Aktuelles
Von:
  • Herzlich Willkommen im Balkanforum
    Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
    Bitte hier registrieren

Wirtschaft Bosnien-Herzegowinas - Biznis Bosna i Hercegovina - Economy of BiH

  • Ersteller Ersteller Emir
  • Erstellt am Erstellt am
Otvorena fabrika žičanih proizvoda

[h2]Posao dobilo 12 radnika • Investirano više od 4,5 miliona KM[/h2]
Predsjednica Federacije BiH /FBiH/ Borjana Krišto danas je u Tomislavgradu svečano pustila u rad novoizgrađenu fabriku žičanih proizvoda, u koju je uloženo više od 4,5 miliona KM.

U novootvorenoj fabrici, čiji je vlasnik Nikola Nevistić, posao je dobilo 12 radnika, a planirana je dnevna proizvodnja od 20 tona žičanih proizvoda iz sirovina koje će za potrebe preduzeća "Nevistić-Commerce" isporučivati željezara "ArcelorMittal Steel" iz Zenice.

Fabrika je prije nekoliko mjeseci počela sa probnim radom, a gotovi proizvodi već se prodaju na tržištu BiH, Hrvatske, Crne Gore.

Otvaranju fabrike, prvog proizvodnog pogona žičanih proizvoda u Livanjskom kantonu, prisustvovali su i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti opštine Tomislavgrad i Livanjskog kantona, te poslovni partneri.
 
Halal certifikat iz BiH vrijedi u cijelom svijetu

[h2]Od naredne godine tuzlanska agencija predsjedavat će Evropskom asocijacijom halal certifikatora. Rigorozni uvjeti za dobivanje certifikata [/h2]

Agencija za certificiranje halal kvaliteta iz Tuzle, specijalizirana ustanova Islamske zajednice u BiH koja se bavi certificiranjem proizvoda po Halal standardu BAS 1049:2007, tokom naredne godine predsjedavat će Evropskom asocijacijom halal certifikatora (AHC-EUROPE), što je značajno priznanje za ovu agenciju, koja osim u BiH, certificiranje vrši i na području Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Sastav proizvoda

- Bitno je naglasiti da halal certifikat koji izdaje naša agencija vrijedi u cijelom svijetu - kaže predsjednik Agencije Nermin Hadžić.

Sve više kompanija iz BiH i regije, s obzirom na to da raste i potražnja na tržištu za takvim proizvodima, nastoji dobiti halal cetifikat. Da bi se dobio halal certifikat potrebno je ispuniti precizne i rigorozne uvjete ove agencije. To uz standardne higijenske i sanitarne uvjete podrazumijeva i da proizvod ne sadrži sirovine zabranjene muslimanima.

- Utvrđuje se i da li su sirovinska osnova i proces proizvodnje čisti od sastojaka koji su muslimanima zabranjeni. Taj proces se odvija na osnovu ustaljene procedure za halal certificiranje koja je jedinstvena za sve kompanije bez obzira na njihovu veličinu - kaže Hadžić.

Među kompanijama iz BiH koje su dobile halal ceritifikat su, naprimjer, Gavrilović iz Petrinje, Meggle Bihać, sarajevska mljekara Milkos, Jukan Eko-hrana Gračanica, Vindija Varaždin, Vispak Visoko... Zanimljivo je, također, da se među certificiranim ne nalazi jedna od najvećih mesoprerađivačkih kompanija Lijanovići iz Širokog Brijega.

Firma Lijanovići

- Firma Lijanovići do sada se nije obraćala Agenciji sa zahtjevom za halal certificiranje svojih proizvoda. Imali smo jedan upit od firme Farmer iz Velike Kladuše koja se nalazi u vlasništvu Lijanovića. Međutim, nakon predočavanja zahtjeva Halal standarda, firma nije ušla u proces certificiranja - navodi Hadžić.

Bilo je još slučajeva, dodaje, da kompanija izrazi želju za dobivanjem halal certifikata, međutim, nakon predočavanja zahtjeva Halal standarda BAS 1049:2007 kompanija uvidi da nije u stanju ispuniti zahtjeve, te svojevoljno odustane od halal certificiranja.

