Aktuelles
  • Herzlich Willkommen im Balkanforum
    Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
    Bitte hier registrieren

Wirtschaft Bosnien-Herzegowinas - Biznis Bosna i Hercegovina - Economy of BiH

  • Ersteller Ersteller Emir
  • Erstellt am Erstellt am
dsc0018n.jpg

http://picload.org/image/drwodg/dsc0018n.jpg

dsc0022irc.jpg

http://picload.org/image/drwodd/dsc0022irc.jpg


Nike Mercurial Vapor V FG Men's Soccer Cleat

Defenders beware. The Nike Mercurial Vapor V Firm-Ground Men's Soccer Cleat is lighter and stronger so you can be faster with the ball. A half step can mean the difference between scoring and getting dispossessed. The Mercurial Vapor V tips the balance in your favor, thanks to a sleek, lightweight design that's lightning-quick on firm, natural surfaces.Sizing note: Sizing is for men's. Women, subtract 1.5 from your usual size. (For example, if you wear a women's size 8 order a men's 6.5.)Soft, supple Teijin synthetic leather upper to adjust to foot shapeDaewoo synthetic lace cover to increase ball contact area and create a clean strike zoneCarbon-composite internal chassis creates instant accelerationContoured EVA sockliner to reduce stud pressureDirect-injected heel cleats for weight reductionVapor forefoot plate with multidirectional traction patternFor use on firm, natural surfacesWeight: 230g



dsc0019osj.jpg




Made in Bosnia-Hercegovina

Das sind die Modelle ab 179,99€ bis 399,99€ ^^

Darunter sind auch die Nike Mercurial Vapor Superfly II FG ....
 
Aktive Benutzer in diesem Thema: 49 (Registrierte Benutzer: 3, Gäste: 46)

Und niemand schreibt was ... wobei es um $$$$ geht ^^
 
Fructa trade iz Dervente: Kredit za zapošljavanje i proširenje proizvodnje

[h2]Preduzeće Fructa trade iz Dervente dobilo je kredit Investiciono-razvojne banke (IRB) RS od 4,5 miliona maraka[/h2]

Preduzeće Fructa trade iz Dervente dobilo je kredit Investiciono-razvojne banke (IRB) RS od 4,5 miliona maraka, a dodatnim ulaganjima u modernizaciju proizvodnje u pogonu u Polju bit će zaposleno 20 novih radnika, izjavio je Duško Reljić, direktor i vlasnik preduzeća, nakon razgovora s direktorom IRB RS Milenkom Pavlovićem.

- Nama je kredit odobren, ali su nastali sitni problemi s našom komercijalnom bankom i o tome smo razgovarali. U preduzeću je zaposleno 360 radnika, a s kreditom će posao dobiti još 20 osoba i u velikoj mjeri doći će do proširenja proizvodnih asortimana, zatim uvođenja HACCP certifikata u dio gdje ga nema, u proizvodnju i pržionicu kafe. Do sada smo dobili 500.000 maraka, a taj novac je usmjeren za finansiranje proizvodnje - rekao je Reljić.

Nakon obilaska proizvodnje u Polju, direktor IRB-a Pavlović izjavio je da će preduzeće novcem očuvati domaću proizvodnju, ali i umnogome podstaći individualne poljoprivredne proizvođače da se počnu baviti prikupljanjem bilja i plodova koji su potrebni u prehrambenoj proizvodnji kojom se bavi ovo preduzeće.
 
Agrokop izvozi višnje u Austriju

[h2]Trebinjsko preduzeće probija se na inozemno tržište[/h2]

visnja_799162969.jpg

Ubrano 55 tona višanja

Najveći dio ovogodišnjeg roda višnje sorte maraska trebinjski Agrokop plasirat će na austrijsko tržište, a vrijednost tog posla iznosi 40.000 maraka.
Dragan Turanjanin, direktor Agrokopa, kazao je da je berba na trebinjskom polju završena.

