Wirtschaft Bosnien-Herzegowinas - Biznis Bosna i Hercegovina - Economy of BiH

[Emir]

Elektroprivreda RS ne ide u privatizaciju prije 2030

ERS želi graditi nove energetske kapacitete sa strateškim partnerima, kaže Milekić

Direktorica Elektroprivrede RS (ERS) Branislava Milekić kazala je za "Avaz" da planirane investicije na gornjem ili srednjem toku Drine ne znače privatizaciju dijelova ovog mješovitog holdinga i da u usvojenom prijedlogu strategije razvoja energetskog sektora RS do 2030. godine nije predviđena privatizacija ERS.

Koncesioni period

- ERS želi graditi nove energetske kapacitete sa strateškim partnerima, dok odlukom Vlade RS postojeći energetski kapaciteti ostaju u sadašnjem vlasničkom odnosu. Sa strateškim partnerom želimo da obezbijedimo energetsku stabilnost i da budemo prisutni kao investitor u što više energetskih objekata, kao što su hidro, termo i vjetar - objasnila je Milekić i dodala da će nakon isteka koncesionog perioda svi objekti u potpunosti biti vraćeni u vlasništvo entiteta.

Ukupno planirana investiciona ulaganja ERS za 2010. godinu iznose 283 miliona maraka, a među najznačajnijim su kapitalni remont Termoelektrane Ugljevik, modernizacija HE Trebinje 1 i otvaranje novog kopa u RiTE Gacko.

- Planirana investiciona ulaganja Elektroprivrede RS u prvoj fazi izgradnje odnose se na izgradnju četiri hidroelektrane na gornjem toku Drine, Buk Bijela-niska, Foča, Paunci i HE Sutjeska. Među prioritete izgradnje svakako ulazi i HE Dabar, koja pripada projektovanom hidroenergetskom sistemu Gornji horizonti rijeke Trebišnjice - istakla je Milekić.

Načini finansiranja

Prema njenim riječima, u drugoj fazi planirana je izgradnja hidroelektrana na području Gornjih horizonata (HE Nevesinje i HE Bileća), a na donjem toku rijeke Trebišnjice izgradnja HE Dubrovnik II ili neko drugo alternativno rješenje.

- Jedan dio novca za izgradnju novih energetskih objekata namjeravamo izdvojiti iz vlastitih sredstava, kao što su slobodna amortizacija i dobit, a za drugi dio ćemo aplicirati kod međunarodnih kreditnih organizacija, banaka i fondova - naglasila je Milekić.

Novi izvori energije

Direktorica ERS objasnila je da je kompanija krenula u istraživanje alternativnih izvora energije, prije svega potencijala vjetra.

- U planu je da nađemo strateškog partnera s kojim bismo učestvovali u izgradnji jednog vjetroparka snage oko 50 megavata - kaže Milekić.

U 2010. bez poskupljenja struje

Iz ERS-a poručuju kako je izvjesno da do kraja ove godine neće doći do poskupljenja struje, dok je dugoročniju prognozu u ovom trenutku nemoguće dati.

 

[Emir]

Gorivo u FBiH pojeftinjuje dva do tri feninga

Ovo smanjenje cijena posljedica je pada cijena nafte na svjetskom tržištu

U Federaciji BiH u narednim danima očekuje se da će doći do smanjenja cijena naftnih derivata u maloprodaji dva do tri feninga po svim derivatima.
Prema informacijama iz Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH, došlo je do smanjenja rafinerijskih cijena naftnih derivata.
S obzirom na smanjenje rafinerijskih, dakle nabavnih cijena, stvoreni su uvjeti za smanjenje cijena naftnih derivata i u maloprodaji na tržištu Federacije BiH.
- Praktično, to znači da se maloprodajne cijene koriguju nakon što Federalno ministarstvo trgovine ovjeri zahtjev distributera za smanjenje cijena, počevši od 26. maja. U kojim iznosima (u navedenom rasponu) će u maloprodaji doći do smanjenja cijena zavisi od poslovne politike prometnika, dakle od pumpe do pumpe - kazala je Feni sekretar Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH Amela Kečo.
Ovo smanjenje cijena posljedica je pada cijena nafte na svjetskom tržištu, bez obzira na to što drugi najvažniji faktor za formiranje cijena, dolar, i dalje raste.