Brzorastuće tržište

- Halal tržište najbrže raste na svijetu s godišnjom stopom od 40 posto. Vrijednost svjetskog halal tržišta u 2004. godini bila je 423 milijarde eura, dok je lani iznosila 456,4 milijarde. Svjetsko halal tržište zadovoljava potrebe 1,8 milijardi kupaca muslimana, dok postoji veliki broj kupaca nemuslimana koji konzumiraju ovu vrstu proizvoda. U Velikoj Britaniji od šest miliona potrošača halal hrane četiri miliona nisu muslimani. U BiH halal proizvode konzumira 75 posto stanovništva koji prepoznaju prednosti korištenja halal proizvoda - naglašava Hadžić.
 
BiH postaje sve jači regionalni izvoznik

[h2]Izvoz je drastično povećan u sektorima mineralnih goriva, ruda i metala, a značajan rast ostvarili su i farmaceuti [/h2]

U strukturi vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje ostvarene u prvih šest mjeseci ove godine, analiziranoj prema sektorima privrede, uočljivo je povećanje vrijednosti izvoza u skoro svim, a smanjenje vrijednosti uvoza u većini sektora.

Netarifne barijere

Izvoz je drastično povećan u sektorima mineralnih goriva od 60,29, ruda i metala za 57,97, a značajna povećanja ostvarena su i u sektorima hemijske i farmaceutske proizvodnje, đubriva i plastike 42,5, mašina, aparata, mehaničkih uređaja i kotlova za 24,4, drveta, papira i namještaja za 18,99 posto, pokazuju statistički podaci.

Istovremeno, uvoz je znatno povećan samo kod mineralnih goriva za 37, ruda i metala 14,7, kože, krzna i tekstila za 11,12 posto. Najveći izvoz ostvaren je kod ruda i metala, za 789.642.822 KM, drveta, papira i namještaja 605.102.896, mineralnih goriva za 581.680.902 marke, a uvoz u sektorima mašina, aparata, mehaničkih uređaja i kotlova za 1.184.026.789 KM, mineralnih goriva 1.179.192.176 i agroindustrijski sektor za 1.116.714.692 marke.

Poseban problem je što je, i pored povećanja izvoza u većini sektora, pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren samo u sektorima drveta, papira i namještaja od 182,81 i rude, metala i proizvoda za 137,05 posto, dok je u ostalim sektorima bio negativan.

U okviru zemalja potpisnica Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) već dugo je očit trend stagnacije i smanjenja učešća Hrvatske u bh. izvozu, što pokazuje da za daljnji prodor na to tržište BiH treba nove ideje i proizvode, odnosno uklanjanje netarifnih barijera koje otežavaju plasman postojećih.
Povoljna kretanja

Najpozitivnija promjena u trgovini s Hrvatskom svakako je u činjenici da je BiH od apsolutnog uvoznika enormnih količina naftnih derivata, često upitnog kvaliteta i porijekla, evoluirala u sve većeg izvoznika i sve manjeg uvoznika.

Povoljnija kretanja u trgovini sa Srbijom i pogotovo Crnom Gorom i Kosovom također su već duže vrijeme primjetna, a osnov za optimizam u narednom periodu daje očekivano uklanjanje većine netarifnih barijera za izvoz u Srbiju, nakon potpisivanja i primjene parafiranog Protokola o uzajamnom priznavanju izvještaja akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti, kao i visoka konkurentnost i dokazani kvalitet na druga dva navedena tržišta.

I u Makedoniju i Albaniju naša zemlja sve više izvozi, ali na ovim tržištima još ima mnogo neiskorištenih potencijala za plasman naših proizvoda.
 
Povećana vrijednost ugovorenih radova građevinskih kompanija iz FBiH u inozemstvu

[h2]Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u inozemstvu u prvih šest mjeseci 2010. godine najveći dio odnosi se na zemlje Afrike i to 66,2 posto[/h2]

Federalni zavod za statistiku danas je objavio podatak da je vrijednost ugovorenih građevinskih radova kompanija iz Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u inozemstvu za prvih šest mjeseci 2010. godine veća za 13,5 posto u odnosu na isti period 2009. godine.
Vrijednost izvršenih građevinskih radova kompanija iz FBiH u inozemstvu u prvom polugodištu 2010., prema toj statistici, manja je za 28 posto u odnosu na isti period 2009. godine.
Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u inozemstvu u prvih šest mjeseci 2010. godine najveći dio odnosi se na zemlje Afrike i to 66,2 posto.
Udio objekata visokogradnje u ukupno izvršenim građevinskim radovima iznosi 33,2 posto, a udio objekata niskogradnje i 66,8 posto.
 
