Aktuelles
Von:
  • Herzlich Willkommen im Balkanforum
    Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
    Bitte hier registrieren

Dobri Bosnjani

Echt Dzeko mich würde es schon rechg interessieren was diese Bosnjanis so gemacht haben
 
Ej Jungs das sind hundete Männer und Frauen die ich posten werde. Die haben sich alle in Bosniakische Interessen verdient gemacht.
 
BASAGIC, SAFVET-BEG

(Nevesinje, 1870 - Sarajevo, 1934): Pjesnik, prevoditelj, historicar, politicar. Jedan od najmarkantnijih zacetnika moderne bosnjacke i muslimanske knjizevnosti i bosnjacke nacionalne svijesti.

1. Trofanda iz hercegovaèke dubrave (1890-1894). Vlastita naklada. Zagreb, 1896; - 2. izdanje. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928.
2. Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (1463-1850). Vlastita naklada. Sarajevo, 1900; - Reprint izdanje. Zagreb, 1989.
3. Abdullah-paša. Dramski spjev u 4 èina iz XVIII vijeka. Vlastita naklada. Sarajevo, 1900.
4. Pod ozijom ili krvava nagrada. Dramski spjev iz XVIII vijeka u 3 èina (5 slika). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905.
5. Misli i èuvstva. (Nove pjesme). Vlastita naklada. Sarajevo, 1905.
6. Gazi Husrevbeg. (U spomen èetiristogodišnjice dolaska u Bosnu). Braæa Bašagiæ. Sarajevo, 1907.
7. Uzgredne bilješke I. Prièice i dosjetke za mladež pribrao -. Braæa Bašagiæ. Sarajevo, 1907.
8. Najstariji ferman begova Èengiæa. Vlastita naknada. Sarajevo, 1907.
9. Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti I. Vlastita naknada. Sarajevo, 1912.
10. Izabrane pjesme. Vlastita naknada. Sarajevo, 1913.
11. Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke. Vlastita naknada. Sarajevo, 1917.
12. Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju. Vlastita naknada. Sarajevo, 1924.
13. Mevlud. Po muteber æitabima spjevao -. Vlastita naknada. Sarajevo, 1924; - 2. dop. izdanje. Sarajevo, 1924; - 3. dop. izdanje. Sarajevo, 1931; - 4. dop. izdanje. Sarajevo, 1941; - 5. dop. izdanje. Sarajevo, 1942; - Al-Mawlid 'An-Nabawiaš-Šarif. Bayrut, 1962. s. 21.
14. Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Matica Hrvatska. Zagreb, 1931.
15. Odabrane pjesme. Matica Hrvatska. Sarajevo, 1944.
16. Izabrana djela - priredio Muhsin Rizviæ. I knjiga: Muhsin Rizviæ: Pjesnièko djelo Mirze Safveta; Lirika: II Prepjevi; O kniževnosti, Bibliografija i literatura. Svjetlost. Sarajevo, 1971, str. 266/302.
17. Bošnjaci i Hercegovci u Islamskoj književnosti. Prilog kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (i) Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini. Prvi dio priredio I predgovor napisao Džemal Èehajiæ. Drugi dio priredio i napomene Amir Ljuboviæ. Svjetlost. Sarajevo, 1986, str. 452.
18. Nizamul-Alem. Prijevod Safvet-bega Bašagiæa, a napisao Hasan Æafi Prušèak. Sarajevo, 1919.
19. Omer Chayyam: Rubaije. Prijevod. Knjiga I. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 2. izd. Vlastita naklada. Sarajevo, 1928; - 3. izd. Priredio i predgovor napisao Alija Bejtiæ. Mladost. Zagreb, 1954.
 
Ivan Franjo Jukić aka Slavoljub Bosnjak

Sie haben keine Berechtigung Anhänge anzusehen. Anhänge sind ausgeblendet.


Ivan Franjo Jukić (8 July 1818 - 20 May 1857) was a writer from Bosnia and Herzegovina, mostly writing under Slavoljub Bosniak pseudonym, whose life and cultural and political legacy have left an indelible mark on the cultural history of the country, where he is remembered as one of the founders of Bosnian modernism.

"We Bosniaks, the once-famous people, now that we are barely alive, our friends of science see us as head detached from the Slavic tree and pity us ... It is time to awake from a long lasting negligence; give us the cup, and from well of apprehension, inexhaustibly gain knowledge, wisdom; firstly let us try to cleanse our hearts from prejudice, reach for books and magazines, let's see what the others did, so that we can use the same means, that our nation of simple people from the darkness of ignorance to the light of truth we bring."

