske liste
U razgovoru za “Dnevni avaz”, Kapidžić otkriva da priča o saradnji s “Avazom” traje duže od impozantnog tornja i potječe od njegovog oca Ahmeta Kapidžića, također arhitekte. Stariji Kapidžić, naime, autor je izgleda prijeratne zgrade “Oslobođenja”, koju je nakon rata kupio “Avaz”, pa je pri rekonstrukciji te zgrade opet kontaktiran „ADS studio“ oca i sina Kapidžića.
Kako se saradnja pri gradnji tadašnjeg “Avazovog” sjedišta u sarajevskim Nedžarićima pokazala izuzetno uspješnom, Radončić je i pri narednom građevinskom poduhvatu kontaktirao provjereni „ADS studio“.
"U početku je bila zamisao da se gradi toranj viši od 100 metara, ali u razradi, u zajedničkom radu došlo se do ove strukture, oblika i visine od 175 metara. Finalni rezultat najviše zavisi od saradnje investitora i projektanta, ali je malo onih koji znaju prepoznati ideju i potrošiti više para za dobre, moderne, progresivne stvari, pa je saradnja s Fahrudinom Radončićem bila vrlo dobra i lagana. Uz ideju da u Sarajevu ne može biti obični toranj i da mora imati neku dinamiku, on je podržao trend i projekt “uvrnute” fasade. Poslije toga vrlo lako smo došli i do kompletne materijalizacije, što uopće nije bilo jeftino i pitanje je da li bi neki drugi investitor krenuo u tom pravcu. Da je bio u pitanju neki drugi investitor, možda ne bi dao da se to izvede i sada bismo imali toranj kakvih ima u mnogim gradovima" - objašnjava na početku razgovora Faruk Kapidžić.
Upitan koliko je ta “uvrnuta” konstrukcija predstavljala problem u samoj gradnji, s obzirom na to da ni strani, a pogotovo domaći građevinari nisu imali iskustva s takvom gradnjom, Kapidžić kaže da je gradnja zapravo išla i bolje nego što je planirano.
"Naravno da je bilo problema sa staklenom fasadom. Išao sam nebrojeno puta u Njemačku i s tamošnjim inžinjerima smo rješavali probleme, ali je na kraju sve ispalo kako smo zahtijevali" - prisjeća se Kapidžić.
U arhitektonskom smislu, nije trebalo dugo da se “Avaz Twist Tower” nađe na brojnim svjetskim listama najljepših građevina tog tipa.
"Danas je vrlo teško da će neko uslikati panoramu grada, a da na slici nije “Avazov” toranj. To za kroz nepunih deset godina postala prepoznatljiva slika Sarajeva" - kaže Kapidžić.
Upitan može li se prisjetiti osjećaja u trenutku kada je toranj dobio finalni izgled, odnosno kada su se nazirale završne konture, odgovara da nije uvijek jednostavno sagraditi projekt onako kako je zamišljen i nacrtan na papiru, pogotovo na ovako velikim objektima.
Međutim, na samom početku, kada smo nacrtali objekt i napravili 3D, kod Radončića sam vidio to ushićenje i znao sam da će toranj biti napravljen. Kada je objekt napravljen u betonima, još bez fasade, već sam bio siguran da će to sve biti veoma dobro. Kada je postavljena fasada i kada se na njoj počelo reflektirati nebo, po sat sam stajao na Vracama i posmatrao tu građevinu. To je bilo specijalno zadovoljstvo" - kaže Kapidžić.
Bezbroj anegdota
Otkriva i da je tokom gradnje bilo bezbroj zanimljivih anegdota, a među njima i ona - kako je određena visina nebodera.