 

[Emir]

Zašto je hotel Stella isknjižen iz vlasništva tuzlanske firme?

Rješenjem Ministarstva industrije i rudarstva TK od 2001. godine preduzeću je oduzeto 50 posto vlasništva nad ovom nekretninom

Hoće li bivši radnici tuzlanske tvornice TDI (HAK-2) ikada dobiti svoja zaostala potraživanja, teško da se u ovom trenutku može naći osoba koja bi mogla dati zvaničnu informaciju.

Nada da bi potraživanja mogla biti namirena od prodaje hotela Stella u Neumu bit će uzaludna ako Skupština Tuzlanskog kantona (TK) u najskorije vrijeme ne poništi rješenje Ministarstva industrije i rudarstva TK od 2001. godine kojim je TDI-ju, niko ne zna zbog kojih razloga i sa kakvim namjerama, oduzeto pravo na 50 posto vlasništva nad ovim hotelom.

Naime, spomenutim rješenjem TDI-ju je, iako je sa tvornicom Polihem u jednakim procentima dijelio vlasništvo nad Stellom, oduzeta takozvana aktivna legitimacija, odnosno isknjiženo je vlasništvo nad hotelom, čime su njegovi radnici godinama izbačeni iz borbe za spas ovog hotela od otimača iz Hrvatske.

- Tražimo da se pitanje poništavanja rješenje, kojim je TDI-ju oduzeto pravo vlasništva nad hotelom Stella, što prije nađe na sjednici Skupštine TK. U protivnom, bit ćemo prisiljeni da svoja prava tražimo u protestima i blokadama ulica - navedeno je u pismu koje je potpisao predsjednik Enes Tanović, a koje su ovih dana članovi Udruženja dioničara Polihema uputili Skupštini TK u nadi da će vraćanjem TDI-ja u vlasničku strukturu Stelle sami lakše riješiti dugogodišnju agoniju u vezi s otimačinom ovog hotela.

Koje je kupio TDI

U stečajnom postupku fabrika TDI rasprodata je u bescjenje. Pokretna imovina, saznajemo, prodata je za pet miliona KM, i to kao sekundarna sirovina. Iza austrijskog državljanina, koji je zvanični kupac fabrike, prema najnovijim informacijama, stoje domaći tajkuni i mešetari, koji se, opet, vežu za tuzlansku stečajnu mafiju.

 

[Emir]

Vlada će poništiti tender za privatizaciju Aluminija?

Sporno 44 posto nenominiranog kapitala firme, koji će biti definiran kao radnički

Na narednoj sjednici Vlade Federacije BiH naći će se poništavanje tendera o prodaji Aluminija, koji je predložila Agencija za privatizaciju FBiH, kazao nam je predsjednik Sindikata bivših radnika mostarskog kombinata Alica Rahimić.

Izmirivanje obaveza

Predstavnici sindikata sadašnjih i bivših radnika Aluminija Milenko Marić, Samir Anić i Rahimić održali su prekjučer u Mostaru sastanak sa federalnim ministrima Vjekoslavom Bevandom, Vahidom Hećom, Pericom Jelečevićem i Nevenkom Hercegom.

Sa njima su razgovarali o budućnosti Sporazuma o pripremi i prodaji 88 posto kapitala Aluminija, koji je potpisan 2006. godine, a sastanku je prisustvovao i federalni premijer Mustafa Mujezinović.

Rahimić je istakao da bi, u tom slučaju, na istoj sjednici Federalne vlade bila donesena odluka o raspisivanju novog tendera za prodaju mostarskog kombinata, kao i odluka o produžavanju navedenog Sporazuma za jednu godinu, kojim se, između ostalog, definira izmirivanje obaveza, odnosno uvezivanje staža za 3.802 radnika koji su nakon rata ostali bez posla.

Izborna skupština

- S obzirom na to da je, kada je riječ o privatizaciji Aluminija, i dalje sporno 44 posto nenominiranog kapitala ovog kombinata, sa sastanka je potekao prijedlog da to bude definirano kao radnički kapital. U svakom slučaju, Sporazum od 2006. godine treba biti polazna osnova za modificiranje novog dokumenta - rekao je Rahimić.