Having lived during one of the most dramatic periods in Bosnia's history, which was marked by the insurgency of the Bosniak nobility (led by Husein-kapetan Gradaščević), against the attempts of its Ottoman administrators to carry out modernising reforms throughout their ailing empire, Jukić was fascinated by the idea of liberal civic order, equality and national freedom ...
 

Anhänge

    Sie haben keine Berechtigung Anhänge anzusehen. Anhänge sind ausgeblendet.
DZEKO schrieb:
ALAGIĆ, General Mehmed

Sie haben keine Berechtigung Anhänge anzusehen. Anhänge sind ausgeblendet.


General Mehmed Alagic (08.07.1947 - 07.03.2003) zasigurno spada u sami vrh onoga sto obicno nazivamo legendarnim u oslobodilackom bosanskom ratu. Za razliku od mnogih drugih, svoj ulazak u legendu Alagic je stekao mukotrpnim radom. Postoje, naime, heroji koji su bili blizu medijima u Sarajevu: jedan dio njih je otisao u zaborav, drugi su ostali na pola puta, treci, zasluzno, jos nose epitet heroja.

Do Alagica su mediji dosli tek nakon velikih uspjeha, do tada najvecih u Bosni i Hercegovini. Medija nije bilo kada je buduci general kao obican borac stupao u redove 17. krajiske brigade, kada je ustrojavao vojsku, ili kao komandant OG \"Bosanska krajina\", na obicnom kljusetu, obilazio linije 1993. godine.

Mehmed Alagic je, uz generala Dudakovica, prvi koji je od jednoga korpusa napravio zaokruzenu cjelinu. Sedmi korpus, sada se to moze reci, napravljen \"od nade\". Skupa sa nekoliko krajiskih komandanata (prije svega Fikretom Cuskicem, Sakibom Mahmuljinom, Asimom Koricicem, Rasimom Imamovicem), Alagic je \"pozajmio\" nekoliko brigada iz vec postojecih korpusa, i uz jezgro, 17. krajisku, oformio nekoliko novih. Korpus je ubrzo dobio naziv \"krajiski\", mada u njemu Krajisnici, po broju, nisu dominirali.

Ali, dominirala je ogromna zelja Mehmeda Alagica, Cuskica, i svih drugih Krajisnika da se krene prema Krajini. S druge strane, Alagic je geografiju okrenuo tumbe, i pretvorio je u strategiju. Do Bosanske krajine se, logicno, dolazilo blize svuda nego iz Travnika, ali je, u Alagicevoj izrnutoj logici, bilo bas najblize preko Vlasica! Ta Alagiceva logika je toliko bila ubjedljiva da je svakom Bosnjaku bila jedina moguca!

Strateski, medjutim, bilo je potpune tacnosti u svemu tome. Prostor Travnika je bio nemjerljivo strateski znacajan, na njemu su se presijecale silnice zelja Tudjmana i Milosevica. Alagic im nikad nije dopustio da ostvare svoje zelje!
Zum Vergrößern anklicken....




ein kriegsverbrecher der durch seinen tod dem irdischen urteil entkommen ist.........

- - - Aktualisiert - - -

warum dürfen die muslims ihre verbrecher verherrlichen?



U osnovi optuzbe je tvrdnja da su pripadnici Armije BiH pocinili ratne zlocine u nizu gradova srednje Bosne, tokom napada na HVO pocetkom ljeta 1993. godine. “Tokom tih napada, ili poslije njih, ubijeno je najmanje 200 civila, bosanskih Hrvata i bosanskih Srba, a jos ih je mnogo vise ranjeno ili povrijedeno dok su se pokusavali sakriti ili pobjeci”, navodi se u optuznici. Snage Armije BiH se zatim okrivljuju za ubistva vojnika HVO-a “nakon sto su se ovi predali”. Oficiri se terete i za ubistva i mucenja protivpravno zatocenih bosanskih Hrvata i Srba u zatocenickim centrima Armije BiH, koristenje zatocenika za prisilni rad i “zive stitove”, pljackanje i unistavanje imovine bosanskih Hrvata i Srba, te unistavanje njihovih vjerskih objekata. Haski tuzitelji ne navode pojedinacno sve izvrsioce navedenih zlocina, ali opisuju “vaznu ulogu” koju su u ovim borbama imali Sedma muslimanska brigada 3. korpusa i strani islamski dobrovoljci.

