Wirtschaft Bosnien-Herzegowinas - Biznis Bosna i Hercegovina - Economy of BiH

[Emir]

Preduzeće Metalno osiguralo poslove do kraja 2011. godine

[h2]Angažmani u Njemačkoj, Švedskoj, Norveškoj i BiH teški nekoliko miliona maraka • Neke narudžbe morali odbiti kako bi zadržali kvalitet proizvodnje [/h2]

Zeničko preduzeće Metalno usaglasilo je u petak poslijepodne s njemačkom kompanijom Bapkok tehničke detalje za izradu opreme namijenjene termoelektranama, u vrijednosti od 1,1 milion maraka, čime se godišnji prihod ove firme povećava na 35 miliona KM, potvrdio je za "Dnevni avaz" generalni direktor Metalnog Semiz Šišić.

Naftne platforme

I jučer je u ovoj firmi bilo izuzetno radno, a prema Šišićevim riječima, kada stigne i pismena narudžba sa usaglašenim detaljima, to će značiti da Metalno ima dogovorene poslovne angažmane do kraja 2011. godine.

- U ovoj oblasti poslovi se dogovaraju mjesecima unaprijed, tako da je ovo što radimo sada dogovoreno lani. Za 2011. godinu osiguran je posao u vrijednosti od 35 miliona maraka, od čega je 85 posto izvozni posao za Njemačku, Švedsku i Norvešku - rekao je Šišić.

Preduzeće Metalno u Njemačkoj radi već 35 godina, gdje se čelik isporučuje iz radionica u Zenici. Ovo preduzeće u Švedskoj i Norveškoj također radi u kontinuitetu pet godina.

U Švedskoj je Metalno angažirano u građevinskoj industriji, a prošle sedmice dogovoren je posao proizvodnje, isporuke i ugradnje hiljadu tona obrađenog željeza. Metalno je za 2011. već rezerviralo nekoliko poslova na norveškim naftnim platformama.

Rudarske pregrade

Kraj protekle sedmice bio je veoma uspješan za Zeničane, jer je Metalno obaviješteno od Elektroprivrede BiH da je na tenderu dobilo posao u vrijednosti od 2,2 miliona maraka za izradu čeličnih rudarskih pregrade za sve rudnike u Federaciji BiH.

- Mada može zvučati ružno i pogrešno se prokomentirati, ali moram reći da za razliku od mnogih mi imamo toliko posla da smo u posljednje vrijeme prisiljeni odbijati ponude, jer ne bismo mogli zadržati kvalitet s kojim smo se i izborili da imamo ovakvu poziciju na međunarodnom tržištu - kazao nam je Šišić.

 

[DZEKO]

Emir države Katar: Zainteresovani smo za ulaganje u bh. privredu

24SI - Emir Države Katar šeik Hamad bin Khalif Al-Thani i supruga šeika Mozah bint Nasser Al-Missned u zvaničnoj su posjeti BiH.

Ceremoniji svečanog dočeka u krugu rezidencijalnog objekta Konak prisustvovali su, osim članova Predsjedništva BiH, ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH prof. dr. Azra Hadžiahmetović, gradonačelnik grada Sarajeva Alija Behmen i predstavnici kabineta članova Predsjedništva BiH.

Tokom prijateljskog razgovora dviju državnih delegacija konstatovano je da BiH i Država Katar imaju odlične bilateralne odnose pa je istaknuta potreba unapređenja ekonomske saradnje, pogotovo u oblasti turizma, energetskog sektora, razvoja putne i avioinfrastrukture, saradnje u oblasti vojne industrije, hemijske industrije, obrazovanja, nauke i zdravstva.

Emir Katara naglasio je da je njegova zemlja veoma zainteresovana za ulaganja u bosanskohercegovačku privredu, a dogovoreno je da se, čim se steknu uslovi, uspostavi avio-linija između Dohe i Sarajeva.