- Ubrano je 55 tona višnje, a od toga je na austrijsko tržište izvezeno 12 tona. Berba na našem drugom polju na Ljubomiru je u toku i očekuje se da će biti ubrano 40 tona. Kompletna berba s ovog polja bit će izvezena u Austriju - rekao je Turanjanin.

On vjeruje kako je vrijednost posla s Austrijancima mogla biti i dvostruko veća da je na vrijeme uspostavljen kontakt.

- Jedan od posebnih problema u proizvodnji maraske jeste što moramo pronaći specifične kupce, koji će odmah nakon berbe organizirati otkup i transport, jer se ova sorta ne može zamrzavati pa prodavati kasnije - kazao je Turanjanin.
 
Umjesto minimalnih plaća radnici "Žitoprometa" dobivaju vreće brašna

[h2]Preduzeće, koje je nekada zapošljavalo 450 radnika, sada je u potpunom finansijskom haosu[/h2]

Bivši radnici Žitoprometa, njih 40, jučer su pred zatvorenim kapijama bivšeg preduzeća mirnim protestima zatražili isplatu zaostalih plaća, otpremnina, povezivanje radnog staža i mogućnost penzionisanja. Radnici tvrde da u posljednjih šest godina, otkako traje njihova agonija, ni putem suda nisu uspjeli naplatiti svoja potraživanja.

- Preduzeće, koje je nekada zapošljavalo 450 radnika, sada je u potpunom finansijskom haosu. Umjesto mizernih plaća poslodavac godinama zaposlenima dijeli vreće brašna. Sumnjiva je i privatizacija Žitoprometa, jer je nakon nje počelo krčmljenje imovine, prodaja pekara i najsavremenije laboratorije u bescjenje, pa čak i silosa čiji je kupac iz Makedonije. Sve se to događalo poslije privatizacije - tvrde bivši radnici Žitoprometa i naglašavaju da je sadašnji direktor Milorad Radić četvrtinu kapitala preduzeća kupio za 230.000 maraka.

Radić smatra da su bivši radnici u protestima izmanipulirani.

- Opravdavam neke zahtjeve bivših radnika. No mislim da su ih izmanipulirali oni koji su Žitopromet napustili mnogo prije nego što su neki proglašeni tehnološkim viškom. Njima su izmirena potraživanja. Potraživanja i dio otpremnina zakonski su dobili i radnici koji su proglašeni tehnološkim viškom, dok radni staž nije povezan ni onim radnicima koji danas rade, ni onima koji su u međuvremenu ostali bez posla - kazao je Radić i dodao da gubici Žitoprometa u ovom trenutku iznose četiri miliona maraka.
 
BiH je ekonomsku krizu dočekala u dubokom snu

[h2]Situacija je krajnje zabrinjavajuća i domaće vlasti moraju hitno formirati posebno tijelo koje će se baviti samo krizom, kaže Jekauc[/h2]

Vlasti u BiH nespremno su dočekale svjetsku finansijsku krizu i nisu učinile apsolutno ništa kako bi spasile privredu i građane od prelivanja negativnih efekata na našu zemlju koji sada ostavljaju veoma dubok trag na stanovništvo u BiH povećavajući siromaštvo i nezaposlenost.

Nova vrijednost

Ovo je za "Dnevni avaz" izjavio Anton Jekauc, direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja Sarajevo, inače doktor ekonomskih nauka, posebno afirmiran na području istraživanja privrednog razvoja. Uža specijalnost ovog svestranog naučnika, sportskog i humanitarnog radnika su faktori razvoja i osvjetljavanje uloge tehničko-tehnološkog procesa u privrednom razvoju.

Osim više značajnih funkcija u svom dugogodišnjem radu i objavljenih 400 naučnih radova u zemlji i inozemstvu, aktivno je učestvovao i u izradi nacionalnog plana za okoliš BiH.

- Globalnu krizu BiH je dočekala u dubokom snu. Domaći političari uporno su tvrdili da će nas kriza zaobići. Nažalost, dramatični događaji protekle dvije godine u bh. ekonomiji demantirali su takva predviđanja. Situacija je krajnje zabrinjavajuća i stoga domaće vlasti moraju formirati jedno tijelo koje će baviti samo krizom. Političari do sada nisu ništa učinili na tome, već su sve povjerili Fiskalnom vijeću gdje sjede ljudi zainteresirani samo za namirenje dugova državi gdje nemilosrdno uzimaju poreze i namete od građana i privrede, a ne rade na stvaranju nove vrijednosti - govori Jekauc.
Problem likvidnosti

On kaže da bi se oporavak od krize u našoj zemlji značajnije mogao osjetiti tek 2012. godine, da su ohrabrujući podaci o porastu izvoza i industrijske proizvodnje, ali da oni nisu jedini indikatori boljeg ekonomskog stanja jer je situacija u BiH uopćeno katastrofalna.

- Industrija i izvoz polako se oporavljaju i to je ohrabrujuće, ali je naša proizvodnja negdje na 20 posto predratne proizvodnje to je sve nezadovoljavajuće i dobro poslovanje nekoliko firmi može stvarati iluziju da je stanje bolje. Naša stvarnost je vrlo ozbiljna i predstojeći izbori su šansa za BiH da se okrenemo rješavanju ekonomskih pitanja - naglašava Jekauc.

Prema njegovim riječima, kriza je izazvala veliki problem likvidnosti u privredi. Preduzeća vrlo teško dolaze do novca za pokretanje novih poslova jer je politika komercijalnih banaka veoma rigorozna i s visokim kamatama vrlo je teško privredu učiniti efikasnom.

Banke vješto manipuliraju državom

- Reforma bankovnog sistema je neminovna. Agencije za bankarstvo u BiH moraju naći način kako oporezovati dobit banaka. One ne žele učestvovati u razvoju BiH. Podatak govori da su lani sve banke prijavile dobit od 9.000 KM, a s druge strane njihove zgrade i imovina su najvredniji. Banke vješto manipuliraju državom. Osim toga, moramo stvoriti jednu jaku domaću komercijalnu banku preko koje će sve institucije naše države obavljati transakcije i tako napraviti konkurenciju stranim bankama - kaže Jekauc.

Priprema se više od 30 projekata

Jekauc kaže da Institut na čijem je čelu trenutno priprema više od 30 projekata i svi su usmjereni u ekonomski razvoj naše zemlje.

- Radimo, između ostalog, istraživanja i eksperimentalni razvoj u društvenim naukama u ekonomiji, izrađujemo studije regionalnog razvoja i privrednog sistema, kao i poslovnih planova za firme - rekao je Jekauc.
 
Trgovinski deficit BiH smanjen za 18 posto

[h2]Pokrivenosti uvoza izvozom povećana za 26,41 posto i u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 57,2 procenta[/h2]
Iako su uvjeti poslovanja u BiH ostali iznimno nepovoljni, stanje u privredi veoma teško, a oporavak od krize u većini kompanija još se ne osjeća, trendovi industrijske proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene svjedoče o pozitivnim promjenama u bh. vodećim izvoznim sektorima.

Kvartalni podaci

Nepojmljive slabosti zvanične statistike, koja ne analizira niti objavljuje kvartalne podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP), onemogućavaju pouzdan zaključak o izlasku naše zemlje iz recesije, kao što je bio slučaj i s ulaskom u taj negativni ekonomski trend, ali proizvodna i vanjskotrgovinska kretanja su evidentno mnogo bolja nego u istom periodu lani.

- Nastavak smanjenja vrijednosti direktnih stranih ulaganja pokazuje da nema pokretanja novih projekata i novih poslovnih aktivnosti, već je riječ isključivo o oporavku ranijih izvoznih lidera i povratku ka ranijim vrijednostima izvoza, što je pozitivno, ali ne osigurava dugoročnu perspektivu - kaže za "Avaz" projekt menadžer Sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Igor Gavran.