"Kada smo projekt trebali dati u “eter”, praktično nismo znali šta znači ova visina tornja. Radili smo 3D modele i montaže, ali nikada to ne možeš realno osjetiti. Onda je Fahrudin Radončić, koji, inače, ima super ideje, uzeo balon od helija i zavezao na špagu od 155 metara, kolika je visina tada bila u opticaju, i pustio balon u zrak. Onda smo sjeli u auto i išli okolo, gledali smo na koju se tačku balon podigao, koliko bi visok toranj zapravo trebao biti. Onda smo pustili taj balon i malo više i rekli smo da je to ta visina od 175 metara. Kada je Radončić pustio balon, definitivno sam uvidio da je on interesantan investitor, kakav se rijetko sreće" - govori Kapidžić.
Uvjeren je da Radončić gradnjom “Avaz Twist Tower” nije zadovoljio graditeljske apetite, što je potvrdio i nedavnom javnom najavom da se namjerava upustiti u gradnju tornja visokog 200 metara.
"Ja sam samo jedno siguran - on dok je živ, on će i graditi! Isto je i sa mnom - dok sam živ, projektovat ću. Jer, kad se čovjek jednom od to “očeše”, ne može odustati, mogu ga samo spriječiti okolnosti, ali u suštini, uvijek teži ka tome. Još pri gradnji “Twista” radili smo jedan usporedni nacrt, takozvani draft nešto nižeg tornja, takozvanog „Queen Towera“, ali Radončić sada spominje toranj od 200 metara, što je smisleno".
"Iskreno, od kada smo završili “Twist Tower”, ja na papiru imam slike drugog tornja i nije riječ o “Queen Toweru”. Taj novi projekt non-stop mi je u glavi, evo već osam godina. To ne bi bio toranj sličan “Twistu”, ne bismo pravili dva puta isto. Ako budem imao priliku, napravio bih nešto drugačije. Milion je utjecaja, situacija... ali ako Boga da, bit će sreće da se to sve poklopi" - zaključuje Kapidžić.
Od početka do kraja radile domaće firme
Kapidžić naglašava da je najveći uspjeh jedne kompanije, odnosno investitora Fahrudina Radončića, to što su posao od početka do kraja radile domaće firme.
"Ta ekonomska strana realizacije ovakvog projekta veoma je bitna, počevši od kontakta i s mojom firmom, zatim samog projektovanja na kojem je angažovano desetak vrhunskih inžinjera, koji su, opet, imali svoje saradnike, pa do svakog građevinara koji je bio uključen u gradnju… svi smo imali posao ovdje. To je vrlo bitno, neko ko je možda razmišljao da ode vani, ostao je u državi, jer je dobio takav posao. Naravno, nama treba više takvih stvari da bi se ljudi zadržavali ovdje" - kaže naš sagovornik.
Paralela s Vijećnicom
Govoreći o zgradi iz sadašnje perspektive, Kapidžić se prisjeća da je u početku bilo zebnje u vezi s lokacijom objekta, ali iz ove perspektive, kaže da je to pun pogodak, da je baš na mjestu na kojem i treba biti. Potcrtava da arhitekta ne smije upasti u zamku i projektirati ono što se ljudima sviđa, već ono što će im se tek svidjeti.
"Ja tu vučem paralelu s Vijećnicom. Ona kada je napravljena, bila je toliko problematična s obzirom na sitnu strukturu čaršije, ali s ove distance vidi se da je urbanistički, poziciono odlično urađena. Ista je priča i s tornjem, iako bi, prema nekima, trebao biti na Marindvoru, on je zapravo na fantastičnom mjestu, jer grad se širi" - objašnjava Kapidžić.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
E
Ero
Guest
Air-Bosna
B.O.S.N.A .I. H.E.R.C.E.G
Air-Bosna
B.O.S.N.A .I. H.E.R.C.E.G
Nasukani kruzer u zelenilu: Pogledajte kako bi mogao izgledati hotel "Vidikovac" na Trebeviću
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]Na mjestu nekadašnjeg restorana "Vidikovac" na Trebeviću, grad Sarajevo bi trebalo dobiti jedan od najljepših i najreprezentativnijih hotela što i zaslužuje nekadašnje popularno i omiljeno izletište Sarajlija.
