Problematična primjena protokola Ženevske konvencije i odredbi konvencijskog prava
"Ustavni sud postavio je pitanje da li se i kako u tom slučaju primjenjuje drugi dodatni protokol Ženevske konvencije te da li se radi o međunarodnom ili nemeđunarodnom sukobu. Taj dio je najvažniji, zajedno s onim koji govori o primjeni odredbi konvencijskog prava, i to točno onih odredbi zbog kojih je Hrvatska u prosincu izgubila dva postupka u Strasbourgu - Zahirović pritiv Hrvatske i Lonić protiv Hrvatske", kazala je odvjetnica.
Dodala je da će Vrhovni sud kada bude ponovno odlučivao o žalbama na prvostupanjsku presudu Glavašu i ostalima morati voditi računa o svim stajalištima na koja je ukazao Ustavni sud.
"Vrhovni sud u svojoj odluci nije dao jasne i decidirane odgovore da li se primjenjuje drugi dodatni ženevski protokol o zaštiti žrtava, a ako se primjenjuje mora dati kvalifikaciju kakvi su to odnosi bili 1991. jer su potpuno različita stajališta između prvostupanjske i drugostupanjske presude. Dakle o tome kada je zapravo Domovinski rat počeo, kada je Hrvatska bila priznata, to su političko pravni elementi koji nisu bili rasvijetljeni u presudama. Potpuno je jasno da je Hrvatska samostalna od lipnja 1991. da je postojao moratorij na samostalnost koji je istekao u listopadu i da su događaji do 10. mjeseca jedna priča, a iza toga druga", ističe Drenški Lasan.
U osporenom dijelu drugostupanjske presude koje se tiču tzv. konvencijskog pravo ključno je pitanje "jednakosti oružja", odnosno načelo da je obrana trebala dobiti sve podneske koje je tužiteljstvo slalo sud kako bi na njih mogla odgovoriti. "Sud u Strasbourgu Hrvatsku je zbog takvih propusta već dva puta osudio, riječ je o dobro ustanovljenom standardu od kojega se ne može odstupati", zaključila je odvjetnica.
Kazala je i kako se nada da će Vrhovni sud nakon ponovljenog postupka ukinuti prvostupanjsku presudu zagrebačkog Županijskog suda kojom je Glavaš osuđen na kaznu od 10 godina te zatražiti novo suđenje.
:icon_smile:
