Wirtschaft Bosnien-Herzegowinas - Biznis Bosna i Hercegovina - Economy of BiH

[Emir]

Britanija, Francuska i Njemačka uvode porez bankama

[h2]Porezi imaju za cilj da garantuju da banke daju pošten doprinos, usklađen sa rizikom koji predstavljaju po finansijski sistem i širu ekonomiju[/h2]

Velika Britanija, Francuska i Njemačka postigle su dogovor o uvođenju poreza bankama kako bi ih natjerale da pomognu u globalnom privrednom oporavku, saoptšile su danas ove tri države.

"Vlade Francuske, Velike Britanije i Njemačke predlažu uvođenje poreza na bankarske bilanse", navodi se u saopštenju. Britanski ministar finansija Džordž Ozborn objavio je da odluka stupa na snagu od januara sljedeće godine.

Ovaj potez trebalo bi da osigura da banke "daju pošten i suštinski doprinos plaćanju bilo kakvog tereta koji se dovodi u vezu sa intervencijama vlada radi popravljanja bankarskog sistema ili finansiranja rješenja finansijskih kriza", navodi se u saopštenju.

Britanija je objavila uvođenje ovog poreza u okviru vanrednog budžeta koji je predstavljen nakon što su konzervativci premijera Dejvida Kamerona pobijedili na izborima prošlog mjeseca.

U saopštenju se naglašava da je Njemačka krajem marta predstavila okvir za uvođenje nacionalnog poreza bankama, te da će tokom ljeta Vlada u Berlinu sastaviti prijedlog zakona.

"Francuska će predstaviti detalje svog bankarskog poreza u okviru sljedećeg budžeta", dodaje se u saopštenju.

"Sva tri poreza imaju za cilj da garantuju da banke daju pošten doprinos, usklađen sa rizikom koji predstavljaju po finansijski sistem i širu ekonomiju, kao i da ohrabre banke da prilagode svoje bilanse i umanje rizik", zaključuje se u saopštenju.

U tekstu se dodaje da će lideri Britanije, Francuske i Njemačke razgovarati o ovim prijedlozima sa međunarodnim partnerima na samitu Grupe 20 u Kanadi sljedeće sedmice.

 

[Emir]

Bh. proizvodi nisu lošijeg kvaliteta od uvoznih

[h2]Naš problem je administrativna nemogućnost izvoza, nepriznavanje bh. certifikacijskih tijela, ispitnih laboratorija te procedura o usklađenosti roba, kaže Lasić[/h2]

S obzirom na to da ima malu, otvorenu ekonomiju, Bosna i Hercegovina svoj razvoj treba temeljiti na proizvodnji za domaće tržište, uvećano za dio proizvodnje namijenjene izvozu, kako bi barem dijelom svoju konkurentnost gradila i na ekonomiji količina, kaže za "Dnevni avaz" potpredsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić.

Niže cijene

On je podsjetio da je naša zemlja 90 posto svoje trgovine regulirala kroz Ugovore o slobodnoj trgovini (CEFTA) i na Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) pa bi, stoga, trebala insistirati na nekom vidu ograničavanja uvoza, bar u onim proizvodnjama koje posjeduje.

- Kako bismo postali konkurentni, jednostavno, moramo proizvoditi kvalitetno i po cijenama nižim od konkurencije. Naravno da je BiH za ovaj nivo proizvodnje administrativno preskupa pa zbog toga svako izdvajanje povećava trošak po jedinici proizvoda te se tako smanjuje njihova konkurentnost. No, svaka ekonomija treba povećavati svoj tržišni udio i zato, ako imamo pad izvoza, to treba i nadoknaditi na domaćem tržištu - ocjenjuje Lasić.

Nedostatak novca

Naglašava da kvalitet roba proizvedenih u BiH nije lošiji od uvoznog kvaliteta te da je problem BiH administrativna nemogućnost izvoza zbog nepriznavanja bh. certifikacijskih tijela, ispitnih laboratorija, kalibracijskih laboratorija, procedura o usklađenosti roba.

Lasić navodi da BiH još nije dostigla nivo izvoza iz 2008., ali da naša država ima šansu u izvozu ako bude planski poduzimala korake u promjeni strukture proizvodnje. Ne može se, kaže on, graditi perspektiva na izvozu sirovina i energije nego na što većem stepenu finalizacije vlastitih sirovina. Lasić vidi problem naše proizvodnje u nedostatku obrtnog jeftinog novca.

 

[Emir]

Azijski milioneri prvi put bogatiji od Evropskih

[h2]Milioneri iz zemalja azijsko-pacifičke regije ukupnom su imovinom prvi put nadmašili one u Evropi, pri čemu sam vrh ljestvice drže milioneri iz Kine i Indije[/h2]

Milioneri iz zemalja azijsko-pacifičke regije ukupnom su imovinom prvi put nadmašili one u Evropi, pri čemu sam vrh ljestvice drže milioneri iz Kine i Indije, pokazala je najnovija studija.

Izvještaj o imućnim pojedincima, kojima se definiraju oni s ulagačkom imovinom od najmanje milion američkih dolara, objavili su Merrill Lynch Global Wealth Management i konsultantska firma Capgemini.

Svjetska populacija obuhvaćena tim izvještajem lani se nakon globalne krize ponovno vratila brojci od 10 miliona, s tim da najveći udio imućnih i dalje bilježe Sjedinjene Države i Njemačka.

"U slučaju azijsko-pacifičke regije imućno stanovništvo se povećalo za 25,8 posto na tri miliona, sustigavši tako po prvi put Evropu, nakon što im je broj smanjen za 14,2 posto u 2008.", kaže se nadalje u Izvještaju o svjetskom bogatstvu, koji prenose agencije.

Ukupno je bogatstvo u toj regiji poraslo za gotovo trećinu, na 9.700 milijardi dolara, čime su više nego nadoknađeni gubitci u prošloj godini, a po prvi je put premašilo 9.500 milijardi dolara vrijedno bogatstvo imućnih Evropljana, pokazala je studija.

U 2009. osam od 10 gospodarstava s najvećim rastom broja tako definiranih imućnih osoba nalazilo se u azijsko-pacifičkoj regiji, predvođenoj Hong Kongom, gdje je njihov broj udvostručen s obzirom na skok cijena dionica na tamošnjoj berzi za 73,5 posto, tumače dalje autori izvještaja.

Među ostalima iz te regije na listi vodećih 10 zemalja u svijetu nalaze se Indija, Tajvan, Australija, Singapur, Indonezija i Vijetnam, tim redoslijedom. Izrael i Norveška, koji su zauzeli treće i deveto mjesto na toj ljestvici, jedini ne dolaze iz azijsko-pacifičke regije.

 

[Emir]

Ivan Ergović otkupio sve dionice Nexe Grupe

[h2]Ergović postao i vlasnik GP Put Sarajevo, Nexe kamen Doboj, te još nekoliko BiH firmi[/h2]

Nexe Grupa iz Našica je prešla u 100-postotno vlasništvo predsjednika Uprave Ivana Ergovića.

Iz Nexe Grupe danas su na Zagrebačkoj berzi objavili saopćenje o stjecanju dionica tog društva od predsjednika Uprave.

Kako se navodi, Ivan Ergović stekao je 940.040 dionica oznake NEXE-R-A te sad ukupno posjeduje 9.463.780 dionica, što čini 100 posto temeljnog kapitala društva.

Nexe Grupa sa sjedištem u Našicama u R Hrvatskoj je poslovni sistem od 32 firme organizirane u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Članice Nexe Grupe u BiH su firme Agregati i betoni Sarajevo, GP Put Sarajevo, Nexe kamen Doboj i Tvornica opeke Sarajevo.

 

[Emir]

Vlasti Distrikta u bankama oročile 75 miliona maraka

[h2]Od nerealiziranih kapitalnih projekata ostala 52 miliona KM[/h2]

Uprkos recesiji koja je sve evidentnija i u Brčko Distriktu, punjenje lokalnog budžeta, bar za prvih pet mjeseci, nije ugroženo, potvrđeno je iz lokalne Direkcije za finansije. Do sredine juna, od ukupno planiranog budžeta za tekuću godinu u iznosu od 193,1 milion maraka, prikupljeno je 91,5 miliona KM, potvrđeno je iz Direkcije za finansije u Brčkom.

Direktor spomenute institucije Mato Lučić kaže da Brčko najviše duguje po osnovu plaćanja stare devizne štednje, zbog čega vrši emisiju obveznica sa krajnjim rokom dospijeća krajem 2015.

