Aktuelles
  • Herzlich Willkommen im Balkanforum
    Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
    Bitte hier registrieren

Die Ustasa

Status
Für weitere Antworten geschlossen.
Von wegen ...

[h=3]Povijesne činjenice o velikosrpskoj imperijalističkoj politici i zločinima[/h][h=5][/h][h=5][/h][h=5]Nije potrebno nešto izmišljati kako bi se srpsku osvajačku politiku prikazalo u pravom svjetlu kao agresivnu, pljačkašku i genocidnu jer to potvrđuju povijesne činjenice. Naime, ogromne zločine, zvjerstva i genocid nad hrvatskim narodom Srbi su prikrivali na način da su svojom propagandom po Europi i svijetu optuživali hrvatski narod da je proustaški i genocidan. A zločine koji su se dogodili tijekom trajanja NDH u Drugom svjetskog rata uvećavali su po tisuće puta.[/h][h=5]
Ljoticevski-zavod-za-prevaspitanje.jpg
[/h][h=5]Koncetracijski logor u Smederevskoj Palanci od 1942. do 1945.[/h][h=5][/h][h=5]Naime, srpske laži nemaju granica a to su pokazali na slučaju žrtava Jasenovca. Velikosrpsko-komunistička propaganda ustaše je proglasila najvećim zločincima koji su odgovorni za žrtve Jasenovca gdje ih je, po toj propagandi, pogubljeno od 700 tisuća, milijun, milijun i pol, a po Vuku Draškoviću možda i dva milijuna. Jednom jedan velikosrbin kaže da svijet od vremena Džingis Kana nije vidio takvih zločina kao što su činili ustaše. Hrvati su optuživani na sve moguće načine kroz propagandu, literaturu i na stručnim predavanjima. Jedan od naglašenih primjera je velikosrbin Rade Vukosav, Crnogorac i bivši profesor na beogradskom fakultetu, na satu marksizma o Jasenovcu, prisjeća se tadašnji student A. Matić, baš na katolički Božić, 1972. godine prvi put sam slušao profesora Vukosava kako govori da je u jasenovačkom logoru ubijeno 700 tisuća Srba, Židova i Cigana. Druge godine žrtve su se umnožile za sto tisuća, a treće godinu brojka je skočila na 900 tisuća. Na kraju stravične priče o grozotama mučenja i ubijanja, točno na Božić 1975. profesor Vukosav slaga i bez srama reče: „Čovjek čovjeku treba oprostiti, obitelj obitelji, narod narodu, ali teško je da Srbi oproste Hrvatima za mrtvi grad Jasenovac u kojem leži 900 tisuća pobijenih, 600 tisuća Srba, 100 hiljada Židova, 100 hiljada Cigana i 100 hiljada drugih naroda, koji su živjeli u zloglasnoj i takozvanoj NDH“. Dok je Vukosav širi laži sjetio sam se Matoša: Srbi lažu, to im je od Boga. (Hrvatsko slovo, 20. 3. 2009., str. 24.).[/h][h=5][/h][h=5]Srbi i jugokomunisti su umnožavali ustaške zločine Jasenovca i Stare Gradiške učinjene tijekom ratnih godina (1941. – 1945.), kako bi prikrili svoja zvjerstva nad hrvatskim narodom. Najtragičnije to što su u toj antihrvatskoj politici i propagandi aktivno sudjelovali hrvatski orjunaši, jugokomunisti, danas takozvani socijaldemokrati i na kraju preimenovani u antifašiste. Dakle, da nije bilo domaćih izdajnika ni velikosrbi ne bi mogli tako ocrniti sve hrvatske domoljube i mnoge likvidirati, a Hrvatsku nemilice pljačkati.[/h][h=5][/h][h=5]Povijesne činjenice[/h][h=5][/h][h=5]Zločinački velikosrpsko-komunistički režim, ne samo da je prikrivao svoje ogromne zločine i zvjerstva, već je bilo strogo zabranjeno o njima govoriti, a još manje istraživati ih i obilježavati mjesta stratišta i grobišta. Istovremeno su kroz svu propagandu, literaturu i školske programe prikazivali, naglašavali i umnožavali zločine počinjene od strane snaga NDH. Kako je vrijeme prolazilo tako su i povijesne činjenice o razmjerima zločina komunističkog režima izlazile na svjetlo dana. Danas vidimo da je po jednom izvješću kojeg je velikosrpski general Jefto Šašić dostavio Titi, u nepune četiri ratne godine u radnom logoru Jasenovcu stradalo i umrlo 262, a u Staroj Gradiški 141 zatočenik. Dakle, zajedno u Jasenovcu i Staroj Gradiški stradalo i umrlo je ukupno 403 logoraša (Mladen Ivezić, Titov Jasenovac).[/h][h=5][/h][h=5]S druge strane, po izjavi samog velikosrpskog krvoloka Aleksandra Rankovića, u poratnom razdoblju od 1945. do 1951., likvidirali su ukupno 586.000 neprijatelja naroda, unutar tog broja 500.000 su Hrvati. To govori da od ukupnog broja likvidiranih narodnih neprijatelja 85 % su Hrvata. Tim zločinima nije kraj 1951. godine, jer se zločini nastavljaju diljem Jugoslavije, ali i likvidacijama hrvatskih emigranata po svijetu gdje je likvidirano 69 hrvatskih emigranata. O zločinima komunističkog Titinog režima, krčki biskup Valter Župan, 15. kolovoza 2007., izjavio da je Titin režim likvidirao 1.129.000 neprijatelja naroda. Ako tu primijenimo Rankovićevu formulu da su od tog broja likvidiranih 85 % Hrvati, dobijemo podatak da je taj velikosrpsko-komunistički režim likvidirao preko 960.000 Hrvata.[/h][h=5][/h][h=5]Za velikosrpsko-komunistički genocid nad hrvatskim narodom danas postoje mnogi dokazi kao oni na Bleiburgu i križnim putevima. To je najmasovniji pokolj u Europi nakon Drugog svjetskog rata o čemu slovenski povjesnik Jože Dežman piše: „Svi su znali, ali svi šutjeli. Meni je otac govorio 'ovdje je krvava voda tekla'. Tu su jugoslavenski komunisti nadmašili naciste. Ubijanje 100-200 tisuća ljudi u dva mjeseca golem je logistički pothvat, najveći ‘pothvat’ jugoslavenskih partizana, to je Titovo remek-djelo. On je po zločinima uz bok Staljinu, Pol Potu, Mao Ze Dongu“ (ist. N.D.).[/h][h=5][/h][h=5]Milovan Đilas velikosrpski ideolog jedan od najbližih Titinih suradnika, u svezi Bleiburga i križnih puteva kaže: “Hrvatsku vojsku je trebalo likvidirati da bi Jugoslavija mogla živjet” (Fokus, 21. 3. 2002., Hrvatsko slovo, 28. 9. 2007., Hrvatsko slovo, 13. 5. 2010.). Uz to, 1979. godine u engleskom časopisu “Enconnter” Milovan Đilas je izjavio: “Da budem iskren mi nismo shvaćali zašto Britanci ove ljude (misli na zarobljavanje Hrvata na Bleiburgu 1945. godine), nama vraćaju. Uglavnom su to bili obični seljaci. Oni nisu nikog ubili. Njihov je jedini zločin bio strah od komunizma. Oni (Englezi) učiniše nešto sasvim pogrješno kad su ove ljude prebacili preko granice, kao što smo i mi pogrješno učinili što smo ih sve poubijali”. (Fokus, 23. 5. 2002.). Kasnije slijedi još jedna Đilasova izjava: „Pokolj kakav se provodio nad Hrvatima nije poznat u europskoj civilizaciji“ (Milovan Đilas, Wartime, 1947.).[/h][h=5][/h][h=4]Ivan Runje[/h]
 