On je istakao da će se nova Izborna skupština Sindikata bivših radnika Aluminija održati 2. juna u Mostaru.

 

[Emir]

Ukupan promet u FBiH manji za 14 posto

[h2]U Federaciji BiH u oblasti distributivne trgovine u prvom tromjesečju ove godine ostvaren je ukupan promet od 2.906.167.000 KM[/h2]

U Federaciji BiH u oblasti distributivne trgovine u prvom tromjesečju ove godine ostvaren je ukupan promet, uključujući i PDV, od 2.906.167.000 KM, što je za 14 posto manje nego u posljednjem tromjesečju prethodne godine.

Ukupan promet u prvom tromjesečju ove godine za 4,4 posto veći ne nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Federalnog zavoda za statistiku.

Prema djelatnosti poslovnog subjekta, najveće učešće ostvareno je u trgovina na veliko 1.273.929.000 KM ili 44 posto, u ostalim djelatnostima 754.711.000 KM ili 26 posto i u trgovini na malo 492.423.000 KM ili 16,9 posto.

U trgovini motornim vozilima i motociklima, održavanju i popravku motornih vozila i
motocikala, trgovini na malo motornim gorivima i mazivima ostvaren je promet od 333.103.000 KM ili 11,5 posto od ukupnog prometa.

Istraživanjem distributivne trgovine za pravna lica u prvom tromjesečju obuhvaćeno je 2 134 poslovnih subjekata.

Iz Federalnog zavoda saopšteno je da je u FBiH u aprilu evidentiran dolazak 32 400 turista, što je za 16 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine.

U aprilu je ostvareno 58 781 noćenje turista, što je za sedam posto više nego u istom mjesecu prošle godine, od čega je 28 posto noćenja domaćih, a 72 procenta stranih turista.

 

[Emir]

Mostarski "HEPOK" poprima stari sjaj

[h2]Projekat sadnje vinograda je vrijedan 42 miliona KM[/h2]

Hercegovina će u narednom periodu dobiti najveći vinograd u BiH i regionu. Riječ je o plantažama nekadašnjeg mostarskog giganta Hepoka, kojem se, nakon uspješno provedene privatizacije, ponovo vraća stari sjaj.

Obnova pogona

Taj sjaj ogleda se u četiri miliona kvadratnih metara zasada na lokalitetima Željuša i Kosor. Radnici mostarske firme već danima rade na poljima, kojima se ne nazire kraj. Radi se o projektu vrijednom čak 42 miliona maraka!

U razgovoru za Dnevni avaz direktor Hepoka Sinan Merzić kaže da su ogromne površine vinograda skoro u cijelosti zasađene za nepunu godinu. Usporedbe radi, za podizanje Hepokovih vinograda u zlatnim vremenima prije rata bilo je potrebno punih osam godina.

- Riječ je o najvećem projektu takve vrste u BiH. Njegova prva faza, koja podrazumijeva podizanje vinograda i njegovo održavanje, košta osam miliona maraka. Naravno, ovako ambicizan projekt, od kojeg će, faktički, profitirati cijela poljoprivreda u BiH, neće biti moguć bez pomoći države. Stoga smo u Razvojnoj banci Federacije BiH aplicirali za kredit od pet miliona KM i nadamo se pozitivnom ishodu. Također, nadamo se i poticajima Federalnog ministarstva poljoprivrede - ističe Merzić.

Nakon otvaranja pogona vinarije polovinom prošle godine, trenutno se privodi kraju obnova pogona za proizvodnju soka. Tu su, kako kaže Merzić, instalirane četiri proizvodne linije sirupa i sokova. Osim punjenja pića, u sokari će biti pogoni i za preradu raznih vrsta voća. Tu će biti organiziran prihvat voća iz cijele BiH.

Vrhunski destilati

Obnovljen je i dio trećeg pogona ove firme, takozvana destilerija, u kojoj su zalihe vina već prerađene u vrhunske destilate. Merzić ističe kako je rukovodstvo kompanije zadovoljno prodajom vrhunskog bijelog i crnog vina.

