-
Herzlich Willkommen im Balkanforum
Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
Bitte hier registrieren
Bosnien & Herzegowina
- Ersteller Air-Bosna
- Erstellt am
Air-Bosna
B.O.S.N.A .I. H.E.R.C.E.G
Air-Bosna
B.O.S.N.A .I. H.E.R.C.E.G
Turistički biser na Uni: Je li ovo jedan od najljepših restorana u Bosni i Hercegovini? (FOTO)
Ljepote Krajine, a posebno rijeke Une, uvijek i iznova oduševljavaju građane Bosne i Hercegovine, ali i mnogobrojne turiste koji posjećuju našu zemlju.
Krajišnici posljednjih godina sve više ulažu u turizam, te žele na najbolji način iskoristiti potencijal jedne od najljepših rijeka u Evropi.
Jedan od takvih primjera je i restoran River Dock, koji se nalazi na ulazu u Bihać, i koji svojim ponudama oduševljava posjetioce.
Ukoliko postoji lokacija na kojoj se mogu doživjeti i osjetiti čari Bihaća i Une i sve ono što je o krajiškoj krasotici ispričano i opisano, onda je zasigurno River Dock.
-Ukusi domaće kuhinje, i to ne bilo gdje, već na lađi dok plovite rijekom Unom, definitivno je ono što će zadovoljiti apetite svih ljubitelja prirode i prelijepih krajolika. Prirodna idila, bajkoviti prizori i Una u najljepšem izdanju – dostupno i omogućeno na samo jednom mjestu. Turistička destinacija koja podrazumijeva jedinstvenu ponudu: restoran sa preko 200 sjedećih mjesta koji nudi autohtonu i tradicionalnu bosansku kuhinju, navode u ovom restoranu.
Dakle, hranu možete jesti ploveći Unom u lađi dok posmatrate desetak prirodnih slapova i krajolike koji će vas očarati svojom ljepotom. Zbog toga, s pravom se govori da je ovo jedan od najljepših restorana u BiH.
Na lađama su već putovali turisti iz Kine, Japana, Holandije, Švedske, Hrvatske, Slovenije, Srbije, brojni arapski turisti i svi su, kažu u River Docku, ostali oduševljeni.
Air-Bosna
B.O.S.N.A .I. H.E.R.C.E.G
Bogatstvo Bosne i Hercegovine: Nekada elitno lovište, a danas prirodni biser od evropskog značaja (FOTO)
ÜBosna i Hercegovina je bogata prirodnim ljepotama, od kojih se mnoge nalaze na svjetskim listama.
Uz rijeke i planine, naša zemlja se svakako može pohvaliti i parkovima prirode, a jedan od njih je svakako i Park prirode Hutovo blato, kojeg večeras predstavljamo kroz fotografije Alana Hadžića.
Na stranici Javnog preduzeća Hutovo blato piše da je ovaj park pridode kao iznimno stanište za brojne biljne i životinjske vrste spominje se od davnina. Poslije Drugog svjetskog rata Hutovo blato je bilo zaštićeno isključivo kao elitno lovište.
Historija Hutovog blata kao zaštićenog dijela prirode počinje od 1954. godine kada je ustanovljen ornito-faunistički rezervat Hutovo blato 6144 ha.
U sklopu ornito-faunističkog rezervata 1959. godine izdvojen je strogi ptičiji rezervat Škrka (350 ha), zatvoren za ribarenje, lov i druge ekonomski isplative aktivnosti. Zbog svog međunarodnog značaja, “Hutovo blato” je 1971. godine uvršteno u “Popis močvara od međunarodnog značaja”, a 1980. godine uvršteno je u “Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara”.
Kao posebno lovište “Hutovo blato” službeno egzistira sve do 30. marta 1995. god. kada je zbog svojih prirodnih vrijednosti proglašeno Parkom prirode.
Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. godine “Hutovo blato” u listu međunarodno važnih staništa ptica. Potom je 2001. godine Park prirode “Hutovo blato” upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.