Ah so, warens also 403 Opfer in Jasenovac...

Es waren auch alles zu recht verurteilte Gefangene der Grossserbischen Imperialismus.

Natürlich sind die Kinder miteingerechnet.

Irgendwie kommt mir grade das Gefühl hoch, ein paar Ujos in die Steinzeit zu hauen.
 
Ein Mose Pijade, ein Edvard Kardelj UND ein TITO an der Spitze der Kommunisten, die großserbisch-imperialistische Politik führen. Ganz was Neues.
 
Kurze übersicht was vor 41 in YU passierte.

Brutalno ugnjetavanje, teror i krvava represija. Od prvog do zadnjeg dana te nesretne Kraljevine. Spomenut ćemo samo neke događaje:

- prosinac 1918. – Prosinačke žrtve, pokolj nad Hrvatima usred Zagreba
- veljača 1925. – Stajničke žrtve
- lipanje 1928. – atentat na pet hrvatskih zastupnika u Beogradu
- veljača 1931. – atentat na Milana Šufflaya
- veljača 1935. – Sibinjske žrtve
- listopad 1935.- Žitničke žrtve
- svibanj 1937. – Senjske žrtve
- 8. – 10. travnja 1941., srpska vojska radi pokolj nad Hrvatima u selima oko Bjelovara. U travnju te godine, na istom području, Srbi ubijaju oko 300 Hrvata, prije ijedne srpske žrtve u NDH!