- Kada je riječ o kreditnim zaduženjima, Brčko izdvaja godišnje skoro milion KM za zajmove, što predstavlja pola procenta od godišnjeg budžeta. Koliko je to mali iznos, govori i činjenica da je Fiskalno vijeće BiH donijelo odluku da se Brčko može zadužiti do 20 posto visine budžeta na godišnjem nivou pa se sa pravom može konstatirati da Brčko ima visok kreditni rejting i otvorena vrata kod banaka - objašnjava Lučić te dodaje da je pozvao lokalnu Vladu i Skupštinu da realiziraju kapitalni budžet s obzirom na to da je kod komercijalnih banaka oročeno čak 75 miliona maraka.

- Samo od nerealiziranih kapitalnih projekata oročena su 52 miliona maraka, od kojih je realizacija u roku moguća tek za petnaestak miliona. Ostatak novca mora se staviti u obrt, jer će to pomoći pokretanju privrednih aktivnosti, a Brčko će kao zajednica dobiti više poreza - ocijenio je Lučić

 

[Emir]

Kredit od 6,5 miliona eura za proširenje domaćeg lanca tržnih centara "Bingo"

[h2]Bingo je drugi po veličini maloprodajni lanac u BiH, koji ima 34 supermarketa i 16 hipermarketa[/h2]

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) daje kredit od 6,5 miliona eura Bingu, jednom od vodećih lanaca tržnih centara u BiH, za podršku proširenju njegove regionalne maloprodajne mreže u nove gradove, saopćila je ova banka.

"Bingo je drugi po veličini maloprodajni lanac u BiH, koji ima 34 supermarketa i 16 hipermarketa, sa ukupnom prodajnom površinom od preko 90,000 m2. Iako je maloprodajno tržište u BiH u posljednjih nekoliko godina u stalnom porastu, ovaj sektor još nije dostigao evropske standarde po pitanju prodajnog prostora i postojanja tržnih centara različitih veličina", kaže se u saopćenju.

Dalje se ističe da će kredit EBRD-a podržati strategiju Binga da proširi lanac supermarketa i razvije mrežu u cijeloj BiH.

Ovaj projekt će klijentima u manjim gradovima omogućiti bolji izbor proizvoda po konkurentnim cijenama i bolji kvalitet usluga, te na taj način doprinijeti razvoju maloprodajnog sektora u BiH.

“Razvoj hipermarketa će doprinijeti poboljšanju standarda maloprodaje posebno u manjim gradovima i to će biti od značajne koristi za klijente. Ovo proširenje poslovanja će također potaći potražnju od domaćih dobavljača i podržati ekonomski razvoj zemlje, poticanjem konkurentnosti i povećanjem zaposlenosti” rekao je direktor EBRD-ovog predstavničkog ureda u BiH Đulio Moreno (Giulio Moreno).

Kredit za Bingo je odobren u sklopu zajedničkog investicionog programa EBRD-a i Italije pod nazivom “Local Enterprise Facility”, koji je osnovan za pružanje podrške privredi u Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Turskoj i Srbiji putem finansiranja malih i srednjih preduzeća (MSP).

Ovim projektom su EBRD-ova ukupna ulaganja u BiH dostigla nivo od 1,2 milijarde eura.

Ukupne investicije EBRD-a u agribiznis sektoru od 1991. godine do danas iznose oko šest milijardi eura u više od 390 projekata u zemljama centralne i istočne Evrope i Zajednici nezavisnih država, navodi se u saopćenju

 

[Emir]

Izvoz iz naše zemlje skočio za 30,6 posto

[h2]Moguće je da ovi rezultati predstavljaju nagovještaj laganog izlaska iz recesije, kaže Puljić[/h2]

U prvih pet mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno robe u vrijednosti od 2,73 milijarde maraka, što je za 30,6 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. U istom periodu uvoz je iznosio 5,55 milijardi maraka, što je za svega 3,3 posto više nego u prvih pet mjeseci lani.

Zaključeni poslovi

U istom periodu procent pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 54,1 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 2,318 miliona KM. I pored velikog porasta izvoza, Mirko Puljić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, smatra da nema baš velikog razloga za optimizam.

- Moguće je da povećan izvoz predstavlja nagovještaj polaganog izlaska iz recesije te da je posljedica pada eura, ali treći element koji je utjecao na to da dobijemo ovako visok postotak je niska osnovica za obračun. BiH ima malu vrijednost izvoza pa kada na takvu osnovicu nešto računate, i malo povećanje vam izgleda relativno veliko - kaže Puljić za "Avaz".