[h1]Prosječna junska plaća u Federaciji BiH 802 KM[/h1]
[h2]Plaća smanjena za 0,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine[/h2]
Veličina slova:
Srna 14/08/2010 11:14:00
thumbnail.php
Prosječna plata smanjena
Prosječna neto plata po zaposlenom u Federaciji BiH /FBiH/ isplaćena u junu ove godine iznosila je 802 KM, što je nominalno manje za 0,1 odsto u odnosu na maj.

Iz Federalnog zavoda za statistiku je saopšteno da je prosječna neto plata po zaposlenom u FBiH isplaćena u junu ove godine nominalno viša za 1,2 odsto, a realno manja za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Prosječna bruto plata za juni ove godine u FBiH iznosila je 1219 KM, što je nominalno manje za 0,1 odsto u odnosu na maj.

Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u julu ove godine niži je za 0,2 odsto u odnosu na predhodni mjesec.

Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacijama indeks cijena kapitalnih proizvoda niži je za 0,5 odsto, a energije i intermedijarnih proizvoda, osim energije za 0,3 odsto.

Indeks potrošačkih cijena u junu u FBiH nije se mijenjao u odnosu na maj, navodi se u saopštenju


Dnevni Avaz - Prosje
 
BiH godišnje gubi više od milijardu maraka stranog kapitala

[h2]Za početak poslovanja u našoj zemlji potrebno je proći 12 procedura, koje traju najmanje 60 dana, dok dobivanje građevinske dozvole ide u 16 koraka koji traju 255 dana [/h2]

