-
Herzlich Willkommen im Balkanforum
Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
Bitte hier registrieren
Wirtschaft Bosnien-Herzegowinas - Biznis Bosna i Hercegovina - Economy of BiH
E
Emir
Guest
Završena probna faza rada Fabrike vode u Brčkom
[h2]U Fabriku vode u Brčkom, ukupnog kapaciteta 330 litara u sekundi uloženo oko 25 miliona KM[/h2]
Probna faza rada Fabrike vode na Plazuljama kod Brčkog danas je završena, a obavljene analize su potvrdile da kvalitet prerađene vode na izlazu iz ovog pogona zadovoljava sve predviđene svjetske standarde.
Šef Odjeljenja za komunalne poslove u Vladi Brčko distrikta Predrag Ljubojević izjavio je da će u narednih petnaestak dana biti obavljeno ispiranje vodovodnih cijevi na gradskoj mreži što bi trebalo da obezbijedi značajno poboljšanje kvaliteta vode i u slavinama potrošača.
- Kolika će poboljšanja biti ostvarena ne možemo znati u ovom trenutku, jer to zavisi od stanja u kome se nalazi unutrašnjost cijevi, a što se ne može vidjeti, ali određeni rezultat sigurno neće izostati, rekao je Ljubojević.
Nakon ispiranja cijevi, Fabrika vode u Brčkom, ukupnog kapaciteta 330 litara u sekundi, u koju je uloženo oko 25 miliona KM, započeće redovno da snabdijeva Brčko vodom uz korišćenje kapaciteta od blizu stotinu litara u sekundi.
Prema riječima Ljubojevića, kako budu rasle potrebe grada, odnosno građana i industrije za vodom, tako će se i uključivati dodatna prečistačka postrojenja.
[h2]U Fabriku vode u Brčkom, ukupnog kapaciteta 330 litara u sekundi uloženo oko 25 miliona KM[/h2]
Probna faza rada Fabrike vode na Plazuljama kod Brčkog danas je završena, a obavljene analize su potvrdile da kvalitet prerađene vode na izlazu iz ovog pogona zadovoljava sve predviđene svjetske standarde.
Šef Odjeljenja za komunalne poslove u Vladi Brčko distrikta Predrag Ljubojević izjavio je da će u narednih petnaestak dana biti obavljeno ispiranje vodovodnih cijevi na gradskoj mreži što bi trebalo da obezbijedi značajno poboljšanje kvaliteta vode i u slavinama potrošača.
- Kolika će poboljšanja biti ostvarena ne možemo znati u ovom trenutku, jer to zavisi od stanja u kome se nalazi unutrašnjost cijevi, a što se ne može vidjeti, ali određeni rezultat sigurno neće izostati, rekao je Ljubojević.
Nakon ispiranja cijevi, Fabrika vode u Brčkom, ukupnog kapaciteta 330 litara u sekundi, u koju je uloženo oko 25 miliona KM, započeće redovno da snabdijeva Brčko vodom uz korišćenje kapaciteta od blizu stotinu litara u sekundi.
Prema riječima Ljubojevića, kako budu rasle potrebe grada, odnosno građana i industrije za vodom, tako će se i uključivati dodatna prečistačka postrojenja.
E
Emir
Guest
ŠPD ZDK: Od ponedjeljka prekid isporuke drvne sirovine
[h2]Zbog štetnih ugovora potraživanja ovog preduzeća iznose skoro četiri miliona maraka. Loši uvjeti za radnike[/h2]
Zbog vrlo teške situacije u kojoj se nalazi preduzeće, Sindikalni odbor Šumsko-privrednog društva (ŠPD) Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) upozorio je na mogućnost štrajka i prekida isporuke sirovine.
Naime, 964 radnika ove firme nisu primila plaću za maj, a kako ističu u tom sindikatu, doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje nisu uplaćeni nekoliko mjeseci.
Adekvatna oprema
- I ranije smo upozoravali menadžment da preduzeće ide u pogrešnom pravcu. Zbog potpisivanja štetnih ugovora, potraživanje ŠPD-a trenutno iznosi skoro četiri miliona maraka. Samo Krivaja 1884 duguje nam 1.914.000 KM, a imajući u vidu da je neizvjesna registracija ovog preduzeća, postavlja se logično pitanje kako će se ta dugovanja naplatiti - kaže Rešid Plećan, predsjednik Sindikalnog odbora ŠPD-a.