- - - Aktualisiert - - -

[h=3]Kako se kretala brojnost Hrvata i Srba u Jugoslaviji[/h][h=5][/h][h=5][/h][h=5]Uz pretpostavljenu dozvolu g. "Ribnika" koristim njegov komentar na navedeni odličan članak i inače sjajnog M. Holjevca:[/h][h=5]
jasenovac2-600x375.jpg
[/h][h=5]Političari i svećenstvo ustrajavaju na lažima. Dokle?[/h][h=5][/h][h=5]Još jedna statistika koja pobija laž o Jasenovcu:
Statistički podaci o Srbima i Hrvatima u Jugoslaviji pokazuju da se
brojnost tih populacija kretala ovako:[/h][h=5][/h][h=5]Srba je bilo:
1921. -4.791.000,
1931. - 5.848.000,
1948. - 6.547.117,
1953.- 7.065.923,
1961. - 7.806.152,
1971. - 8.143.246,
1981.- 8.140.507,
1991. - 8.526.872;[/h][h=5][/h][h=5]Hrvata je bilo:
1921. - 3.427.000,
1931. - 3.788.000,
1948.- 3.784.353,
1953. - 3.975.550,
1961. - 4.239.809,
1971.- 4.526.782,
1981. - 4.428.043,
1991. -4.636.700[/h][h=5][/h][h=5]Između 1931 – 1948 broj Srba porastao za skoro
700.000, a broj Hrvata pao za nekoliko tisuća.
[/h][h=5][/h][h=4]HKV​ 3,14 Mrga; http://webmail.tel.net.ba/error_404.hsp?redirected=[/h]
 
Laut Nikola Tolstoj haben Partisanen in Serbien 350.000 Menschen getötet, Michael Lees behauptet in seinem Buch "The Rape of Serbia" 250.000. 1944 und 1945.

[Projekat Rastko] Velibor V. Dzomic: Stradanje srbske crkve od komunista (Zlocini protiv Boga i naroda)

51r13veqgbl-_sl500_1.jpg


Titu smetala Srbija | Aktuelno | Novosti.rs

Ustav iz 1974+ Außerdem hat Tito, der Nicht-Serbe und Anführer dieser Verbrecherbande, gesagt dass ihn alle Serben hassen. Onaj koji je citao "Nedeljnik" i Cosicev poslednji intervju(za koji je hteo da se objavi nakon njegove smrti), razume o čemu pišem.

Soviel zu velikosrpsko-partizansko/komunisticko

A ti bi Strahimire rado zamenio ono "Ustanik" sa "Ustaša", jel tako?

- - - Aktualisiert - - -

Ein Mose Pijade, ein Edvard Kardelj UND ein TITO an der Spitze der Kommunisten, die großserbisch-imperialistische Politik führen. Ganz was Neues.

Alles Nicht Serben. Der erste, ein Jude, sah sich zwar als einen, aber das tun Juden ja in dem jeweiligen Land indem sie leben.
 
