Wirtschaft Bosnien-Herzegowinas - Biznis Bosna i Hercegovina - Economy of BiH

[Emir]

"Prijedorčanka" predstavila novi brend "Gazdina rakija"

[h2]Čuveni voćni destilati kruške viljamovke, šljive, kajsije, dunje, kleke, drenje, maline i zove i do sada bili prisutni na domaćem tržištu, ali, idući u korak s vremenom, sada su brendirani[/h2]

Fabrika za preradu voća "Prijedorčanka" iz Prijedora danas je u prostorijama ove kompanije organizovala prijem za poslovne partnere i medije na kome je zvanično predstavila novi brend 'Gazdina rakija' pod kojim će se već od sutra na tržištu Bosne i Hercegovine naći osam vrsta rakije.

Izvršni direktor kompanije Ljiljana Vukelić pojasnila je da su čuveni voćni destilati kruške viljamovke, šljive, kajsije, dunje, kleke, drenje, maline i zove i do sada bili prisutni na domaćem tržištu, ali, idući u korak s vremenom, sada su brendirani.
- Pod novim brendom naše rakije su prodavane na tržištu Srbije, a odnedavno i Crne Gore, a sada će i na domaće tržište, kazala je Vukelićeva podsjetivši da je "Prijedorčanka" samo ove godine na sajmovima u Splitu i Novom Sadu, kao i sajmu brendova u Beogradu pobrala najsjajnija priznanja za svoje proizvode.
Od Privredne komore RS za 2010. godinu ova fabrika dobila je 'Priznanje za prepoznatljiv kvalitet i razvoj novih proizvoda - linija `Gazdinih rakija`'.
Vukelićeva je navela da su prošle godine na domaće i strana tržišta plasirali oko 50.000 boca rakije, a da bi ove godine, s obzirom da je i dalje prisutna kriza, bili zadovoljni prodajom koja bi se kretala od 70.000 do 80.000 komada.
- Naš cilj je godišnja proizvodnja od 100.000 flaša rakije, kazala je Vukelićeva.
Prisutni gosti danas su u fabrici "Prijedorčanka" koja se nalazi u Brezičanima, osim degustacije brendiranih proizvoda, obišli pogone ove kompanije koja ima pet proizvodnih linija - za duboko zamrzavanje, za proizvodnju voćnih destilata, za proizvodnju koncentrisanih voćnih sokova, za sušenje voća i povrća i liniju za punjenje prirodnih voćnih rakija.
Kompanija "Prijedorčanka" osnovana je 1972. godine, a 80-tih godina je modernizovana.
Privatizacija je izvršena 2001. godine i danas u fabrici instalisanih kapaciteta 16.000 tona voća i povrća koja je, najvećim dijelom automatizovana, radi 55 radnika.
Prošle godine otkupljeno 14.000 tona svježeg voća za industrijsku preradu, što je i rekordna poslijeratna proizvodnja koju je "Prijedorčanka" imala početkom 90-tih godina, a ovaj plan očekuju da ispune i ove godine.

 

[Thrakian]

Als Balkaner kann man sich nur freuen wenn man liest das es in jeglicher Art in unserer Nachbarschaft vorwaerts geht. Dadurch profitiert jeder und nicht nur finanziel.
Wir Balkaner mussen zusammenhalten. Aus Neugier hab mall gegooglet was mein Land in dieser Richtung tut und hab folgendes gefunden auch in bezug auf BiH.

Already Greek private direct investments, despite the inevitable difficulties that Greek businessmen are encountering because of the nature of the whole venture:

• Are covering 27 percent of the total of direct foreign investment in Albania;
• are second in importance in Bulgaria, totaling $1.5 billion, while during the last decade Greek foreign direct investments came to a total of 1 billion euros in Bosnia-Herzegovina;
• to 720 million euros in Serbia-Montenegro ― in which the invested capital of Greek origin comes to 1.2 billion euros ― and
• to $1.3 million in Croatia, while they came to
• 700 million euros and have created 9,000 jobs in FYROM, where Greece is the top foreign investor, and, finally,
• are fifth among the important foreign investments in Romania.

 

[Emir]

Als Balkaner kann man sich nur freuen wenn man liest das es in jeglicher Art in unserer Nachbarschaft vorwaerts geht. Dadurch profitiert jeder und nicht nur finanziel.
Wir Balkaner mussen zusammenhalten. Aus Neugier hab mall gegooglet was mein Land in dieser Richtung tut und hab folgendes gefunden auch in bezug auf BiH.