Inače, radi se o jedinstvenoj submediteranskoj močvari u Evropi. Poznato je od davnina kao zelena oaza, sa obiljem vode u kojoj je uvjete za život našao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Močvara je interesantna i značajna sa ornitološkog, ihtiološkog, znanstvenog, ekološkog i turističkog stajališta.
Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe. Hutovo blato teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, sa nadmorskom visinom od 1 m do 432 m.
Ovo područje udaljeno je petnaestak kilometara od Jadranskog mora, tako da je pod velikim utjecajem sredozemne klime. Zbog izuzetnog značaja i ljepote Hutovo blato je proglašeno Parkom prirode 1995. godine. Slijevajući se u udoline i depresije kraške ponornice i površinske vode sa okolnih područja stvaraju veći broj jezera, jaruga, plesna i rijeku Krupu i osiguravaju visoku razinu podzemne vode. Tako visoka razina podzemnih voda utječe na pojavu stalnih i povremenih izvora i vrela.
Jezera Hutova blata predstavljaju prave kriptodepresije, jer se dna pojedinih jezera nalaze ispod razine mora (Jelim 18 m). Najveća jezera Hutova blata su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. Svitavsko jezero je vještačka akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina. Sva jezera Hutova blata međusobno su povezana velikim brojem kanala i jaruga.
ÜBosna i Hercegovina je bogata prirodnim ljepotama, od kojih se mnoge nalaze na svjetskim listama.
Uz rijeke i planine, naša zemlja se svakako može pohvaliti i parkovima prirode, a jedan od njih je svakako i Park prirode Hutovo blato, kojeg večeras predstavljamo kroz fotografije Alana Hadžića.
Na stranici Javnog preduzeća Hutovo blato piše da je ovaj park pridode kao iznimno stanište za brojne biljne i životinjske vrste spominje se od davnina. Poslije Drugog svjetskog rata Hutovo blato je bilo zaštićeno isključivo kao elitno lovište.
Historija Hutovog blata kao zaštićenog dijela prirode počinje od 1954. godine kada je ustanovljen ornito-faunistički rezervat Hutovo blato 6144 ha.
U sklopu ornito-faunističkog rezervata 1959. godine izdvojen je strogi ptičiji rezervat Škrka (350 ha), zatvoren za ribarenje, lov i druge ekonomski isplative aktivnosti. Zbog svog međunarodnog značaja, “Hutovo blato” je 1971. godine uvršteno u “Popis močvara od međunarodnog značaja”, a 1980. godine uvršteno je u “Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara”.
Kao posebno lovište “Hutovo blato” službeno egzistira sve do 30. marta 1995. god. kada je zbog svojih prirodnih vrijednosti proglašeno Parkom prirode.
Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. godine “Hutovo blato” u listu međunarodno važnih staništa ptica. Potom je 2001. godine Park prirode “Hutovo blato” upisan u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologiji Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.
Inače, radi se o jedinstvenoj submediteranskoj močvari u Evropi. Poznato je od davnina kao zelena oaza, sa obiljem vode u kojoj je uvjete za život našao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Močvara je interesantna i značajna sa ornitološkog, ihtiološkog, znanstvenog, ekološkog i turističkog stajališta.
Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe. Hutovo blato teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, sa nadmorskom visinom od 1 m do 432 m.
Ovo područje udaljeno je petnaestak kilometara od Jadranskog mora, tako da je pod velikim utjecajem sredozemne klime. Zbog izuzetnog značaja i ljepote Hutovo blato je proglašeno Parkom prirode 1995. godine. Slijevajući se u udoline i depresije kraške ponornice i površinske vode sa okolnih područja stvaraju veći broj jezera, jaruga, plesna i rijeku Krupu i osiguravaju visoku razinu podzemne vode. Tako visoka razina podzemnih voda utječe na pojavu stalnih i povremenih izvora i vrela.
Jezera Hutova blata predstavljaju prave kriptodepresije, jer se dna pojedinih jezera nalaze ispod razine mora (Jelim 18 m). Najveća jezera Hutova blata su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. Svitavsko jezero je vještačka akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina. Sva jezera Hutova blata međusobno su povezana velikim brojem kanala i jaruga.