Studio sarajevskog arhitekte Amira Vuka Zeca je gradonačelniku Ivi Komšiću i njegovom zamjeniku Abdulahu Skaki, u prostorijama Gradske uprave prezentirao moguće Idejno rješenje budućeg modernog hotela "Vidikovac" na Trebeviću.
"Kao rođeni Sarajlija, te iz ljubavi i želje da se projektuje objekat koji će po svim standardima biti kompatabilan ambijentu, odlučio sam uraditi idejno rješenje kao poklon Gradu Sarajevu", istaknuo je Amir Vuk Zec.
Arhitekta je idejno rješenje ovoga objekta osmislio kao nasukani "kruzer" u zelenilu. Sastojat će se od tri etaže. Činit će ga hotel sa više od 30 soba, restoran, kafe slastičarna, suvenirnica, spa centar, kongresna dvorana, garaža i drugi prateći sadržaji.
"Ovaj 'kruzer' koji se nasukao na vidikovcu nudit će kao i svaki, glavne atrakcije na krovu sa zavodljivim pogledom, a nivo niže bit će selektovana ponuda, da bi kabine za spavanje bile nivo niže, a najniže potpalublje za tehničku potporu ovog kompleksa", istaknuo je Amir Vuk Zec.
Koncept Vukovog projektovanog hotela se temelji na konceptu vidikovca.
"Za očekivati je veliki broj dnevnih posjetilaca, turističkih grupa-gostiju koji će se kratko zadržavati, uz panoramsko razgledanje, koji selfie, suvenir uz espresso i sendvič. Drugi nivo bit će za one koji će htjeti izvesti svoje goste na ručak i večeru, i pokazati im grad. Iz te dvije premise proizašao je koncept, vidikovca rampe", istaknuo je u svojoj prezentaciji Vuk.
Arhitekta navodi da je prilaz vidikovcu sa sjeverne strane i nastavit će se šetnjom po krovu, koji će biti blagog nagiba za invalidne osobe. Dalje se nastavljaju konzole za selfie, balkoni za grupne potrebe. Zapadni pristup sjevernom rampom, istočnim zaravnjenim terasama uz južnu rampu završavat će u ex-pogledu, toj fokalnoj tački cijelog kompleksa. Do te tačke moći će se doći i panoramskim liftom. To je pogled od 360 stepeni, pri čemu će se vidjeti odnos vidikovca i Sarajeva, vidikovca i okruženja Trebevića.
Amir Vuk Zec je istaknuo da će krovne rampe biti djelimično u svoj širini ozelenjene i kao takve, idealne za odmor.
"U prostoru između sjevernog i južnog kraka ovog ‘šestara’, na krovovima kuhinje i restorana ispod formirat će se drvena kaskadna platforma sa više namjena: od ljetne pozornice do svakodnevne terase, vikend pijace."
Recepcija sa suvenirnicom je na zapadnoj strani. Recepcija je, dodaje Vuk, info-centar cijelog kompleksa, ali i recepcija restorana, kafe-slastičarne i hotela.
"U nivoima ispod u krakovima bit će smještene sobe u punoj širini okrenute prema gradu i južnoj strani Trebevića. Skoro punih osam metara pozornice grada sa sjeverne strane ili borove šume sa južne strane. U prostoru između nalazit će se kongresna dvorana i pomoćne prostorije hotela. Na najnižoj trećoj etapi bit će garaža i spa centar sa južnim izlazom u prirodu", istaknuo je arhitekta Vuk.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]Na mjestu nekadašnjeg restorana "Vidikovac" na Trebeviću, grad Sarajevo bi trebalo dobiti jedan od najljepših i najreprezentativnijih hotela što i zaslužuje nekadašnje popularno i omiljeno izletište Sarajlija.