Already Greek private direct investments, despite the inevitable difficulties that Greek businessmen are encountering because of the nature of the whole venture:

• Are covering 27 percent of the total of direct foreign investment in Albania;
• are second in importance in Bulgaria, totaling $1.5 billion, while during the last decade Greek foreign direct investments came to a total of 1 billion euros in Bosnia-Herzegovina;
• to 720 million euros in Serbia-Montenegro ― in which the invested capital of Greek origin comes to 1.2 billion euros ― and
• to $1.3 million in Croatia, while they came to
• 700 million euros and have created 9,000 jobs in FYROM, where Greece is the top foreign investor, and, finally,
• are fifth among the important foreign investments in Romania.

Wusste ich selbst mal nicht mir ist da auch nichst groß bekannt was mit Greek zu tun haben könnte ...

 

[Thrakian]

Wusste ich selbst mal nicht mir ist da auch nichst groß bekannt was mit Greek zu tun haben könnte ...

Ich auch net . Ist aber interessant.

 

[Emir]

Fabrika duhana Sarajevo kupuje banjalučko "Oslobođenje"?

[h2]Sindikat traži da Fabrika duhana Sarajevo preuzme svih 265 radnika "Oslobođenja" i da izmiri zaostale obaveze prema njima[/h2]

Beogradska kompanija "Delta" predložila je danas da svoj većinski paket akcija u banjalučkom "Oslobođenju" proda Farbrici duhana Sarajevo po simboličnoj cijeni od jedne konvertibilne marke (KM).
Ovo je novinarima izjavio predsjednik Granskog sindikata trgovine i turizma RS-a Goran Savanović, navodeći da je to predloženo na sastanku radnika, predstavnika sindikata i rukovodstva "Oslobođenja", kojem je prisustvovao i predstavnik "Delte" Vojilsav Glavinić.
Sindikat je tražio da Fabrika duhana Sarajevo preuzme svih 265 radnika "Oslobođenja", da izmiri zaostale obaveze prema njima, kao i da se budući status radnika reguliše prema zakonima i kolektivnom ugovoru RS-a, s obzirom na to da je mogući kupac iz Federacije BiH.
Savanović je naveo da je u međuvremenu Fabrika duvana Banjaluka "ispala iz priče" o kupovini "Oslobođenja", dodajući da će, ako ne bude realizovan projekt sa Fabrikom duhana Sarajevo do 30. juna, "Oslobođenje" otići u stečaj.
Novi vlasnik bi radnicima "Oslobođenja" trebalo da izmiri 11 plaća, kao i neuplaćene doprinose za zdravstveno i socijalno osiguranje.

 

[Emir]

Trebinjski "Novoteks": Rukovodstvo i Uprava dali ostavke

[h2]Njemački i italijanski kupci odustali od posla zbog situacije u preduzeću[/h2]

Kompletan menadžment i članovi Upravnog odbora trebinjskog Novoteksa jučer su podnijeli ostavke zbog problema s obustavom rada, ali prije svega zato što je, kako su naveli u obrazloženju, rukovodstvo Sindikata nastavilo obmanjivati radnike i time ovaj nekadašnji tekstilni gigant dovelo pred zatvaranje.

Glavni krivac

Na ovakvu odluku rukovodstva firme utjecalo je i to što se jučer iz posla povukao i Toni dres, njemačka firma koja je jedina bila spremna za saradnju s Novoteksom nakon povlačenja dva velika kupca također iz Njemačke, Ceresa i Braksa.

Naime, Toni dres je dovezao kamion s materijalom, ali su radnice koje su trebale sašiti oko 5.000 pantalona odbile sjesti za mašine.

Ljiljana Mastilović, direktorica Novoteksa u ostavci, potvrdila je da je Toni dres prekinuo saradnju i da se trebinjsko preduzeće nalazi u velikom problemu, a kao glavnog krivca u ovoj firmi označila je Sindikat i istakla da se radnice i pored svih nastojanja i razgovora nisu željele vratiti na posao.

- Bili smo spremni da do kraja mjeseca isplatimo jednu plaću, ali su predstavnici Sindikata došli s novim zahtjevima, tražeći da u roku od sedam dana svakom pojedincu u firmi obračunamo koliko im se duguje, za što treba vremena - kaže Mastilović i dodaje da su predstavnici firme to bili spremni uraditi, ali da njemački kupac nije mogao čekati.
Odustali i Italijani

U Novoteks je prije nekoliko dana na razgovor dolazio i kupac iz Italije, ali je, kada je vidio kakva je situacija, i on odustao od saradnje.
Povukli robu

Bogdan Ivanovski, savjetnik direktora i predstavnik Toni dresa za jugoistočnu Evropu, ističe da firma ne želi više sarađivati s Novoteksom jer nije ispoštovao rokove i dodaje da je ranije imao pozitivna iskustva s ovim preduzećem, ali da je to sve sada prekinuto.

