Kurze Frage- wie kam das Christentum auf den balkan? Sitzkreis????
Mit kolac & Grossokkupation des Vatikans, und dass durch knapp 500 Jahre.
Die Franziskanerpatres als Wanderprediger kommen im 13. Jahrhundert nach Bosnien. Ohne kolac, mac, sablja & restlicher türkischer Missionswerkzeuge.
Uloga u franjevaca u Hrvata [
uredi]
Franjevci su igrali istaknutu ulogu u povijesnom i kulturnom životu
Bosne i Hercegovine i
Hrvatske.
Hrvatski sveci franjevci su
sv.Nikola Tavelić i
sv.Leopold Mandić.
U
Bosnu dolaze kao misionari već
1291. godine i tu trajno ostaju, a franjevačka provincija
Bosna Srebrena je jedina ustanova koja neprekidno djeluje od srednjeg vijeka pa do danas.
1339. godine se ustanovljava
Bosanska vikarija, na čelu s fra
Peregrinom Saksoncem, koji je imao značajnu ulogu i na dvoru bana
Stjepana II. Kotromanića, a naimenovan je i
bosanskim biskupom.
Prvi franjevački samostan u
Bosni je podignut u
Milama kod
Visokog oko
1340. godine, a kasnije su izgrađeni i samostani u
Sutjesci,
Olovu,
Srebrenici,
Fojnici,
Kreševu...
Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vodeći položaj na čitavom
Balkanu, a njeno područje se proteže od
Apulije na sjeveru
Italije pa do
Crnog mora. U prvoj polovini 15. stoljeća se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanja
Bosne dolazi do podjele vikarije
1514. na
Bosnu Srebrenu (na prostoru pod Turskom okupacijom) i
Bosnu-Hrvatsku (na preostalom području) i obje ove vikarije su
1517. godine izdignute u rang provincija. U 16. stoljeću se područje provincije Bosne Srebrene širi s Turskim osvajanjima, pa obuhvaća i
Slavoniju,
Srijem,
Banat i južnu
Ugarsku (do
Budima). U 18. stoljeću, dolazi do
osamostaljivanja dalmatinskih samostana, a potom se
1757. izdvajaju i prekosavski samostani, te se
1758. godine ustanovljava područje Bosne Srebrene koje odgovara granicama Bosne i Hercegovine, a
1847 se ustanovljava i zasebna
hercegovačka provincija.
Brojni franjevci Bosne Srebrene su imali neprocjenjiv doprinos kulturnom i znanstvenom životu
Bosne i Hercegovine, a najistaknutiji među njima bili su:
Matija Divković,
Nikola Lašvanin,
Filip Lastrić,
Ivan Franjo Jukić,
Grga Martić kao i mnogi drugi.
Krajem 19. stoljeća franjevački red se reorganizira te nastaju nove
provincije čije su granice određene po nacionalnom ključu. Tako nastaje 1900. i
Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u
Zagrebu na
Kaptolu. Osnivač provincije je o.
Vendelin Vošnjak za kojeg se u
Rimu vodi proces za proglašenje blaženim