Katastrofalna ekonomsko-politička situacija u našoj zemlji i veoma komplicirana i preskupa administracija najveći su razlozi zbog kojih Bosna i Hercegovina godišnje gubi više od milijardu maraka direktnih stranih investicija!
BiH je možda jedina država na svijetu koja ima čak 14 različitih vlada s ukupno 170 ministara. Golemi birokratski aparat treba nekako hraniti, pa su izdvajanja iz plaća zaposlenih jako velika. U Federaciji BiH ona iznose blizu 70 posto, a u RS nešto manje, 52 posto.
Pravna nesigurnost
Fiskalna neujednačenost između entiteta te činjenica da strane kompanije koje žele poslovati na području BiH moraju osnovati dvije različite podružnice dodatno otežavaju ulazak stranog kapitala u našu zemlju.
Nedovoljan stepen provedenih političkih reformi koči daljnju privatizaciju pa uprkos činjenici da je privatizacija bankarskog sektora provedena, veći dio privrednih subjekata u državnom vlasništvu još nije privatiziran. Svemu tome treba pridodati i pravnu nesigurnost zbog koje se potrebne dozvole ili saglasnosti čekaju više i od godinu.
O kakvim se problemima radi najbolje pokazuje projekt Svjetske banke o poslovnom ambijentu „Doing Business 2010“, koji je našu zemlju svrstao na 116. mjesto od 183 svjetske ekonomije. Iza nas su ostale jedino neke afričke zemlje kao što je Zimbabve i Tanzanija, dok su sve države iz našeg regiona daleko ispred nas.
Ovakvo pozicioniranje govori da su poslovno okruženje, zakoni, administracija, finansijski sektor, porezi, lakoća investiranja i drugi ekonomski indikator
više nego katastrofalni. Zbog toga je u Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini ove godine investiran 121 milion eura, što je za 41 posto manje u odnosu na isti period lani, pokazuju podaci Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA).
Prema projektu „Doing Business 2010“, samo za početak poslovanja u našoj zemlji potrebno je proći 12 procedura, koje traju najmanje 60 dana. S druge strane, dobivanje građevinske dozvole ide u 16 koraka koji traju nevjerovatnih 255 dana.
Za registraciju imovine potrebno je proći sedam procedura u trajanju od 84 dana, a troškovi te registracije investitoru iz džepa izvuku 5,2 posto vrijednosti te imovine. Zamislimo da neki investitor želi registrirati imovinu vrijednu deset miliona maraka. Registracija te imovine koštat će 520.000 maraka.
Da bi ukazali domaćim političarima da moraju više raditi kako bi poboljšali poslovnu klimu u Bosni i Hercegovini, Vijeće stranih investitora (VSI) godišnje objavljuje Bijelu knjigu čija je svrha vlastima naše zemlje predočiti program prioritetnih reformi koje bi pomogle u otklanjanju ključnih prepreka ulaganji- ma i pružila podrška BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji.
Iako su se mnogi nadali da će potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s Evropskom unijom ubrzati ekonomske reforme u zemlji, to se nije dogodilo. Sveukupno, vlastima u Bosni i Hercegovini nedostaje usklađena politika prema privredi i jasna vizija kako postaviti prioritete te upravljati i provoditi reforme.
Uprkos činjenici da su međunarodne finansijske institucije odobrile značajna sredstva za BiH, vlasti ne poduzimaju potrebne korake da ispune dogovorene uvjete koje su prihvatile da će implementirati. Iako se finansijska sredstva za ove projekte mogu vrlo brzo mobilizirati i biti korištena za podršku lokalnoj
privredi, nažalost, to se ne dešava. Da bi pokazale stranim biznismenima i potencijalnim investitorima da nešto rade, entitetske vlade pokrenule su takozvanu giljotinu propisa, projekt kojim je predviđena izmjena 34 zakonska akta koji imaju za cilj poboljšanje poslovnog ambijenta, ohrabrenje investitora i stimuliranje razvoja poduzetništva.
Nažalost, to je za sada samo mrtvo slovo na papiru.
Bez propisa
Kako je Vijeće stranih investitora navelo u Bijeloj knjizi, glavni nedostaci za povoljniji poslovni ambijent koji će privući strani kapital u našu zemlju su veliki broj institucija na različitim nivoima uključenim u registraciju, neusaglašena entitetska regulativa koja regulira registraciju, nedosljednost u provođenju zakona i neujednačena praksa državnih službenika, neefikasnost državnih službenika koja rezultira kašnjenjem u obradi zahtjeva, neprihvatanje validnih dokumenata za registraciju (naprimjer elektronskih bankovnih uplatnica), nepostojanje službi za informiranje zainteresiranih investitora i nepostojanje informacija na jednom mjestu u elektronskoj formi.
Jedan od primjera je i nedostupnost kantonalnih propisa koji nisu objavljeni na stranicama kantonalnih vlada, a ni službene novine ne čuvaju u arhivi sve objavljene propise. Također, trenutno na njeb-stranicama pojedinih sudova mogu se naći uputstva vezana za prijavu registracije, ali ona nisu standardizirana za sve sudove.
Komplicirano i sa plaćanjem poreza
Kada su u pitanju porezi koje strani investitori moraju plaćati nakon što se izbore sa silnom administracijom i registriraju neki pravni subjekat, i tu je situacija veoma komplicirana.
U BiH su potpuno nejasne zakonske odredbe poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje. Zaposlenici koji žive u RS, a zaposleni su u FBiH, imaju nejednak porezni tretman jer nemaju pravo na odbitak poreznih rashoda i plaćaju porez na dohodak na veću osnovicu nego njihove radne kolege koji
imaju prebivalište u FBiH.
Strani investitori svakodnevno se susreću s problemima brzine obrade pristiglih zahtjeva i tretman investitora koji se razlikuje od općine do općine, a ta razlika je posebno izražena između razvijenih i nerazvijenih općina. U nerazvijenim službenici su spremniji pružiti podršku investitoru, dok se u razvijenim općinama, zbog većeg priliva zahtjeva, duže čeka na dozvole.
 
Vlčan: Hypo banka je sigurna, nema povlačenja iz BiH

[h2]Austrija, kao jedni vlasnik Hypo Grupe, u narednim mjesecima planira da uloži u BiH dodatnih 200 miliona KM kapitala[/h2]

