Du verwendest einen veralteten Browser. Es ist möglich, dass diese oder andere Websites nicht korrekt angezeigt werden. Du solltest ein Upgrade durchführen oder einen alternativen Browser verwenden.
Pogledajte budući izgled Tuzlanskog aerodroma: Višemilionskom investicijom do većeg broja putnika
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]S obzirom na sve evidentnije povećanje broja putnika sa Međunarodnog aerodroma Tuzla ukazala se potreba za širenjem prostornih kapaciteta.
Shodno spomenutom, u narednom periodu započet će se sa realizacijom tri projekta višemilionske vrijednosti, a koji se tiču rekonstrukcije i proširenja putničkog terminala tuzlanskog aerodroma, zatim zgrade Granične policije BiH te zgrade Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Do kraja ove godine očekuje se da će kroz Tuzlanski aerodrom proći 305.000 putnika, a za 2017. godinu prema trenutnim planovima predviđeno je da usluge koristi između 500 i 600 hiljada putnika.
Upravo zbog toga se ukazala potreba za rekonstrukcijom i proširenjem putničkog terminala Međunarodnog aerodroma Tuzla.
“Mi želimo da u jednom vršnom satu opslužimo 400 putnika u odlasku i isto toliko u dolasku te da zadovoljimo sve potrebe koje naš strateški partner, odnosno aviokompanija Wizz Air od nas zahtjeva i nama nameće”, kazao je direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifet Karasalihović.
Rekonstrukcija i proširenje putničkog terminala predstavlja investiciju u iznosu od blizu 4.500.000 KM.”Od toga 50 posto će obezbjediti Međunarodni aerodrom Tuzla kroz kreditna sredstva, a 50 posto sredstava ćemo zahtjevati i potraživati od budžeta Tuzlanskog kantona i Federacije BiH”, dodao je Karasalihović te naglasio da radovi na rekonstrukciji i proširenju putničkog terminala neće utjecati na redovno odvijanje letova.
Ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Mirsad Gluhić kazao je da će tuzlanskia aerodrom u 2017. godini dobiti obrise koji će moći parirati evropskim aerodromima.
“Realizacija projekata će ići veoma brzo zbog ekspanzije putnika koji imaju protok na Međunarodnom aerodromu u Tuzli”, naglasio je Gluhić.
Prema riječima premijera Tuzlanskog kantona Bege Gutića, povećanje broja usluga koje nudi ovaj aerodrom dovele su do toga da se mora krenuti u proširenje kapaciteta.
“Raduje nas da u svim aktivnostima koje Vlada TK planira kada je u pitanju izgradnja Međunarodnog aerodroma Tuzla na neki način prati i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Raduju najave koje smo već ranije dobili od direktora uprave Mire Džakule da i oni planiraju izgradnju objekta u vrijednosti od dva miliona KM u kojem će biti smještene sve potrebne službe za rad na Međunarodnom aerodromu Tuzla koji je i međunarodni granični prelaz”, istakao je Gutić te naglasio da se do kraja ove godine očekuje raspisivanje tendera, a finansijska sredstva za izgradnju spomenutog objekta već su obezbjeđena.
S druge strane, na Međunarodnom aerodromu Tuzla u toku je realizacija projekta nadogradnje prilaznih svjetala na pisti.
“Što se tiče samog postavljanja prilaznih svjetala mi smo izvršili iskop kompletnog kanalisanja, tako da očekujemo da će sredinom ovog mjeseca biti postavljene sve svjetiljke”, napomenuo je Karasalihović.
Podsjetimo, pored putničkog, na tuzlanskom aerodromu trenutno se vrše i kargo operacije.
U junu ove godine ponovo je uspostavljen kargo saobraćaj, a za prevoz namirnica animalnog porijekla zadužena je aviokompanija Turkish Airlines-Cargo sa kojom je menadžment tuzlanskog aerodroma potpisao ugovor.
Od 2. juna do 30. oktobra kroz 66 letova prevezeno je blizu 3.700 kilograma svježeg mesa.
“Do kraja mjeseca novembra mi očekujemo ukupno 90 letova i otpremu 4.700 kilograma mesa”, istakao je Karasalihović.
Sa Međunarodnog aerodroma Tuzla trenutno se obavlja prevoz putnika na deset destinacija, a od marta naredne godine bit će uspostavljeno još šest novih linija, što će u konačnici činiti blizu 40 letova sedmično.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Nastavljena izgradnja Katoličkog kulturnog centra u Tuzli, investicija od tri miliona KM
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]Nastavljeni su radovi na izgradnji Katoličkog kulturnog centra "Sveti Franjo" u Tuzli, a ukoliko sve bude prema planu, objekat bi u centru grada trebao biti otvoren u naredne dvije godine. Vrijednost cjelokupnog projekta je blizu 3.200.000 konvertibilnih maraka.