- Već deset godina sarađujemo s Novoteksom. Trudio sam se da tako i ostane, ali, nažalost, novonastala situacija nas je natjerala da povučemo robu. Šta će dalje biti, za sada, ne znam - kaže Ivanovski.

 

[Emir]

Uskoro novi tender za prodaju FDM-a

[h2]Nezavisno od toga da li će se Nijemci ponovo javiti, Agencija će ponovo pokušati prodati Fabriku duhana Mostar [/h2]

Agencija za privatizaciju u FBiH (APF) definitivno će raspisati novi tender za prodaju 67 posto kapitala Fabrike duhana Mostar, saznaje "Dnevni avaz" u ovoj agenciji.

Kako nam je rečeno, trenutno u APF-u očekuju novo pismo namjere i dokumentaciju od njemačke firme Beauty Case GmbH, koja se nakon prošlog propalog tendera obavezala da će naći novog strateškog partnera i time dokazati bonitet i poslovnu sposobnost za učešće u procesu privatizacije mostarske fabrike.

Razgovori u toku

Naime, APF je prošli tender za prodaju mostarske fabrike proglasio neuspjelim zbog isuviše loših bilansi potencijalnog investitora u FDM.

Iz APF-a su nam kazali da će na Nijemce čekati još sedam dana i da će, nezavisno od toga da li će se oni ponovo javiti, raspisati novi tender za FDM.

Ibrahim Badžak iz firme Contec, koja u BiH zastupa Nijemce, nije nam mogao ništa konkretno kazati, istakavši da su razgovori u toku. Dodao je da će tokom ove sedmice imati više informacija.

Nadanja radnika

Rasplet ove situacije iščekuju i uposlenici FDM-a. Kako nam je rekao član Sindikata radnika mostarske fabrike Goran Spahić, uposlenici se još nadaju da će se "ova epizoda sretno završiti".

- Međutim, skeptični smo, jer se bliže godišnji odmori, a odmah nakon toga su izbori. Sve nam miriše na to da će se ovo odugovlačiti kako bi se sačekala druga vlast. Jedino što možemo činiti je čekati - kazao nam je Spahić.

 

[Emir]

Nova pravila za pronalaženje posla

[h2]Poslodavce manje zanima šta ste u životu radili, a više šta možete učiniti za njih[/h2]

Ukoliko tražite posao više nije potrebno da navodite opsežan popis svih poslova koje ste radili u životu, kao ni sve detalje o vašem obrazovanju - navesti treba nove stvari.

"Ljudi koji su proveli godine, a možda i decenije u istoj firmi često imaju problema sa traženjem novog posla jer se drže starih tehnika i zaboravljaju da se svijet promijenio", tvrdi poslovna savjetnica Karen Barns.

Ona kaže da životopisi postaju fleksibilniji, a poslodavci manje vremena provode čitajući ih.

Barnsova poručuje da je dobro koncentrisati se na stvari koje su povezane sa poslom za koji ste konkurisali kako biste pokazali da te pravi čovjek za to radno mjesto.

"Poslodavac će vaše ime odmah ukucati u pretraživač interneta. Stoga bi sve stvari koje vas predstavljaju u lošem svjetlu trebalo pokušati ukloniti. Ako to nije moguće, dobro ih je zatrpati novim, pozitivnijim objavama", kaže ona.

Prema njenim riječima, sve je vjerovatnije da ćete se na razgovoru za posao morati predstaviti nekome mnogo mlađem od vas - odnosite se prema njemu sa poštovanjem i izbjegavajte fraze "kad sam bio vaših godina" ili "podsjećate me na kćerku".

"Poslodavce manje zanima šta ste u životu radili, a više šta možete učiniti za njih. Stoga je dobro unaprijed se raspitati o potrebama neke firme kako biste znali šta se od vas traži i na vrijeme se pripremili. Iskoristite prednosti interneta za traženje posla. Isprobajte `Facebook`, `Twitter`, `LinkedIn`. Razmislite i o tome da napravite svoju web-stranicu ili blog usmjeren na karijeru sa profesionalnim fotografijama i životopisom", poručuje Barnsova.

