Kratka Istorija Bosanskih Srba

[BiH_Forumsflüchtling]

Hajmo ljudi ovo zatvorit... Nema vise smisla...
Ovo polako ide na vrijedjanje...

Vrti mo se u krug, da ne kazem u nekoj spirali koja vodi sve nizem nivou.

Jos malo pa ce pocet vrijedjanje.

 

[B0šNjAk]

"Die bosniakische nationale Identität wurde im Vergleich zur kroatischen oder serbischen relativ spät entwickelt und versuchte dann auch nicht, sich über die Sprache zu differenzieren."

"Während der Periode des sozialistischen Jugoslawiens wurde nur der Begriff Serbokroatisch verwendet. Dies war auf das panslawistische Projekt eines gemeinsamen Staates und einer gemeinsamen Sprache aller Südslawen abgerichtet. Innerhalb des Serbokroatischen überwog jedoch das Serbische, wobei die lateinische Schrift beibehalten wurde."

"Einige Sprachexperten stellen die Existenz der Sprache überhaupt in Frage, weil in der Sprache die kulturellen Unterschiede aus politischen Gründen zusammengefasst worden seien."
Bosnische Sprache ? Wikipedia



Man nehme die serbische Sprache fügt einige türkische und arabische Wörter ein und hopla wir reden ja plötzlich bosniakisch...

Slavic ko se zadnji smije, najsladje se smije znas li za to?:blush:


Kao osnova za taj vjestacki jezik uzeta je studija Vuka Karadzica (reformatora "srpskog jezika"), koji je trazeci najciscu varijantu juznoslavenskih govora pronasao stokavsko narijecje bosanskog jezika istocne Hercegovine (koji inace ima ijekavski izgovor), preinacio ga u ekavski izgovor i dodao mu atribut srpski. Dakle, jedan dijalekat bosanskog jezika postao je na taj nacin osnova za buduci srpski i hrvatski literarni jezik. Iz svega toga je jednostavno izvesti zakljucak da je svaka tvrdnja da je bosanski jezik nastao pod utjecajem hrvatskog ili srpskog, ili da je on nekakav njihov toboznji dijalekat, potpuno neosnovana. Bosanski jezik je naprosto jezik koji kroz historiju paralelno postojao sa dva spomenuta i pored toga u mnogo slucajeva direktno utjecao na razvoj oba, posebno nakon Prvog svjetskog rata kada se pokusalo stvoriti jedinstven juznoslavenski jezik.

Ovakav odnos prema bosanskom jeziku nije samo lingvističke, nego u prvom redu političke prirode. Takvo ponašanje predstavlja, zapravo, odnos prema BiH uopće. Ovakvi dušebrižnički teoretičari neće da znaju, da su osnove za srpski i hrvatski književni jezik u bosanskom jeziku. Uostalom, o tome je govorio Vuk Stefanović-Karadžić, utemeljivač srpskog književnog jezika, koji je, inače, govorio ijekavicom.

"Gramatika bosanskog jezika za srednje skole" nepotpisanog autora Frane Vuletica, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno skolstvo. Zemaljska vlada BiH stampala ju je 1880 g. Dozivjela je vise izdanja i bila u upotrebi do 1911, s tim sto od 1908 g. nosi naziv "GRAMATIKA SRPSKO-HRVATSKOGA JEZIKA"
:laughing3:

Isusovac Jakov Mikalja (1601.-1654.) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649. želi kako kaže da uvrsti "najodabranije riječi i najljepše narječeje" dodajući da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepši", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pišu.

Antun Kanižić, Francesco Maria Appendini (1808. u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u čijem predgovoru ističe da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanski najsavršeniji, Ivan Popović (kojem je bosanski govor među slavenskim isto što i atički među grčkim), u nastojanju da Južni Slaveni oforme jedinstven književni jezik, zalažu se za usvajanje bosanskog govora još mnogo prije Bečkog dogovora iz 1850. godine.

Alberto Fortis (1741. -1803; 1774. u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na italijanski - znamenitu bosansku baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva: ilirskim, morlačkim i bosanskim.

Naziv bosanski jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grličić (župnik u Đakovu, 1707.) i Matija Petar Katančić (1831. u Budimu objavio u šest knjiga prevod Svetog pisma "u jezik Slavno-Illyricski izgovora Bosanskog").

Hercegovački pravoslavni prvaci, među kojima i Prokopije Čokorilo, traže od Ali-paše Rizvanbegovića da se za vladiku postavi čovjek vičan bosanskom jeziku. Bosanski biskup Vujičić još je 1881 godine ovaj jezik zvao bosanskim.

Ha druze, kad je nastao srpsko-hrvatski? Koliko godina poslije?
Jel to ono ubacis malo ekavice, izbacis koju tursku rijec i hopala eto srpsko-hrvatskog imena?
Al i sad imate veliki broj Turcizama u vasem jeziku
I sad moram:
[smilie=to funny.gi:[/I]

 

[B0šNjAk]

Hajmo ljudi ovo zatvorit... Nema vise smisla...
Ovo polako ide na vrijedjanje...

Vrti mo se u krug, da ne kazem u nekoj spirali koja vodi sve nizem nivou.

Jos malo pa ce pocet vrijedjanje.