Također je rekao da Katar posebnu pažnju polaže nauci i investiranju u oblasti koje nisu direktno vezane za naftnu industriju.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić rekao je da je strateški plan BiH u oblasti razvoja energetike, hidro i termopotencijala. Prema njegovim riječima, BiH i sada izvozi struju, te će u EU unijeti hiljade megavata čiste struje.

Razgovarano je o mogućnostima saradnje i ulaganja u bosanskohercegovačku privredu, aktuelnu halal proizvodnju, za koju su predstavnici Katara izrazili veliki interes, a bilo je razgovora i o saradnji u oblasti hemijske industrije.

Silajdžić je spomenuo da je aktuelna ideja da se u regiji, zajedno sa susjednim zemljama, dogovore i jačaju centri za primijenjena istraživanja, u kojima cijela regija može sarađivati sa Katarom.

Emir Katara istakao je da njegova zemlja ispituje mogućnosti ulaganja i u polju nauke i obrazovanja i da očekuje zakonski i sporazumno omogućavanje bržeg investiranja u naše prirodne potencijale, industriju i nauku.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozdravio je i podržao svjetski poznatu katarsku televiziju Al-Jazeeru da otvori svoje regionalno sjedište u Sarajevu.

Članovi Predsjedništva BiH zahvalili su za svu pomoć i podršku koju je Katar pružao našoj zemlji u proteklom periodu.

U katarskoj delegaciji koja prati emira Katara i suprugu su ministar ekonomije i finansija Yousef Hussain Kamal, predsjednik Katarskog medijskog instituta šeik Hamad bin Thamer Al-Thani i šef Divana emira Katara šeik Abdulrahman bin Saud Al-Thani.

U delegaciji su i ministar za međunarodnu saradnju dr. Khaled bin Mohamed Al-Attiyah, ministar trgovine šeik Jassem bin Abdulaziz bin Jassem Al-Thani, predsjednica Katarskog univerziteta dr. šeika Al-Misned, ambasador Države Katar u BiH dr. Mubarak bin Kleefeekh Al-Hajri, šef Odjela za Ameriku i Evropu ambasador Adel Ali Al-Khal, izvršni direktor Qatar Holding Company Ahmed Mohamed Al-Sayed i šef Odjela za istraživanja i studije Mohamed Nasser Al-Fuhaid Al-Hajri te predstavnici emirovog Kabineta, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

24sata.info - Emir dr?ave Katar: Zainteresovani smo za ulaganje u bh. privredu

 

[Emir]

Šestomjesečna dobit blizu četiri miliona KM!

[h2]Najveća medijska kuća u BiH ostvarila bolje rezultate nego u istom periodu prošle godine [/h2]

Kao društveno odgovorna kompanija koja o rezultatima svog poslovanja redovno informira javnost, iz Grupacije "Avaz" saopćavaju rezultate šestomjesečnog poslovanja.

Prema podacima koji se dostavljaju i Poreznoj upravi, najveći izdavač u BiH "Avaz-roto press" u proteklih pola godine ima čistu dobit od 2,7 miliona KM, GIK OKO od 980.000 KM, a ostale članice grupacije oko 250.000 KM, što ukupno iznosi 3.930.000 maraka.

Ovo znači da "Avaz", uprkos velikoj ekonomskoj krizi, bilježi čak i rast dobiti, jer je prošlogodišnja ukupna dobit na nivou Grupacije iznosila sedam miliona maraka.

Najveća medijska kuća u BiH ostvarila je bolje rezultate nego u istom periodu prošle godine.

Iz Uprave kompanije saopćavaju da će prvenstveno podizanjem kvaliteta svojih proizvoda i usluga učiniti sve napore da se ovakav trend zadrži i u drugoj polovini ove godine.

 

[Emir]

Još dva preduzeća u Radnoj zoni Zenica 1

[h2]Okončana je tenderska procedura za prodaju još dvije lokacije u Radnoj zoni 1, odnosno prostora hala 'Laka pruga', te zgrada bivše Laboratorije Željezare 'Zenica'[/h2]
U Radnoj zoni Zenica 1, koja se nalazi na prostoru bivše Željezare "Zenica" trenutno rade 43 firme sa ukupno 710 uposlenika, a upravo je okončana tenderska procedura za prodaju još dvije lokacije ove zone, javio je dopisnik Agencije ONASA.

- Okončana je tenderska procedura za prodaju još dvije lokacije u Radnoj zoni 1, odnosno prostora hala 'Laka pruga', te zgrada bivše Laboratorije Željezare 'Zenica'. Dakle, uskoro će Općinsko vijeće Zenica donijeti Odluku o najpovoljnijem ponuđaču, izjavio je Hazbo Ličina, direktor Uprave za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar Općine Zenica.

Prema njegovim riječima, za halu "Laka pruga" konkurisalo je samo preduzeće "Treasure", koje je za prostor površine 7.939 m2 ponudilo 1.446.930 KM, odnosno upravo koliko je i tenderom predviđena najniža cijena.

On je dodao kako je za zgradu bivše Laboratorije, kompanija Almy Eling iz Zenice ponudila 95.800 KM, a Promex Oriolik 96.000 KM.

Tenderom je previđena najniža cijena od 94.000 KM,

Konačnu odluku o prodaji novih prostora u Radnoj zoni 1 u Zenici uskoro će donijetu Općinsko vijeće.

Radna zona Zenica 1 prostire se na 336.000 m2, od čega je ostala slobodna još jedna trećina prostora.

 

[Emir]

Samuel Vlčan: Iza Hypo Alpe-Adria banke BiH stoji država Austrija

[h2]Državni interes Austrije istovremeno daje i prednost nad ostalim konkurentima[/h2]

Sadašnji kao i budući klijenti Hypo Alpe-Adria banke BiH treba da budu svjesni da iza ove banke stoji snažan vlasnik, država Austrija, kao najveći mogući garant sigurnosti, koji je potpuno posvećen jačanju kapitalne osnove svih Hipo banaka, te transparentnoj i dosljednoj primjeni međunarodnih bankarskih standarda, izjavio je generalni direktor Hipo Alpe-Adria-banke a.d. Banjaluka Samuel Vlčan.

Vlčan, koji je nedavno imenovan za direktora Hypo Alpe-Adria banke a.d. Banjaluka, u intervjuu za Novinsku agenciju Srna ističe da je ova banka odobrila više od 30 odsto kredita, odnosno 600 miliona KM domaćim kompanijama u RS i Distriktu Brčko, a u budućnosti namjerava da vrlo snažno djeluje u segmentu malih i srednjih preduzeća i preduzetnika za koje su namijenjeni milionski iznosi za kredite sa povoljnim kamatnim stopama.

"Cilj nam je da budemo banka prvog izbora. Želim da naši klijenti dolaze u Hypo banku i koriste naše usluge i proizvode ne zato što smo najpovoljniji nego zato što vjeruju da smo banka koja daje više i cijeni svog klijenta stojeći mu na raspolaganju po bilo kom pitanju", rekao je Vlčan.

On je naglasio da će banka u narednom periodu, krenuvši od Banjaluke pa kroz 40 poslovnih jedinica u poslovnoj mreži, raditi punim intenzitetom da dodatno poveća efikasnost i kvalitet usluge jačajući tako i kvalitet odnosa sa klijentima.

"Sigurnost u ovoj banci garantuje država Austrija, a to nas čini privlačnijim u odnosu na našu konkurenciju. To će, dakle, biti i moja politika u upravljanju bankom, a sa osnovnim ciljem da za mog mandata povećamo ukupni godišnji prihod na oko 200 miliona KM", rekao je Vlčan.

On ističe da je njegovo imenovanje, kao i imenovanja dva nova člana Uprave jasan pokazatelj odlučnosti Hipo Grupe da dodatno osnaži rukovodstvo Hypo Alpe-Adria banke a.d. Banjaluka kako bi ona zadržala vodeću poziciju u RS u trenutno složenim tržišnim okolnostima.

"Predsjednik Uprave Hypo Grupe Gotvald Kranebiter već je nekoliko puta ponovio da je tržište BiH, pa tako i tržište RS, primarno tržište naše grupacije", dodao je Vlčan.

On je naglasio da Hypo banka, kao najveći kreditor, osjeća i najveće posljedice usporavanja domaće ekonomije zbog uticaja krize koja je pogodila klijente, te da u ovom trenutku skoro svako drugo preduzeće ima određene poteškoće u izmirivanju svojih kreditnih obaveza.

"To direktno uzrokuje povećavanje iznosa za rezervacije za potencijalne kreditne gubitke, te samim tim utiče na profitabilnost banke. I pored navedenih visokih rezervisanja koje ćemo imati ove godine, podržaćemo naše postojeće klijente, te obezbijediti dovoljno kapitala za banku kako bismo svi što bezbolnije prošli kroz ovaj težak period", ističe Vlčan.

Generalni direktor Hypo Alpe-Adria banke a.d. Banjaluka kaže da banka očekuje i kvalitetniju saradnju sa javnim institucijama, posebno kada je u pitanju realizacija tendera, te da je strateški projekat i dalje saradnja sa Investiciono-razvojnom bankom RS kroz plasiranje najpovoljnijih sredstava u regiji.

Govoreći o stanju u bankarskom sektoru u BiH, Vlčan ističe da je bankarski sektor u BiH jedan od kvalitetnije uređenih sistema u državi zahvaljujući dobroj regulaciji tržišta, te dominatnom prisustvu kapitala velikih evropskih finansijskih grupacija koje primjenjuju kvalitetne međunarodne standarde i procedure.

Kao dokaz ove tvrdnje Vlčan navodi činjenicu da su se banke do sada uspješno nosile sa svim izazovima krize, ali da budućnost bankarskog sektora u BiH direktno zavisi od zdravlja domaće privrede s jedne i političkih prilika s druge strane.

On navodi da je bankarski sektor u BiH i dalje pod snažnim pritiskom kako zbog nastavka djelovanja globalne krize, tako i zbog daljneg slabljenja domaće ekonomije i kupovne moći građana.

"Otežana naplativost kredita traži dokapitalizaciju većine banaka kako bi one mogle dosljednom primjenom međunarodnih i lokalnih standarda izvršiti prijeko potrebna rezervisanja da pokriju moguće gubitke po pitanju kredita datih klijentima koje je kriza snažno pogodila", istakao je Vlčan.

On je naglasio da to ukazuje da se u narednom periodu banke neće vrednovati po ostvarenom profitu, nego po snazi kapitala.

 

[Emir]

Kompanija Siemens ima stabilno poslovanje u BiH

[h2]Protekle fiskalne godine iz BiH smo dobili 30 posto više porudžbi, što je doprinijelo da naš ukupni prihod ostane stabilan, uprkos teškom ekonomskom okruženju u vašoj zemlji, kaže Lešer[/h2]

Njemački Siemens je na bh. tržištu prisutan više od deset godina i jedna je od vodećih kompanija koje kao glavni partner učestvuju u tehnološkom i ekonomskom razvoju naše zemlje.

Predsjednik Uprave industrijskog diva Peter Lešer (Loescher) u razgovoru za "Dnevni avaz" kaže da samo Healthcare sektor ove kompanije pokriva svojom opremom gotovo 75 posto potreba BiH.

Vodeća pozicija

- Ojačali smo vodeću poziciju isporukom i instaliranjem kompjuterizirane tomografije (CT) i magnetne rezonance (MR) zeničkoj bolnici i dijagnostički sistem u Domu zdravlja u Sarajevu, a imamo i stabilno poslovanje u oblasti proizvodnje i distribucije energije - kaže Lešer.

Prema njegovim riječima, Siemens je protekle fiskalne godine iz BiH dobio 30 posto više porudžbi.

- I to je doprinijelo da naš ukupni prihod ostane stabilan, uprkos teškom ekonomskom okruženju u vašoj zemlji - kaže prvi čovjek Siemensa.

Na pitanje kako se ekonomska kriza odražava na globalno poslovanje Siemensa, pa i na kompaniju u BiH, i da li se odražava na investicione planove u našoj zemlji, Lešer odgovara da je Siemens danas čak i jači nego što je bio prije krize.

- U veoma teškom okruženju radili smo veoma dobro u poređenju s ključnim konkurentima, uglavnom snagom naših sektora energetike i medicine. Tokom drugog kvartala poboljšali smo i poslovanje i konkurentnost. Stoga smo podigli naše procjene dobiti za ovu fiskalnu godinu iznad nivoa prethodne godine - kaže Lešer.

Značajan partner

Prema njegovim riječima, Siemens je realizirao nekoliko projekata koji su pokrivali Sarajevo, Tuzlu i Bihać.

- Sistemima sigurnosti, upravljanja i osiguranja od požara Siemens BiH je stekao značajan udio u izgradnji zgrade Evropske komisije u Sarajevu i upravne zgrade telekomunikacinog operatera HT Mostar. U narednom periodu nastavit ćemo biti značajan partner u modernizaciji zemlje, vodeći računa o spoju ekonomije i ekologije. Čineći gradove zelenijim, u opsegu naših aktivnosti ostat će i modernizacija zdravstvene zaštite i energetskih objekata - kaže Lešer.

Kompanija Siemens učestvuje u velikom projektu "Desertec" kojim će se električna energija dobivena iz obnovljivih izvora transportirati iz Sahare i Sjeverne Afrike u Evropu.

Snažan rast zelenog portfolija

- Snažan rast našeg zelenog portfolija stabilizirao je naše poslovanje u krizi, jer smo zelenim proizvodima uspjeli povećati prihod za 11 posto, na 23 milijarde eura u 2009. godini. Zelena, energetski efikasna rješenja već donose trećinu naših ukupnih prihoda, a namjeravamo to još povećavati i postati još zeleniji. Siemens u BiH je potpuno na liniji naše globalne strategije - kaže Lešer.

 

[Emir]

Izvoz Feala veći za 60 posto

[h2]Mi smo sada u situaciji da radimo sa sto posto naših kapaciteta, kaže Barbarić. Do kraja ove godine ulažu pet miliona eura u novu tehnologiju i opremu [/h2]
Zahvaljujući metalnom sektoru, BiH je u proteklom periodu imala dobre rezultate izvoza, tako da je on porastao za oko 30 posto. Za ovaj rezultat donekle je zaslužan postepeni oporavak metalne industrije u regionu, ali ponajviše bh. kompanije koje su se uspjele pozicionirati na evropskom tržištu.

Uspjelo je to, prije svega, širokobriješkoj kompaniji Feal, koja je u ovoj godini našla kupce u više zemalja zapadne Evrope.

Kupci u Evropi

Direktor Feala Tonćo Barbarić kazao je za "Dnevni avaz" da su upravo zahvaljujući tome u prvih šest mjeseci ove godine postigli rast izvoza metalnih i građevinskih proizvoda za čak 60 posto.

- Nikada se nismo sudbinski vezali za samo jednu ili dvije zemlje ili za jedan segment tržišta. Mi smo sada u situaciji da radimo sa sto posto naših kapaciteta. Pojačana je potražnja za ovom vrstom proizvoda. Naravno, firme iz Evrope traže vrhunski kvalitet i pristupačne cijene. Naši proizvodi moraju biti prilagođeni evropskom tržištu - kazao je Barbarić.

On nam je otkrio da će Feal do kraja ove godine uložiti dodatnih pet miliona eura u novu tehnologiju i opremu, s namjerom da proširi kapacitete za još 30 posto. S tim u vezi, naveo je kako sa firmom Pro fine iz Živinica dogovaraju zajedničke poslove za izvoz u Austriju.

Osuđeni na propast

Barbarić smatra kako u BiH postoji dosta firmi koje su se orijentirale na lokalno građevinsko tržište, iako tu nema novih investicija. Kako sada stvari stoje, cijeni Barbarić, te firme su osuđene na propast.

- Mislim da firme koje od sirovine poput glinice ili tečnog aluminija proizvode gotove proizvode za građevinski materijal imaju mogućnost da opstanu u BiH. Treba nam što više firmi koje imaju više faze prerade, odnosno treba nam što više učešća rada. Takve firme treba stimulirati ili omogućiti im lakše poslovanje - ističe Barbarić.

Država treba imati više sluha za privredu

Govoreći o poslovnom ambijentu u BiH, Barbarić navodi da su ostvareni samo mali pomaci. Naglasio je kako i dalje ima dosta otvorenih pitanja u dijalogu između proizvođača aluminija i državnih struktura, od kojih se neka tiču neujednačenih cijena električne energije. On je zaključio kako država treba imati više sluha za metalni sektor.

 

[Emir]

U naredne tri godine posao za više od hiljadu radnika

[h2]Ulaganje vrijedno dva miliona maraka zabilježeno je i u dubičkom Mlijekoproduktu u kojem je otvoren novi pogon za preradu svježeg sira[/h2]
U novootvorenom pogonu Dubicottona iz Bosanske Dubice, preduzeća za preradu pamučnih i viskoznih vlakana, koje je posredstvom italijanskog kapitala prije 11 godina prvo privatizirano u RS, posao je uz stalno zaposlenih 250 radnika ovih dana dobilo i 20 novih.

Kako saznajemo, vlasnik je investirao tri miliona KM u proizvodnju koja je u cijelosti namijenjena stranom tržištu. Osim toga, ulaganje vrijedno dva miliona maraka zabilježeno je i u dubičkom Mlijekoproduktu u kojem je otvoren novi pogon za preradu svježeg sira.

U naredne tri godine u poslovnoj zoni Lipova greda u Bosanskoj Dubici bit će otvoreno 15 proizvodnih pogona, deset malih, tri srednja i dva velika preduzeća u kojima posao može očekivati više od 1.000 radnika.

Sporazumom o saradnji koji je s konsultantskom kompanijom International Bridge Consulting (IBC) potpisala Općina Bosanska Dubica precizno su definirana ulaganja u Poslovnu zonu i dinamika otvaranja poslovnih firmi.

 

[Emir]

Od devet planiranih preduzeća, prodate samo dionice UNIS-a

[h2]Ostvaren prihod od 1.167.480 maraka. Problemi se trebaju tražiti u odlučivanju Federalne vlade, kaže Vrbić[/h2]
Na prekjučerašnjoj sjednici Upravnog odbora Agencije za privatizaciju u FBiH (APF) usvojen je izvještaj o realizaciji plana privatizacije za prvih šest mjeseci. Izvještaj je, međutim, ostavio loš utisak, s obzirom na to da je od planiranih devet preduzeća s državnim kapitalom, na Sarajevskoj berzi prodato 216.000 dionica firme UNIS, čime je ostvaren prihod od 1.167.480 maraka.

Pravo vrijeme

Kada je u pitanju UNIS, u prvom polugodištu nije obavljena prodaja 51 posto državnog kapitala ovog preduzeća putem metode neposredne pogodbe, baš kao ni prodaja 88 posto državnog kapitala mostarskog Aluminija. Nije prodato ni 67 posto kapitala Fabrike duhana Mostar, Hidrogradnje, Šipad Export-Importa i KTK Visoko.