- Trenutno je uposleno 120 do 140 stalnih i 150 sezonskih radnika. I dalje smo otvoreni za zapošljavanje i moram priznati da nam svakodnevno dolaze ljudi iz cijele BiH koji su željni posla - kaže Merzić.


Uspješna privatizacija

Ako se uzmu u obzir provedene i propale privatizacije u FBiH u proteklim godinama, onda je prava rijetkost da jedna kompanija dobije rješenje o ispunjavanju svih obaveza iz ugovora za prvu godinu, što je upravo slučaj sa Hepokom. Mostarsku firmu, koja je bila na koljenima, 2008. godine kupili su ortačka grupa, sarajevski Amko-komerc i aleksandrovačka Vino Župa.

 

[Apache]

ŠENDžEN
- Predsednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je u petak u Kini Memorandum o razumevanju i saradnji o izgradnji fabrike za LED - rasvetu u RS sa generalnim direktorom kineskog “Sanlajt korporejšna” Čen Doug Džijem.
Dogovoreno je da predstavnici ove i još nekih kompanija u najskorije vreme posete Srpsku i konkretizuju dalje korake predviđene Memorandumom.
Dodik je kineske privrednike upoznao sa uslovima investiranja i raspolaganja profitom u RS, kao i o konkretnim koracima koji su već učinjeni sa kineskim kompanijama.
Delegacija Vlade RS razgovorala je i sa kineskim proizvođačima eko-ambalaže, digitalne tehnike i laptop kompjutera, koji će posetiti Srpsku.

Novosti | Vecernje novosti | Republika Srpska | Kinezi grade fabriku | milorad dodik, fabrika za rasvetu

 

[Apache]

Elektroprivreda BiH privodi kraju elektrifikaciju područja gdje je ostvaren povratak Petak, 28 Maj 2010

Elektroprivreda BiH radi stvaranja što kvalitetnijih uvjeta za život i povratak prognanika na njihova prijeratna ognjišta, planira do kraja 2011. elektrificirati sva područja na kojima je ostvaren povratak, a koja se nalaze u njenoj nadležnosti. Generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić, kako se navodi u saopćenju iz te kompanije, smatra da se izgradnjom i obnovom elektrodistributivne mreže stvaraju uvjeti za održivi povratak i preduvjeti za povratak stanovništva na njihova prijeratna ognjišta.
Elektroprivreda BiH kontinuirano ulaže u razvoj elektrodistributivne mreže na području svih sedam kantona. Od 2010. do 2012. u elektrodistributivnu djelatnost, uključujući i razvoj mreže u povratničkim područjima, bit će uloženo 218,5 miliona KM.
U protekloj godini Elektroprivreda je u izgradnju, rekonstrukciju, sanaciju i modernizaciju mreže na području Bosanskopodrinjskog, Tuzlanskog, Unsko-sanskog, Zeničko-dobojskog, Hercegovačko-neretvanskog, Srednjobosanskog i Kantona Sarajevo uložila 106 miliona KM, što je najveće ulaganje do sada ostvareno u jednoj godini.
Projekti se realiziraju vlastitim sredstvima, sufinansiranjem putem Fonda za povratak BiH i u saradnji s lokalnom zajednicom.
Odabir povratničkih područja i stambenih objekata povratnika te definiranja prioriteta ulaganja, vrše se u koordinaciji s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, resornim ministarstvima i lokalnom zajednicom.
Prema navodima iz Elektroprivrede BiH, od 2007. do 2010. na povratničkim područjima je sanirano oko 5.558 priključaka, izgrađeno i rekonstruirano oko 254 km elektrodistributivne mreže i 28 trafostanica.
A u ovoj godini su u općinama Bihać, Bosanska Krupa i Sanski Most planirani rekonstrukcija i izgradnja 39,9 kilometara niskonaponske mreže, 12,9 km srednjonaponske mreže i devet transformatorskih stanica 10(20)/0,4kV.
U Tuzlanskom kantonu je planiran završetak izgradnje transformatorske stanice s priključnim dalekovodom i niskonaponske mreže u naselju Krušik, na području općine Lukavac, te izgradnja četiriju trafostanica, više od četiri kilometra srednjonaponske dalekovodne mreže, četiriju niskonaponskih mreža dužine osam kilometara i 270 pojedinačnih priključaka na području općina Kalesija, naselje Banj Brdo, Kladanj -naselje Olovci i Teočak - naselje Jasenje, javlja Fena.
Na području općina Ilijaš, Trnovo, Hadžići, Ilidža, Novi Grad i Stari Grad planirana je izgradnja deset transformatorskih stanica te 44,5 kilometara srednjonaponske i niskonaponske mreže.
U toku su aktivnosti na izgradnji šest transformatorskih stanica, 11.720 m srednjonaponske mreže i 13.150 m niskonaponske mreže u općinama Goražde, Foča-Ustikolina i Pale-Prača.
Na područjima Sarajevskog i Bosanskopodrinjskog kantona sanirano je 265 priključka i urađeni priključci dužine do 400 metara.
A na području Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona planirana je izgradnja šest trafostanica 10(20)/0,4kV i 7.000 m mreže.
Energetika.ba