Vrijedjanje je pocelo odavno, cak je junak mater mi spominjao
Toliko o normalnim diskusijama...

 

[BiH_Forumsflüchtling]

Pa to nikakva tajna nije da u bosni pravilnije pricamo nego u srbiji... Sto se tice gramatike.
A to sto bosnjaci sad se trude da ubacuju sto vise turski rijeci to je isto cinjenca...

 

[BiH_Forumsflüchtling]

Vrijedjanje je pocelo odavno, cak je junak mater mi spominjao
Toliko o normalnim diskusijama...

Pa prijavi ga, da mu dadnu opomenu. Nisam procito, da sam vidio ja bi ga prijavio.

To me kod nasih ljudi... (u izvini kod ljudi sa balkana koji se dijeli u iliriski i slavenski narod) najvise nervira... Nije moguce vodit neku diskusiju na neki normalan nacin i ako smo totalno razlicitog misljenja.
Odma se neke tenzije neprijatelja stvaraju...
Da negde zajedno sijedimo pobili bi se...

 

[B0šNjAk]

Pa to nikakva tajna nije da u bosni pravilnije pricamo nego u srbiji... Sto se tice gramatike.
A to sto bosnjaci sad se trude da ubacuju sto vise turski rijeci to je isto cinjenca...

Eto vidis..I naravno da kao Bosnjanin trebas biti ponosan na to zar ne?

Cuj trude
Niko ne ubaciva..Vise se trudimo da ubacimo Germanizme i sve ostale..
Prouci malo bolje tu teoriju...

 

[B0šNjAk]

Pa prijavi ga, da mu dadnu opomenu. Nisam procito, da sam vidio ja bi ga prijavio.

To me kod nasih ljudi... (u izvini kod ljudi sa balkana koji se dijeli u iliriski i slavenski narod) najvise nervira... Nije moguce vodit neku diskusiju na neki normalan nacin i ako smo totalno razlicitog misljenja.
Odma se neke tenzije neprijatelja stvaraju...
Da negde zajedno sijedimo pobili bi se...

Prijavljen, dobio je verwarnung..
Samo sam naveo kako se ljudi ponasaju, kad im nestane materijala za dokazivanje..
Mnogi da, al ja i ti ne vecinom diskutujemo smireni i vrlo cesto dodjemo do istog zakljucka

 

[BiH_Forumsflüchtling]

Nema tu sta da proucim, slusam bosnjake kad medjusobno pricaju... Radio sam snjima prije par godina, cak sam za jednog radio... Pa nonstop neku tursku rijec ubacivali...

Ali hajd sad znam da su ilirci, i iz nekakvih razloga vise vole turcina nego slavena... pa neka im bude...

 

[B0šNjAk]

A sad malo da se nasmijemo

U jeziku, dakle, koji se nekad zvao hrvatskosrpski, u opticaju je bilo nekoliko tisuća turskih riječi.


Rječnik turcizama Abdulaha Škaljića sadrži više od osam tisuća natuknica, ali u nas se pod riječju turcizam podrazumijevaju i pojmovi i izrazi koje su nam preko turskog došle iz arapskog i perzijskog jezika. U svakom slučaju, bez ove vrste tuđica naše komuniciranje bilo bi vrlo otežano, a često i nemoguće.

Raspadom nekad zajedničkog jezika na tri posebna, vjeruje se da su turcizmi ostali u "posjedu" bosanskoga jezika, dok su se srpski i hrvatski riješili dušmanskoga (evo, već turcizam!) leksika.

Međutim, turcizmi su i u srpski i u hrvatski ušli, kako to piše Alija Isaković - do bubrega (opet turcizam, za koji, uzgred budi rečeno, nemamo ni sinonima!).
Nema sinonima u suvremenom hrvatskom jeziku ni za slijedeće turske riječi: bakar, boja, burmut, čarapa, čekić, čelik, česma, čizma, ćela, duhan, džep, đon, jatak, jorgovan, kat, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, leš, limun, majmun, pamuk, papuče, rakija, sapun, sat, šator, šećer, tambura, top, tulipan, vez, zanat...


Vele da su se polovicom prošloga stoljeća srpski i hrvatski jezikoslovci dogovorili da se srpski piše budala, a hrvatski bena, dok im neko na koncu nije prišapnuo da su oba ta termina turska.[smilie=to funny.gi:[/COLOR]



Turske su i imenice kat i boj, što je vezano za kulturu stanovanja, sinonim turcizma lala je opet turcizam tulipan, jer su ovaj cvijet upravo Turci presadili u Europu. Ta riječ je ušla i u njemački (Tulpe), kao i imenica kifla (Kipferl), jer su Turci izmislili tu vrstu peciva.

 

[B0šNjAk]

Riječ merak, međutim, znači ugodno raspoloženje, uživanje, nasladu (njem. Lust). Pune su meraka i drugih pustih turskih riječi naše najljepše narodne pjesme, pa evo šta o njima kaže fra Grga Martić, zašto je odustao od njihova uklanjanja iz jezika bosanskoga: "te stoga vidimo ljubovne, koje u varoši gniezdo imaju, piesme, mada su zacrnile turskim izgovorima; nu ipak su ove rieči kod naroda tako priviknute, da jim bez njih ne bi piesma, kao jelo bez začine, prijazna bila".
[smilie=to funny.gi:
[/B]