DZEKO
Besa Bese
Wie sie Stolz da stehen, im Wissen für ihre Sache von einem Dreckssystem unschuldig verurteilt zu werden.
Prvooptuženi bio Alija Izetbegović
Danas 30 godina od izricanja presude u "Sarajevskom procesu"
Glavni dokaz optužbe bilo je Izetbegovićevo djelo "Islamska deklaracija", teoretska rasprava o tadašnjem položaju Muslimana u Jugoslaviji i svijetu.
Osim Alije Izetbegovića, pred sud su izvedeni: Omer Behmen, Hasan Čengić, Ismet Kasumagić, Salih Behmen, Derviš Đurđević, Džemaludin Latić, Edhem Bičakčić, Melika Salihbegović, Mustafa Spahić i Đula Bičakčić. Optuženi Rušid Prguda, teški srčani bolesnik, umro je za vrijeme istrage.
Proces je predvodio predsjednik sudskog vijeća Rizah Hadžić, a optužbu je zastupala tužiteljica Edina Rešidović.
- Suđenju je dat ogroman publicitet, a da sve nije baš čisto, bilo je jasno svakome kada je većina svjedoka pred sudom negirala iskaze date u istrazi. Kasnije će neki od svjedoka priznati da im je u istrazi dat papir s njihovim 'iskazom', koji su oni morali potpisati i naučiti napamet. Svi optuženi proglašeni su krivim i osuđeni na kazne zatvora od pet mjeseci do 15 godina, koliko je izrečeno Omeru Behmenu. Alija Izetbegović osuđen je na 14 godina. Suđenje i presuda izazvali su veliko negodovanje među nezavisnim intelektualcima u cijeloj Jugoslaviji, ali i u svijetu. Naročito je jak pritisak za oslobađanje Izetbegovića i ostalih bio od beogradskih intelektualaca, među kojima je najglasniji bio, koje li ironije, Dobrica Ćosić - navodi portal historija.ba.
Svi optuženi kojima je kazna još bila na snazi oslobođeni su i amnestirani 1988. godine, kada su oslobođeni svi politički zatvorenici u Jugoslaviji suđeni za verbalni delikt.
Većina optuženih se politički aktivirala i kasnije obavljala visoke funkcije u Bosni i Hercegovini.
Prvooptuženi bio Alija Izetbegović
Danas 30 godina od izricanja presude u "Sarajevskom procesu"
Glavni dokaz optužbe bilo je Izetbegovićevo djelo "Islamska deklaracija", teoretska rasprava o tadašnjem položaju Muslimana u Jugoslaviji i svijetu.
Osim Alije Izetbegovića, pred sud su izvedeni: Omer Behmen, Hasan Čengić, Ismet Kasumagić, Salih Behmen, Derviš Đurđević, Džemaludin Latić, Edhem Bičakčić, Melika Salihbegović, Mustafa Spahić i Đula Bičakčić. Optuženi Rušid Prguda, teški srčani bolesnik, umro je za vrijeme istrage.
Proces je predvodio predsjednik sudskog vijeća Rizah Hadžić, a optužbu je zastupala tužiteljica Edina Rešidović.
- Suđenju je dat ogroman publicitet, a da sve nije baš čisto, bilo je jasno svakome kada je većina svjedoka pred sudom negirala iskaze date u istrazi. Kasnije će neki od svjedoka priznati da im je u istrazi dat papir s njihovim 'iskazom', koji su oni morali potpisati i naučiti napamet. Svi optuženi proglašeni su krivim i osuđeni na kazne zatvora od pet mjeseci do 15 godina, koliko je izrečeno Omeru Behmenu. Alija Izetbegović osuđen je na 14 godina. Suđenje i presuda izazvali su veliko negodovanje među nezavisnim intelektualcima u cijeloj Jugoslaviji, ali i u svijetu. Naročito je jak pritisak za oslobađanje Izetbegovića i ostalih bio od beogradskih intelektualaca, među kojima je najglasniji bio, koje li ironije, Dobrica Ćosić - navodi portal historija.ba.
Svi optuženi kojima je kazna još bila na snazi oslobođeni su i amnestirani 1988. godine, kada su oslobođeni svi politički zatvorenici u Jugoslaviji suđeni za verbalni delikt.
Većina optuženih se politički aktivirala i kasnije obavljala visoke funkcije u Bosni i Hercegovini.