U prvih šest mjeseci ove godine ostvaren je izvoz iz BiH u vrijednosti od 3.482.967.617 maraka, što je za 856.381.637 ili 32,6 posto više u odnosu na isti period lani. Vrijednost uvoza iznosila je 6.089.853.086 KM, što je za 284.330.103 ili 4,9 posto više nego prošle godine.

Zahvaljujući ovakvim rezultatima, nivo pokrivenosti uvoza izvozom povećan je za 26,41 posto, te je u ovom periodu iznosio 57,2 procenta. Ukupan vanjskotrgovinski deficit je u ovom periodu znatno smanjen i iznosio je 2.606.885.469 maraka, što je za 572.051.534 ili 18 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.

- Ako se ovi trendovi nastave, realno je očekivati da do kraja godine premašimo vrijednost izvoza ostvarenog u 2008., uz zadržavanje uvoza na nivou nešto višem od prošlogodišnjeg, ali mnogo nižem nego rekordno negativne 2008. - naglašava Gavran.

Pozitivna kretanja

Područje vanjskotrgovinske razmjene BiH je već godinama ograničeno na mali broj zemalja, bez većih promjena i osvajanja novih tržišta, pa tako i korištenja potencijala za poboljšanje vanjskotrgovinskog položaja. Ipak su primjetna pozitivna kretanja na nekim tržištima, pa je razmjena s Njemačkom i Italijom skoro uravnotežena, a raniji beznačajan nivo pokrivenosti uvoza izvozom s Turskom od svega nekoliko procenata dostigao je 29,3 posto.

Na osnovu dosadašnjih rezultata ostvarenih u vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvom polugodištu ove godine, BiH može očekivati nastavak pozitivnih kretanja i u narednom periodu, zahvaljujući primarno oporavku na našim vodećim izvoznim tržištima.

Podrška domaćih vlasti

- Nažalost, bez strateškog zaokreta i produktivnog angažmana domaćih vlasti, to dugoročno neće biti dovoljno, a perspektiva bh. privrede i društva neće se moći ni očuvati, a pogotovo ne dalje razvijati. Uzlazni trend koji imamo pravi je trenutak da se nešto konkretno učini i privreda podstakne, te tako konačno nakon niza godina bez racionalne ekonomske politike stvore uvjeti za puni oporavak i održivi ekonomski razvoj - ističe Gavran.
 
RWE želi izgraditi osam hidroelektrana u BiH Subota, 07 Avgust 2010
hidroelektranaa5.jpg

Čelnici jedne od pet vodećih europskih energetskih kompanija, njemačkog giganta RWE-a, na susretu s predstavnicima federalne vlasti te federalnih i bosanskohercegovačkih kompanija u Kölnu ponovili su veliku zainteresiranost za investiranje u BiH izgradnjom objekata za proizvodnju električne energije.RWE želi na rijeci Krivaji i njenom vodopadu izgraditi osam malih hidroelektrana od 20 MW. Riječ je o projektu vrijednom 50 milijuna eura. O ovom je projektu, ali i drugim elementima poslovanja, razgovarano na susretu u Kölnu, gdje su čelnici njemačke kompanije ugostili petnaestočlanu delegaciju iz FBiH i BiH koju je predvodio federalni premijer Mustafa Mujezinović. Delegaciju su činili predstavnici nadležnih institucija za pitanja energije - Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB, Rudnika Banovići, Općine Banovići te medija.
Predstavnici kompanije koja je najveći proizvođač energije u Njemačkoj istaknuli su da su tvrtku-kćer već osnovali u BiH te da su početkom godine podnijeli zahtjev za realizaciju projekta izgradnje hidroelektrana na Krivaji. Međutim, općine nadležne za davanje takvih dozvola još uvijek nisu dale odgovor.
(Biznis.ba/Fena.ba
 
Zurück
Oben