Energetika.ba

 

[Emir]

Za tri mjeseca u RS blokirani računi 805 firmi

[h2]Ukupan dug ovih firmi 12,26 miliona KM[/h2]

Za prva tri mjeseca ove godine Porezna uprava RS blokirala je račune 805 poreznih obveznika čiji ukupan dug iznosi oko 12,26 miliona maraka.

Prema odluci ministarstva finansija RS, za deset preduzeća doneseno je rješenje o načinu ispunjenja dospjelih poreznih obaveza na ukupan iznos duga od 6,9 miliona maraka, potvrđeno je "Avazu" u Poreznoj upravi RS.

- Ukupna dugovanja obveznika u RS trenutno iznose blizu 1,2 milijarde maraka - istakli su u Poreznoj upravi manjeg bh. entiteta.

Iako su na osnovu odluke Vlade RS deblokirani računi za deset preduzeća u RS, pod blokadom su i dalje računi 2.077 pravnih lica čiji ukupan dug iznosi 155,3 miliona maraka.

 

[Emir]

Dug preduzeća u RS premašio 11 milijardi KM

[h2]Banke krenule u reprogramiranje kreditnih zaduženja[/h2]

Učešće nekvalitetnih kredita, klasificiranih u više kategorija rizika, u ukupnom kreditnom portofoliju u RS krajem prošle godine poraslo je sa 3,5, koliko je iznosilo 2008., na 7,8 posto, dok je u sektoru privrede povećano sa četiri na 9,6 posto.

Loše poslovanje

- Iznosi nekvalitetnih kredita još nisu zabrinjavajući, ali dodatnu pažnju i oprez zahtijeva trend rasta u prošloj godini i očekivanje da se ovakva situacija nastavi i do kraja ove godine- ocijenili su u Agenciji za bankarstvo RS.
Procjenjuje se da preduzeća u RS, prema različitim osnovama, duguju nešto više od 11 milijardi maraka te da je lani iznos ukupnih zaduženja privrednih subjekata porastao za 1,2 milijarde KM. S obzirom na to da su mnoga preduzeća suočena s lošim poslovanjem i finansijskim gubicima izazvanim teškom ekonomskom situacijom, mnoge banke u RS odlučile su se na proaktivan pristup te su i prije odluke
Agencije za bankarstvo RS o reprogramu same počele kontaktirati klijente i nuditi im mogućnosti za lakši povrat kredita.

- Rukovodili smo se iskustvom da se oni koji imaju finansijskih problema teško odlučuju obratiti za pomoć bankama, pa smo se opredijelili da kroz direktne kontakte s klijentima predočimo olakšice koje smo im u mogućnosti obezbijediti. Reprogramom postojećih kredita klijentima omogućavamo produženje otplate, čime se umanjuje iznos mjesečnog anuiteta, uz zadržavanje iste kamate i bez plaćanja ikakvih naknada za ovu uslugu - objasnio je direktor Balkan Investment banke u Banjoj Luci Edvinas Navickas.

Dodatne informacije

- On je dodao da klijenti s velikim oprezom pristupaju bilo kakvim promjenama kada su krediti u pitanju, kao i da veliki broj solventnih firmi traži dodatne informacije o podnošenju zahtjeva za reprogram.