Ideju za izgradnju Katoličkog kulturnog centra u historijskom jezgru Tuzle dao je 2006. godine tadašnji gvardijan tuzlanskog Franjevačkog samostana "Sv. apostola Petra i Pavla" fra Zdavko Anđić.
Tadašnja ideja se ogledala u tome da na mjestu gdje je decenijama bila katolička crkva, koja je zbog slijeganja terena pretrpjela velika oštećenja te je 1987. godine morala biti srušena, izgradi centar koji će kroz siluetu simbolizirati ovu crkvu, ali i biti prostor namijenjen za kulturne manifestacije koje Franjevački samostan u Tuzli organizira zajedno sa drugim institucijama.
Pet godina kasnije, odnosno 2011. godine,kamen temeljac položio je konzul Republike Hrvatske u Tuzli Josip Juras, nakon čega su zvanično počeli građevinski radovi.
Centar se sastoji iz dva objekta - u jednom će biti smještena univerzalna dvorana, a drugi će biti namijenjen za prateće sadržaje kao što su prostorije za probe, kafić, biblioteka i kancelarije.
Veći dio posla završen, uložena dva miliona KM
Veći dio posla već je završen, a do danas je uloženo blizu dva miliona KM. Najveći finansijer je Vlada Republike Hrvatske, a potom slijede Vlada Tuzlanskog kantona i Grad Tuzla.
"U junu ove godine smo potpisali ugovore sa dva izvođača radova, odnosno sa dvije firme. Prva firma je dosad okončala 97 posto radova, stakla su postavljena na univerzalnoj dvorani, tako da je centralni dio zatvoren. Druga firma je dobila opsežniji zadatak, odnosno da napravi sve izolacije oko objekta, postavi krovove i šine za kamenu fasadu", kazao je za Klix.ba gvardijan Franjevačkog samostana "Sv. apostola Petra i Pavla" u Tuzli fra Mario Divković.
Otkrivajući nam detalje projekta, Divković je kazao da će se za fasadu, odnosno oblaganje vanjskih zidova, koristiti prirodni njemački kamen "schiefer" koji dosad na poručju BiH nije upotrebljivan na objektima.
Veza sa rudarskim krajem
Rok trajanja ovakve vrste fasade je, prema Divkovićevim riječima, 100 godina.
"Zbog činjenice da na području Tuzle usljed zraka i kiše bijela fasada zna pocrniti i izgubiti svoj prvobitni sjaj, mi smo se odlučili za ovu vrstu kamena koji ima boju uglja. Također, ovim pravimo i poveznicu sa Tuzlom kao rudarskim gradom, ali i sa rudnicima i rudarima ovog kraja", kaže Divković.
Završetak vanjskih radova na univerzalnoj dvorani se očekuje u maju naredne godine, nakon čega bi se moglo pristupiti unutrašnjm uređenju centra.
"Nadamo se da ćemo radove završiti u naredne dvije godine, kada bismo trebali imati svečano otvorenje. Cilj nam je da imamo jedan multifunkcionalan prostor koji se lako može prilagođavati potrebama. Trudimo se da to mjesto otvorimo svakom čovjeku te da pokušamo ponovo kulturu vratiti u život običnog čovjeka, da se naučimo živjeti jedni s drugima i da to bude jedna poveznica svih dobrih ljudi kako grada Tuzle, tako i Tuzlanskog kantona", ističe sagovornik portala Klix.ba.
Gradnja mnogo zahtjevna zbog slijeganja terena
Gradnja cijelog centra je mnogo zahtjevna zbog činjenice da nastaje na prostornoj cjelini gdje je svojevremeno zabilježeno slijeganje terena.
Temelji su napravljeni sa podzemnim etažama, čime je stvorena mogućnost da se objekat u budućnosti može nivelirati ako dođe do značajnijih slijeganja.
"Poznavajući stanje na terenu arhitekt Juro Pranjić univerzalnu dvoranu je sačinio od tri dijela. Ona ima duple temelje i u slučaju kada bi bilo slijeganja ili pomjeranja tla, pomoću posebnih dizalica cijela zgrada bi se mogla ispraviti, kao što je svojevremeno bio slučaj sa pravoslavnom crkvom u Tuzli koja je ispravljena", objašnjava Divković.
Svakih šest mjeseci se vrši provjera fizičkog stanja dijelova objekta koji su izgrađeni, a trenutni podaci su ohrabrujući jer govore da se slijeganje stabiliziralo.
Dva objekta Katoličkog kulturnog centra "Sveti Franjo" u Tuzli bit će povezana alejom franjevaca koji su dali doprinos kulturnom identitetu BiH.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]