Direktor Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banjaluka Samuel Vlčan izjavio je danas da dosadašnja istraga u Austriji u vezi slučaja Volfganga Kulterera, bivšeg šefa Hypo Grupe, pokazuje da ova banka u BiH nije pod bilo kakvim udarom i da nema mjesta špekulacijama o povlačenju Hypo banke iz zemlje.
On je na konferenciji za novinare u Banjaluci istakao da država Austrija, kao jedni vlasnik Hypo Grupe, u narednim mjesecima planira da uloži u BiH dodatnih 200 miliona KM kapitala, čime će Hypo banka postati najsnažnija finansijska grupacija u BiH.
“To je odgovor našeg vlasnika na sve špekulacije koje su u proteklih nekoliko dana mogle izazavati strah na domaćem tržištu i uplašiti domaću javnost, klijente banke, prije svega štediše, a koje se tiču tvrdnji da Austrija izvlači novac iz BiH”, rekao je Vlčan.
On je naglasio da Hypo Grupa podržava sve aktivnosti austrijskih pravosudnih organa i privođenje bilo kojeg pojedinica u vezi sa slučajevima iz prošlostri rada Hypo Grupe, jer je to u interesu banke.
Ističući da je štednja građana BiH u Hypo banci apsolutno sigurna, Vlčan je rekao da je do juna ove godine Hypo banka Banjaluka zabilježila trend rasta štednje građana od 3,2 odsto, a da je samo u posljednjih mjesec dana štednja građana porasla za dva miliona KM.
“Također, svi izvještaji domaćih regulatora, Centralne banke BiH, Agencije za bankarstvo RS i Ministarstva finansija RS, o Hypo banci Banjaluka su apsolutno pozitivni“, naveo je Vlčan.
Prema njegovim riječima, jedan od odgovora na špekulacije koje su se pojavile jeste i namjera banke da ovih dana tržištu Republike Srpske (RS), građanima i malim i srednjim preduzećima, ponudi 40 miliona KM dugoročnih kredita sa fiksnim i povoljnim kamatnim stopama, a neke od kreditnih linija biće i bez žiranata, dok će posebne kreditne linije biti za reprograme kredita.
Vlčan je rekao da, i pored raznih špekulacija koje su se pojavile u BiH, nakon prošlosedmične afere u Austriji u Hypo banci u Banjaluci nije došlo ni do kakvih negativnih pojava u smislu povlačenja depozita ili gašenje računa klijenata.
Navodeći da je Hypo banka najveća banka na tržištu BiH i jedina sa kapitalom više od 200 miliona KM, iza koje stoji država Austrija, Vlčan je naglasio da građani BiH mogu biti apsolutno sigurni u njeno poslovanje.
Dodao je i da je ova banka do sada uložila 2,5 milijardi KM u domaće tržište, te da i dalje ima odgovornost prema građanima, privredi, tržištu, preduzećima i državi BiH.
Vlčan je rekao da se pričama o dešavanjima u Austriji ponovo otvorila o priča o prodaji banjalučke Kristal Banke za jedan euro, ali da je taj slijed logičan jer je u BiH u toku predizborna kampanja.
On je podsjetio da su epilog toj priči dali pravosudni organi koji su zaključili da je privatizacija izvršena u skladu sa zakonom i da je za Hypo banku ova priča završena.
 
Jasmin Muslić prvi u USK dobio certifikat GLOBAL GAP

[h2]Otvoren put na tržište Evropske unije[/h2]

Jasmin Muslić, poljoprivredni proizvođač iz Bihaća, prvi je vlasnik međunarodnog certifikata GLOBAL GAP na području Unsko-sanskog kantona koji mu je uručila certificirajuća kuća Agromenagement iz Danske. Ovaj certifikat prepoznaje kvalitetnu poljoprivrednu praksu i jedan je od dokumenata bez kojeg nema ulaska na tržište Evropske unije.

- U decembru prošle godine aplicirao sam za certfikat GLOBAL GAP, a onda su sve vrijeme komisije nenajavljenim dolascima pratile moj pristup proizvodnji povrća i tehnologiji rada. Vršene su kontrole kako tla, tako i kvaliteta gotovih proizvoda - opisuje Muslić svoj višemjesečni put do ovog certifikata.

Saradnjom Poljoprivrednog zavoda USK, švedske Agencije za razvoj SDC i Udruženja IPERR iz Mostara krajem februara ove godine otpočeo je projekt uvođenja i implementacije GLOBAL GAP-a kod Muslića. Ove organizacije su i finansirale troškove za Muslićev certifikat.

Jasmin Muslić je predsjednik Udruženja plasteničke proizvodnje povrća i jagodičastog voća Bihać 2006. koje broji 67 članova. Svi oni, tvrdi Muslić, mogu po kvalitetu proizvoda dobiti ovaj certifikat, ali je neophodno provesti i platiti procedure.
 
Du musst dich einloggen oder registrieren, um hier zu antworten.
Zurück
Oben