Ona naglašava da se pronalaženje posla putem veza i poznanstva više ne smatra nemoralnim. "Poznanici vas mogu preporučuti poslodavcu ili vam otkriti kakve ljude traže u nekoj firmi, pa je stoga važno održavati kontakte", dodaje Barnsova.

 

[Emir]

NS RS odobrio kredit od 20 miliona eura za vagone

[h2] Ukupni zajmovi preduzeća iznosit će ove godine 76 miliona maraka[/h2]

Kompaniji Željeznice Republike Srpske, koja trenutno ima akumulirane gubitke od skoro 130 miliona KM i kojoj je Vlada RS zbog nelikvidnosti 10. juna odobrila deset miliona maraka samo kako bi održala tekuće poslovanje, Narodna skupština RS odobrila je 20 miliona eura kredita za kupovinu novih vagona!

Podrška likvidnosti

U svom poslovnom planu za ovu godinu menadžment Željeznica RS donio je odluku o podizanju tri kredita ukupne vrijednosti od 76,1 milion maraka, što je poslije prošlo Skupštinu akcionara ovog preduzeća, Vladu RS, a zatim i entitetski Parlament.

- Kreditna sredstva bit će iskorištena za kupovinu novih vagona i lokomotiva, kao i za podršku tekućoj likvidnosti preduzeća. Vrijednost prve kreditne linije, namijenjene za kupovinu šest lokomotiva, je 16,1 milion KM, a druge, za kupovinu 200 teretnih vagona, je 20 miliona eura. Dodatno zaduženje od 20 miliona KM predviđeno je za podršku tekućoj likvidnosti kompanije - navedeno je u informaciji koju je usvojila Skupština akcionara ove kompanije.

Kreditno zaduženje RS prema vladi Poljske od 20 miliona eura objašnjava se kao finansiranje projekata koji doprinose poboljšavanju željezničkog saobraćaja.

Garancije i hipoteke

- Krajnji dužnik i korisnik kredita su Željeznice RS. Kredit se odobrava sa rokom otplate na 20 godina, grejs periodom od dvije godine, kamatnom stopom od jedan posto i uz zateznu kamatu od tri posto godišnje. Otplata glavnice počet će 15. aprila 2012., a završava se 15. oktobra 2030. - objasnila je pomoćnica ministra finansija RS Dragana Aleksić.

Na 56,1 milion maraka kreditnih zaduženja za Željeznice RS garant je Vlada RS, dok će za treći kredit, od 20 miliona KM, ovo preduzeće dati hipoteku na dio svoje imovine. Željeznice RS suočene su i sa višemilionskim potraživanjima, a iako je naplata zaostalih potraživanja u prvom kvartalu ove godine povećana u odnosu na isti period lani, ova kompanija od korisnika njenih usluga te od Hrvatskih željeznica potražuje ukupno 18 miliona KM.

 

[Emir]

Rokovi za gradnju MHE produženi za 18 mjeseci

[h2]Najveći problem koncesionarima predstavlja nabavka neophodnih dozvola i odobrenja[/h2]

Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) udovoljilo je zahtjevu preduzeća Adria Produkt iz Zenice te za još 18 mjeseci prolongiralo rok za završetak gradnje i početak korištenja mini hidroelektrane (MHE) Bistričak na Bistričkoj rijeci.

Prema odluci o dodjeli koncesije od oktobra 2006. godine, preduzeće Adria Produkt imalo je obavezu da u roku od dvije godine sagradi objekt i počne koristiti elektranu, ali obaveza nije ispunjena zbog problema u nabavci neophodnih dozvola i odobrenja, s kojima su suočeni i ostali koncesionari kojima su proteklih godina date koncesije za korištenje hidropotencijala na rijekama u ZDK. Stoga je Vlada dala saglasnost da obaveza iz koncesionog ugovora bude produžena za 18 mjeseci.

Ministrica poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ZDK Mirzeta Džonlagić kazala je kako je u proteklih pet godina dodijeljeno ukupno devet koncesija za gradnju mini hidroelektrana.

Trenutno je aktivno pet ugovora, dok su preostala četiri raskinuta s obzirom na to da koncesionari nisu tražili prolongiranje obaveze početka gradnje elektrana.

Tešanjsko preduzeće Green Power podnijelo je zahtjev za koncesiju za gradnju MHE Kraljeva Sutjeska i Duranj na rječici Trstionici, općina Kakanj. Emir Nuhanović iz Sarajeva planira gradnju MHE Bijele vode na istoj rijeci, dok je Euroad agencija iz Tešnja, u ime RWE Innogy Gmbh iz Esena u Njemačkoj, podnijela zahtjeve za osam MHE na rijeci Krivaji.