Air-Bosna
B.O.S.N.A .I. H.E.R.C.E.G
Nije poznat kao Kravica, Štrbački buk i Plivski, ali će vas i ovaj bh. vodopad ostaviti bez daha
Bosna i Hercegovina je, kako smo već u nekoliko navrata pisali bogata vodopadima, čije fotografije i video snimci često oduševljavaju turiste iz cijelog svijeta.
Sigurno, među najpoznatijim bh. vodopadima su Kravica kod Ljubuškog, Plivski vodopad u Jajcu, te Šrtbački buk na Uni.
Mađu vodopadima koji su manje poznati, ali ostavljaju bez daha su vodopad u Martin Brodu, Skakavac, Kozice, Koćuša, ali i vodopad Blihe kod Sanskog Mosta.
O svim ovim vodopadima ćemo u narednom periodu ponešto pisati, a ovaj put ćemo vam predstaviti očaravajući vodopad Blihe.
Ovaj vodopad, kojeg još zovu Blihin Skok, je geomorfološki spomenik prirode koji se nalazi na 14 kilometara udaljenosti od Sanskog Mosta na putu prema Bosanskoj Krupi, a između naselja Kamengrad i Fajtovci.
Prilaz vodopadu je kraćim makadamskim putem koji se odvaja od magistralnog puta R405, do mjesta pogodnog za parking, odakle vodi pješačka staza do usjekline u kojoj se je formirao ovaj vodopad. Vodopad je visine 50 metara, a širine oko 10 metara, u zavisnosti od vodostaja.
Na ovom mjestu su se nekada nalazili i mlinovi, Bliha je ujedno dosta bogata ribom, posebno potočnom pastrmkom te svakog prvog marta je otvor sezone pastrmke upravo na ovoj rječici.Vodopad sa svojom okolicom je odlično mjesto za blagi hajking i osvježenje milijardama kapljica iz Blihinog Skoka.
https://www.youtube.com/watch?v=3l7Hgnrz9Lw&ebc=ANyPxKq9bhyTpdVEcBHD5xiwJoVr9f6-i-0a1EifLdZmS7sd7tWxfQSVVdDECeANVr616SxuhZG9_dfLd5EaaUL-4uUlOY1wUA
Bosna i Hercegovina je, kako smo već u nekoliko navrata pisali bogata vodopadima, čije fotografije i video snimci često oduševljavaju turiste iz cijelog svijeta.
Sigurno, među najpoznatijim bh. vodopadima su Kravica kod Ljubuškog, Plivski vodopad u Jajcu, te Šrtbački buk na Uni.
Mađu vodopadima koji su manje poznati, ali ostavljaju bez daha su vodopad u Martin Brodu, Skakavac, Kozice, Koćuša, ali i vodopad Blihe kod Sanskog Mosta.
O svim ovim vodopadima ćemo u narednom periodu ponešto pisati, a ovaj put ćemo vam predstaviti očaravajući vodopad Blihe.
Ovaj vodopad, kojeg još zovu Blihin Skok, je geomorfološki spomenik prirode koji se nalazi na 14 kilometara udaljenosti od Sanskog Mosta na putu prema Bosanskoj Krupi, a između naselja Kamengrad i Fajtovci.
Prilaz vodopadu je kraćim makadamskim putem koji se odvaja od magistralnog puta R405, do mjesta pogodnog za parking, odakle vodi pješačka staza do usjekline u kojoj se je formirao ovaj vodopad. Vodopad je visine 50 metara, a širine oko 10 metara, u zavisnosti od vodostaja.
Na ovom mjestu su se nekada nalazili i mlinovi, Bliha je ujedno dosta bogata ribom, posebno potočnom pastrmkom te svakog prvog marta je otvor sezone pastrmke upravo na ovoj rječici.Vodopad sa svojom okolicom je odlično mjesto za blagi hajking i osvježenje milijardama kapljica iz Blihinog Skoka.
https://www.youtube.com/watch?v=3l7Hgnrz9Lw&ebc=ANyPxKq9bhyTpdVEcBHD5xiwJoVr9f6-i-0a1EifLdZmS7sd7tWxfQSVVdDECeANVr616SxuhZG9_dfLd5EaaUL-4uUlOY1wUA