Dan nezavisnosti
Tribina Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca
Evropi je bliži velikosrpski fašizam nego demokratija Bošnjaka u BiH
Duraković prozvao Radmanovića zbog nedolaska na tribinu * Za nezavisnost 1. marta nisu glasali samo Hrvati i Bošnjaci, već i Srbi
Dan nezavisnosti, 1.mart, jedan je od najznačajnijih datuma u historiji naroda i države BiH, istaknuto je na jučerašnjoj tribini u Sarajevu koju je organiziralo Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca povodom 15-godišnjice referenduma za samostalnost.
Uvodničari na tribini su bili članovi Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić i Željko Komšić, Muhamed Filipović, Nijaz Duraković, Kasim Trnka i Nikola Kovač.
Pokušaj podjele
Trnka je, podsjećajući na hronologiju događaja, kazao da je na referendum, koji je održan 29. februara i 1.marta 1992. godine, izašlo više od dva miliona građana, a čak 99,5 posto izjasnilo se za suverenu i nezavisnu BiH.
Komšić je podsjetio da je tada glasalo 64 posto građana cijele BiH, te da se "jednostavnim zbrajanjem dolazi do zaključka da nisu samo glasali Hrvati i Bošnjaci, već i Srbi". Ono što je uslijedilo nakon referenduma, nazvao je pokušajem da se raskomada BiH.
- Tu želju nisu ispunili. Nakon rata smo se suočili s drugim oblikom borbe, a to je da se ubije suština BiH. A suština je da smo živjeli jedni s drugim i da smo jedno društvo. Sada nas pokušavaju uvjeriti da smo bili u krivu što tako živimo - kazao je Komšić.
Silajdžić se, govoreći o trnovitom putu koji je BiH prošla nakon sticanja nezavisnosti, osvrnuo i na nedavnu presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu za genocid.
- Očekivali smo pravdu, ali presuda je takva kakva je. Sud je presudio genocid u Srebrenici samo zato što to nikako nije mogao odbiti. Evropi je bliži velikosrpski fašizam nego demokratija Bošnjaka u BiH. U Evropi postoje predrasude protiv muslimana. Muslimani u Evropi su kao Jevreji pred i tokom Drugog svjetskog rata - naglasio je Silajdžić.
Duraković smatra da i u samom okruženju još postoje jake nacionalističke snage koje negiraju opstrojnost BiH, odnosno velikosrpski i velikohrvatski apetiti prema BiH.
Propale ideje
-I na današnjem skupu imamo bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, ali nema srpskog Nebojše Radmanovića. Na tribini o Danu nezavisnosti BiH nema njenog šefa države. To je za plač jer šef države negira njen Dan nezavisnosti. Je li to on nastavlja politiku Radovana Karadžića - zapitao se Duraković, dodajući da ovaj praznik neće biti obilježen u RS i jednom dijelu FBiH.
Kovač smatra da oni koji ne priznaju ovaj praznik, ustvari nastoje da mijenjaju historiju.
- A poznato je da se historija ne može mijenjati ni korigovati. To su prolazne politikantske tendencije koje ne mogu odoljeti historijskoj istini - istakao je Kovač.
Filipović je potcrtao da se BiH mnogo puta suočila s pokušajima podjele, ali da je uprkos svemu ostala jedinstvena.
- I ove sadašnje ideje o referendumu, o federalnom uređenju zadnji su tragovi propalih ideja koje su imale za cilj da se BiH razjedini - naglasio je Filipović.
A. MALAGIĆ
Presuda će promijeniti stvari u BiH
Silajdžić smatra da će i djelimično prihvaćanje presude MSP-a, u kojoj je utvrđeno da je Srbija kršila Konvenciju o genocidu, te odgovornost vojnog i političkog vrha RS za genocid, sigurno promijeniti stvari u BiH.
- Najmanje što možemo da uradimo jeste da Srebrenica dobije specijalni status te da se donese zakon o negiranju genocida. Također trebamo razmotriti rezoluciju Vijeća Evrope, koja kaže da BiH treba preispitati svoje unutrašnje uređenje, koje je, kako vidimo, nastalo na genocidu - kazao je Silajdžić.