Studio sarajevskog arhitekte Amira Vuka Zeca je gradonačelniku Ivi Komšiću i njegovom zamjeniku Abdulahu Skaki, u prostorijama Gradske uprave prezentirao moguće Idejno rješenje budućeg modernog hotela "Vidikovac" na Trebeviću.
"Kao rođeni Sarajlija, te iz ljubavi i želje da se projektuje objekat koji će po svim standardima biti kompatabilan ambijentu, odlučio sam uraditi idejno rješenje kao poklon Gradu Sarajevu", istaknuo je Amir Vuk Zec.
Arhitekta je idejno rješenje ovoga objekta osmislio kao nasukani "kruzer" u zelenilu. Sastojat će se od tri etaže. Činit će ga hotel sa više od 30 soba, restoran, kafe slastičarna, suvenirnica, spa centar, kongresna dvorana, garaža i drugi prateći sadržaji.
"Ovaj 'kruzer' koji se nasukao na vidikovcu nudit će kao i svaki, glavne atrakcije na krovu sa zavodljivim pogledom, a nivo niže bit će selektovana ponuda, da bi kabine za spavanje bile nivo niže, a najniže potpalublje za tehničku potporu ovog kompleksa", istaknuo je Amir Vuk Zec.
Koncept Vukovog projektovanog hotela se temelji na konceptu vidikovca.
"Za očekivati je veliki broj dnevnih posjetilaca, turističkih grupa-gostiju koji će se kratko zadržavati, uz panoramsko razgledanje, koji selfie, suvenir uz espresso i sendvič. Drugi nivo bit će za one koji će htjeti izvesti svoje goste na ručak i večeru, i pokazati im grad. Iz te dvije premise proizašao je koncept, vidikovca rampe", istaknuo je u svojoj prezentaciji Vuk.
Arhitekta navodi da je prilaz vidikovcu sa sjeverne strane i nastavit će se šetnjom po krovu, koji će biti blagog nagiba za invalidne osobe. Dalje se nastavljaju konzole za selfie, balkoni za grupne potrebe. Zapadni pristup sjevernom rampom, istočnim zaravnjenim terasama uz južnu rampu završavat će u ex-pogledu, toj fokalnoj tački cijelog kompleksa. Do te tačke moći će se doći i panoramskim liftom. To je pogled od 360 stepeni, pri čemu će se vidjeti odnos vidikovca i Sarajeva, vidikovca i okruženja Trebevića.
Amir Vuk Zec je istaknuo da će krovne rampe biti djelimično u svoj širini ozelenjene i kao takve, idealne za odmor.
"U prostoru između sjevernog i južnog kraka ovog ‘šestara’, na krovovima kuhinje i restorana ispod formirat će se drvena kaskadna platforma sa više namjena: od ljetne pozornice do svakodnevne terase, vikend pijace."
Recepcija sa suvenirnicom je na zapadnoj strani. Recepcija je, dodaje Vuk, info-centar cijelog kompleksa, ali i recepcija restorana, kafe-slastičarne i hotela.
"U nivoima ispod u krakovima bit će smještene sobe u punoj širini okrenute prema gradu i južnoj strani Trebevića. Skoro punih osam metara pozornice grada sa sjeverne strane ili borove šume sa južne strane. U prostoru između nalazit će se kongresna dvorana i pomoćne prostorije hotela. Na najnižoj trećoj etapi bit će garaža i spa centar sa južnim izlazom u prirodu", istaknuo je arhitekta Vuk.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
E
Ero
Guest
[h=1]"Rado dolazim u Sarajevo, Baščaršija i ćevapi su obaveza"[/h]
"Rado dolazim u Sarajevo, Ba??ar?ija i ?evapi su obaveza" - SportSport.ba
"Rado dolazim u Sarajevo, Ba??ar?ija i ?evapi su obaveza" - SportSport.ba