Haske i travnicke istrage Prvo pitanje ovog sudskog procesa jeste da li su civilne vlasti tadasnje Republike BiH i vojne vlasti Armije BiH na podrucju srednje Bosne znale da su tokom i poslije ovih vojnih operacija pocinjeni zlocini. Odgovor je nedvosmislen – za pocinjene zlocine znali su i civilni politicari i vojni komandanti, ali su ih svodili na pojedinacne, izdvojene slucajeve.

U jednoj presudi od 4. augusta 1993. godine, Okruzni vojni sud je osudio Naila Rizvanovica, pripadnika Sedme muslimanske brigade, na smrtnu kaznu zbog dva ubistva, pljacke, jednog silovanja i jednog pokusaja silovanja koje je pocinio 17. juna 1993. u selu Rebrovac kod Zenice. Dom za ljudska prava je naredio Federaciji BiH u junu 1998. da opozove ovu smrtnu kaznu, zbog ukidanja takve kazne evropskim konvencijama o ljudskim pravima koje je Federacija BiH preuzela u svoje zakonodavstvo. Kazna je preinacena u zatvorsku kaznu od 20 godina, a Rizvanovicu je Dom dosudio i 3000 maraka odstete. Postojale su i druge pojedinacne presude za pljacke i ubistva. Bosnjacki politicari i komandanti su, ocito, vjerovali da je njihova duznost okoncana kaznjavanjem ovakvih pojedinacnih zlocina.
Zum Vergrößern anklicken....

General Alagic je optuzen prije svega kao komandant OG “Bosanska krajina” sa komandom u Travniku. Njemu je, prema optuznici, do sredine aprila bila podredena i Sedma muslimanska, a od tada je ova jedinica direktno podredena 3. korpusu. Kao potcinjene jedinice komandantu Alagicu, navode se i druge jedinice koje su ucestvovale u sukobima sa HVO-om, opisanim u optuznici: 17. krajiska brdska brigada, 305. brdska brigada Jajce, 27. motorizovana brigada, te Opstinski stab odbrane Jajce sa svojim jedinicama. “U sastav OG ‘Bosanska krajina’ 16. aprila 1993. usle su 306. brdska brigada, 308. brdska brigada i 312. brdska brigada, dok su dijelovi 7. muslimanske brdske brigade premjesteni i potcinjeni direktno komandi 3. korpusa ABiH”. Jedinice 306. brigade Armije BiH, koje su, prema optuznici, bile podredene generalu Alagicu, terete se za masakre i zlocine u Mileticima i Bikosima. To je samo jedan od primjera Alagiceve odgovornosti, prema optuznici Haskog tuzilastva. Pukovnik Amir Kubura se tereti za djela koja su pocinili pripadnici Sedme muslimanske brigade na podrucju Zenice, Travnika i Kaknja.


http://www.chicagoraja.net/2012/02/26/generali-armije-bih-haagu/
 
Legija schrieb:
ein kriegsverbrecher der durch seinen tod dem irdischen urteil entkommen ist.........

- - - Aktualisiert - - -

warum dürfen die muslims ihre verbrecher verherrlichen?





General Alagic je optuzen prije svega kao komandant OG “Bosanska krajina” sa komandom u Travniku. Njemu je, prema optuznici, do sredine aprila bila podredena i Sedma muslimanska, a od tada je ova jedinica direktno podredena 3. korpusu. Kao potcinjene jedinice komandantu Alagicu, navode se i druge jedinice koje su ucestvovale u sukobima sa HVO-om, opisanim u optuznici: 17. krajiska brdska brigada, 305. brdska brigada Jajce, 27. motorizovana brigada, te Opstinski stab odbrane Jajce sa svojim jedinicama. “U sastav OG ‘Bosanska krajina’ 16. aprila 1993. usle su 306. brdska brigada, 308. brdska brigada i 312. brdska brigada, dok su dijelovi 7. muslimanske brdske brigade premjesteni i potcinjeni direktno komandi 3. korpusa ABiH”. Jedinice 306. brigade Armije BiH, koje su, prema optuznici, bile podredene generalu Alagicu, terete se za masakre i zlocine u Mileticima i Bikosima. To je samo jedan od primjera Alagiceve odgovornosti, prema optuznici Haskog tuzilastva. Pukovnik Amir Kubura se tereti za djela koja su pocinili pripadnici Sedme muslimanske brigade na podrucju Zenice, Travnika i Kaknja.


Generali Armije BiH u Hagu | Chicagoraja.net
Zum Vergrößern anklicken....

Was hat dieser General Mehmed gemacht das du ihn hasst was für Massaker hat er verübt?
 
Du musst dich einloggen oder registrieren, um hier zu antworten.
Zurück
Oben