[h=3]Svetac Judenfrei Nikolaj Velimirović je posvećen zbog doprinosa potpori nacistima protiv Židova u Srbiji[/h][h=5][/h][h=5][/h][h=5]Prema svim mjerilima SPC-a je sramota za kršćanstvo. Ona ne počiva ni na kojem Kristovom evanđelju, nego na zasadama srpsko balkanskog divljaštva o kojemu pišu srednjovjekovni njemački i francuski putopisci Srbijom gdje su jedva izvlačili žive glave. Ali najnovija saznanja o svecima SPC-a su zaista divljačka. Srbi su svetost svetaca prosuđivali po svojim svetosavskim srpskim mjerilima, o kojima pišu i srpski povjesničari, kao što je Vladimir Ćorović u svome djelu "Istorija Srba" gdje navodi primjer svetoga Stevana Milutina Uroša kojemu je bila peta žena Simonida bizantinska princeza od pet godina. Očito se radi o balkansko srpskom kalifatu nevjerstva i zločina nad svim susjedima a posebice nad Hrvatima XX. stoljeća kada su se nakon Prvog svjetskog rata pomamili za Hrvatskom, proglašavajući Hrvate kao drugim srpskim pokatoličenim plemenom. Sve svoje divljaštvo htjeli su kititi hrvatskim imenima sve do Ruđera Boškovića pa čak i kipara Ivana Meštrovića, kojega predstavljaju kao Jovana.[/h][h=5]
Nikolaj-620x350.jpg
[/h][h=5]Htjeli su prisvajati i cijelu dubrovačku baštinu kao srpsku, kao i Sinjsku alku koju su htjeli prenijeti u Beograd, kao što su to učinili 1920. u vrijeme krunjenja im kralja Aleksandra. Ubijali su brojne istaknute hrvatske domoljube, što zorno piše u Krležinih "Deset krvavih godina" sve do krvničkog krvoprolića u beogradskoj im skupštini 1928. nakon čega su povampireno nasrnuli na hrvatski narod i Hrvatsku sve do Domovinskog rata, koji se zbio nakon 70 godina svetosavskog kalifata. Posebice su iskoristili NDH prikazujući je kao zločinačku državu nad Srbima. Njihove laži ponajbolje je potvrđivao štrajkom glađu po Zagrebu poznati Židov Anton Irek tijekom Domovinskog rata kada je štrajkao glađu za priznanje države Hrvatske od strane svjetskih moćnika. Ovaj plemeniti židovski gospodin iz Amerike govorio je "da ni jedan narod nema takve neprijatelje kao Hrvati Srbe koji toliko lažu da obični Židov vjeruje da su Hrvati bili veći nacisti od Nijemaca"! To se jasno očituje i po istaknutom Židovu, nasljedniku Simona Wiesenthala, Efraimu Zuroffu koji neprestano vrijeđa Hrvate i iz Srbije i Beograda, kao što je i nedavno učinio pri dvadesetoj proslavi Oluje.[/h][h=5][/h][h=5]Čudno je da ovaj gospodin tako mrzi Hrvate i Hrvatsku koji su u NDH bili najveći prijatelji Židova pod dominacijom Trećega Reicha i Hitlera. Nije bilo većih prijatelja Židovima od Hrvata NDH koji su ih spašavali na sve načine od njemačkih progona u NDH koja je bila pod punim njemačkim nadzorom. Hrvati su ih spašavali skrivajući ih po hrvatskim domovina i dajući im dozvole da napuste NDH, koja je bila pod posebnom Hitlerovom kontrolom. Samo neka jedan Zuroff potraži 28 imena visokih hrvatskih časnika HOS-a koji su bili židovskog podrijetla kao i sama poglavnikova žena. Hrvati su ih prikrivali od njemačke tajne službe koja je Židove progonila iz Hrvatima nepoznatih razloga. Neka pročita i zapise sekretara hrvatskih komunista Ante Cilige koji je dvije godine proveo u jasenovačkom logoru i koji tvrdi kako su Židovi bili vrlo poštovani i postavljeni po svim vodećim radnim mjestima toga radnog ratnog logora.[/h][h=5][/h][h=5]Srpske laži na Hrvate NDH su grozne izmišljotine koje tek sada nastoji istražiti Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, kojemu je na čelu svećenik dr. Stjepan Razum s brojnim drugim svjedocima i znanstvenicima. Umjesto Hrvata Židovima su bili najveći neprijatelji Srbi Nedićeve Srbije, koji su javljali Hitleru u prvoj godini okupacije kako je Srbija "Juden frei"! Da je to istina potvrđuje i svetac SPC episkop Nikolaj Velimirović koji osobno ima visoko Hitlerovo odličje za njegovu podršku protiv Židova u Srbiji. A njega je SPC proglasila svojim svecem 2003. godine u Beogradu. To je ta četnička Srbija, od koje papa Franjo traži dozvolu za kanonizaciju blaženog Alojzija Stepinca, najvećeg protivnika svih zločina Hitlerovih progona.[/h][h=5][/h][h=4]Mate Ćavar[/h]
 
Im Prinzip ist dieser User "Strahimir" gar nicht an einer Diskussion interessiert, sondern postet stündlich lediglich einseitige Artikel über die ewige serbisch-kommunistische Verschwörung. Dabei vergisst man nur zu gerne, dass Strahimirs verhasste Kommunistische Internationale in einer Art und Weise für die kroatische Unabhängigkeit ihr Verdienst war.

In Moskau waren sie stets der Meinung (vor allem Stalin) dass Jugoslawien wegen der ungelösten Frage der verschiedener Nationen, unreif für eine Revolution sei und konnten logischerweise auch den König Alexander nicht ausstehen, den grossen Freund der russischen Zarenfamilie, die in Lenins Kenntnis von Bolschewisten kaltblütig ermordet wurden.

Der vierte Kongress der Kommunistischen Partei Jugoslawiens von 1928 in Dresden (die selbstverständlich unter dem Einfluss der Komintern und Stalin standen) stand im Zeichen einer Deklaration das damalige SHS-Königreich zu zerteilen, sprich unabhängiges Kroatien, Mazedonien, Slowenien, Montenegro und die Vereinigung Albaniens. Das Recht auf Selbstbestimmung sollte auch auf die Ungaren im Norden Vojvodinas zutreffen. Und wenn wir schon bei absurden Geschichten sind, können wir ironischerweise feststellen, dass Tito und Kardelj, vielleicht eher unbewusst, im Geiste der Verfassung von 1974 manche Ideen und Grundlagen vom Dresden Kongress von 1928 übernommen haben.
 
Status
Für weitere Antworten geschlossen.
Zurück
Oben