Također, nije prodato ni 51 posto kapitala Energoinvesta i Remontnog zavoda Travnik, a propao je i pokušaj prodaje 19,23 posto državnog kapitala Bosnalijeka putem Sarajevske berze.

Napominjući da je u toku četvrti pokušaj prodaje FDM-a, zamjenik direktora APF-a Drago Vrbić kaže za "Avaz" da se čeka pravo vrijeme i za prodaju dionica Bosnalijeka.

Na konstataciju da će druga polovina godine za prodaju državnog kapitala, zbog predstojećih izbora, biti još nepovoljnija, Vrbić je kazao da ne mora biti tako. Ustanovio je da su privatizacijske aktivnosti u znatnoj stagnaciji.

Rukovodstva firmi

- Problemi se trebaju tražiti u odlučivanju Federalne vlade i njenom odobravanju metoda privatizacije. Mi tu služimo samo kao servis. Glavni uzroci leže u nepostizanju političke saglasnosti, a imamo, nažalost, i otpore u rukovodstvima preduzeća - ističe Vrbić.

On navodi da je, što se tiče APF-a, i dalje u planu prodaja devet spomenutih preduzeća, ali da će dinamiku prodaje određivati Federalna vlada.

Mala privatizacija

Kada je u pitanja mala privatizacija, APF je postigao kakve-takve rezultate. U pvih šest mjeseci potpisani su ugovori za prodaju četiri objekta ukupne vrijednosti 3.715.756 maraka. Obavljena je prodaja ekonomskih dvorišta Remontnog zavoda Travnik i Unis Pretisa Vogošća, zatim poslovnog prostora firme Šipad Export-Import, kao i hale Remontnog zavoda Travnik.

 

[Emir]

Veliko interesiranje ulagača za gradnju termoelektrane u Banovićima

[h2]Svakodnevno dolaze predstavnici velikih svjetskih kompanija zainteresiranih za zajedničke investicije [/h2]

Iako je javni poziv za prednatječaj za gradnju termoelektrane u Banovićima objavljen prekjučer, Rudnik mrkog uglja (RMU) Banovići svakodnevno posjećuju predstavnici velikih svjetskih kompanija zainteresiranih za zajednička ulaganja.

Tvornica cementa

Prvog dana objavljivanja prednatječaja Rudnik su posjetili predstavnici kineske kompanije EICEC, koja se bavi elektroenergetskom djelatnošću u cijelom svijetu, te predstavnici korporacije MCM iz Kuvajta.

Delegacije kuvajtske korporacije i kineske kompanije obišle su Rudnik i lokaciju na kojoj je planirana gradnja termoelektrane te uzele tendersku dokumentaciju.

Nakon obilaska izrazili su veliko zadovoljstvo stanjem u Rudniku, izborom lokacije i kompletnošću projekta koji predviđa i uporednu gradnju tvornice cementa. Istog dana dokumentaciju su preuzeli predstavnici kompanije ČEZ iz Češke. Projektom Banovići predviđena je izgradnja termobloka od 300 megavata.

Strateški partner

Koliko je veliko interesiranje potencijalnih strateških partnera, pokazuje i to da je prije nego što je ozvaničen javni poziv za prednatječaj direktor Rudnika Munever Čergić primio predstavnike više stranih kompanija, među kojima i A-TEC Industries AG iz Austrije.

- Osim ovih, zvanične posjete najavile su i druge strane kompanije, čije predstavnike očekujemo u dogovorenim terminima. Interesiranje za zajednička ulaganja iznimno je veliko. Javni poziv za prednatječaj bit će zatvoren 6. septembra. Nakon toga izabrat ćemo najpovoljnijeg strateškog partnera - kaže Čergić.