Dodaje da stopa izvoza zavisi i od toga kada su poslovi zaključeni, što može dovesti do toga da je realizacija tih ugovora koncentrirana sada, u prvih pet mjeseci ove godine, pa je to malo "poguralo" izvoz.

- Moramo se strpiti i sačekati još mjesec, da vidimo kakvo će biti prvo polugodište kada je riječ o izvozu. Ako se ovakav trend rasta nastavi, imat ćemo prostora da izvlačimo zaključke - dodaje Puljić.

Najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru običnih metala i njegovih proizvoda, sa ukupnom vrijednošću od 639 miliona KM, dok je najviše uvezeno mineralnih tvari, za 1,11 milijardi maraka.

Veća potražnja

Sekretar Asocijacije metalskog i elektrosektora industrije pri Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH Midhat Čehajić smatra da je svakako riječ o pozitivnom pomaku.

- Možemo slobodno reći da polako izlazimo iz krize, jer je sve veća potražnja proizvoda metalske industrije. U prilog tome govori i podatak da je, u odnosu na isti period prošle godine, izvoz boksita i željeza povećan za više od 100 posto - kaže za naš list Čehajić.

Njemačka i Hrvatska najveći partneri

U prvih pet mjeseci ove godine najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 428 miliona KM, te u Hrvatsku, od 388 miliona maraka. Istovremeno, iz ove dvije zemlje najviše smo i uvozili pa je tako uvoz iz Hrvatske vrijedio 726 miliona KM, a iz Njemačke 540 miliona maraka.

 

[Emir]

Pred Krivajom još veliki broj problema

[h2]Još se očekuje potvrda registracije preduzeća u Tuzli. Upitna isplata 3,1 milion maraka koje je Vlada FBiH prebacila na račune uposlenika [/h2]

Isplatom pet bivših radnica Krivaje i potpisivanjem Sporazuma 167 radnika s Federalnom vladom o odustajanju od stečaja državne Krivaje, u Zavidovićima problemi, čini se, nisu ni izdaleka riješeni.

Dvojaka odluka

Naime, ovim činom napravljen je samo prvi korak ka registraciji preduzeća Krivaja 1884, u kojem radi više od 1.900 radnika. Potvrdio je to i Ismet Mujanović, direktor firme Krivaja 1884., koja faktički još ne postoji.

- Razlozi još složene i neizvjesne situacije je registracija koju očekujemo na Višem sudu u Tuzli. Odluka može biti dvojaka, i po zakonu su obje ispravne, a to je registracija preduzeća Krivaja 1884., ili, s druge strane, upućivanje predmeta na Osnovni sud. U drugom slučaju nalazimo se u situaciji koja je za nas kobna, jer prvostepena registracija Krivaje 1884 pruža mogućnost žalbe od 60 dana, te eventualno vraćanje na Viši sud. Što je, opet, proces koji bi mogao potrajati do kraja godine - pojasnio je Mujanović.

Osim za preduzeće, spomenuta situacija ne bi išla ni u prilog 172 radnika, jer u Sporazumu potpisanom s Federalnom vladom stoji da će Vlada isplatiti dogovorena sredstva od 3,1 milion maraka, pod uvjetom da Krivaja 1884. bude registrirana u roku od 60 dana od dana uplate sredstava. Od toga je prošlo više od deset dana.

Otvoreno pismo

Na potezu je pravosuđe, a barem za sada ne dolaze nikakvi signali od Suda u Tuzli o tome kada bi se sudska odluka o registraciji firme mogla očitovati.

S tim u vezi oglasio se i Sindikat Krivaje, upućujući otvoreno pismo sudu u Tuzli u kojem moli nadležne da što hitnije donesu konačno rješenje o registraciji, kako se situacija u firmi ne bi dodatno zakomplicirala.

 

[Born_in_Yugoslavia]

Ich hab mal die Tage iwo gelesen das die Durchschnittslöhne in BiH momentan sogar über denen in Serbien liegen, ist das wahr und wie kommt es, gab es grössere Investitionen die letzten Jahre und einen merklichen Aufschwung?

 

[Emir]

Ich hab mal die Tage iwo gelesen das die Durchschnittslöhne in BiH momentan sogar über denen in Serbien liegen, ist das wahr und wie kommt es, gab es grössere Investitionen die letzten Jahre und einen merklichen Aufschwung?

Wo hast du das gelesen?