Prema njegovim riječima, radnici ŠPD-a nemaju adekvatnu zaštitnu opremu i odgovarajući prijevoz na posao, a sve je manje i ispravnih sredstava za rad, što posebno zabrinjava.
- Nama preostaje jedino štrajk kako bismo skrenuli pažnju na situaciju u preduzeću - kaže Plećan.
Junska obaveza
Nakon upozorenja Sindikata reagirao je menadžment ŠPD-a ZDK, koji je se pismom obratio Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.
- Vlada ZDK izmiruje svoje obaveze, ostala je neplaćena junska obaveza. Međutim, Federalna vlada nije platila nijednu KM od 1. januara i dug je narastao na pola miliona, od čega 93 posto duguje Vlada FBiH. Uputio sam pismo Vladi FBiH da obustavljamo isporuke od ponedjeljka ako cjelokupan dug ne bude plaćen u toku ove sedmice - kazao nam je Medžić.
[h2]Zbog štetnih ugovora potraživanja ovog preduzeća iznose skoro četiri miliona maraka. Loši uvjeti za radnike[/h2]
Zbog vrlo teške situacije u kojoj se nalazi preduzeće, Sindikalni odbor Šumsko-privrednog društva (ŠPD) Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) upozorio je na mogućnost štrajka i prekida isporuke sirovine.
Naime, 964 radnika ove firme nisu primila plaću za maj, a kako ističu u tom sindikatu, doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje nisu uplaćeni nekoliko mjeseci.
Adekvatna oprema
- I ranije smo upozoravali menadžment da preduzeće ide u pogrešnom pravcu. Zbog potpisivanja štetnih ugovora, potraživanje ŠPD-a trenutno iznosi skoro četiri miliona maraka. Samo Krivaja 1884 duguje nam 1.914.000 KM, a imajući u vidu da je neizvjesna registracija ovog preduzeća, postavlja se logično pitanje kako će se ta dugovanja naplatiti - kaže Rešid Plećan, predsjednik Sindikalnog odbora ŠPD-a.
Prema njegovim riječima, radnici ŠPD-a nemaju adekvatnu zaštitnu opremu i odgovarajući prijevoz na posao, a sve je manje i ispravnih sredstava za rad, što posebno zabrinjava.
- Nama preostaje jedino štrajk kako bismo skrenuli pažnju na situaciju u preduzeću - kaže Plećan.
Junska obaveza
Nakon upozorenja Sindikata reagirao je menadžment ŠPD-a ZDK, koji je se pismom obratio Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.
- Vlada ZDK izmiruje svoje obaveze, ostala je neplaćena junska obaveza. Međutim, Federalna vlada nije platila nijednu KM od 1. januara i dug je narastao na pola miliona, od čega 93 posto duguje Vlada FBiH. Uputio sam pismo Vladi FBiH da obustavljamo isporuke od ponedjeljka ako cjelokupan dug ne bude plaćen u toku ove sedmice - kazao nam je Medžić.
E
Emir
Guest
BiH ima najjeftinije gorivo u regionu
[h2]U posljednjih godinu ili dvije doživjeli smo spektakularan rast cijena. Osim toga, BiH je pod utjecajem cjenovne politike rafinerija u regionu koje manje-više prate, ali ponekad i odstupaju od svjetskih trendova[/h2]
Bosna i Hercegovina jedina je država koja nema propise kojim bi se reguliralo naftno tržište, pa je na snazi najliberalniji mogući sistem slobodnog formiranja cijena.
Nedžad Polić, izvršni direktor kompanije Hifa Oil, kaže za "Avaz" da je slobodno formiranje cijena naftnih derivata u BiH dalo dobre rezultate.
- Uprkos kritikama o visokim cijenama goriva, treba istaći da su cijene goriva u BiH u pravilu najniže u regionu, iako su troškovi transporta u usporedbi sa zemljama u okruženju viši. Mnogo je važnije onemogućiti formiranje bilo kakvih monopolskih struktura u BiH ili regulative koja bi, sama po sebi, proizvela monopole i na taj način podigla cijene. Grupacija HIFA posluje kao zdrav organizam i nama u svakom slučaju odgovara slobodna konkurencija koja je oslobođena monopolskih utjecaja - kaže Polić.
Prema njegovim riječima, cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu svakodnevno se kolebaju. Pod stalnim su pritiskom ponude i potražnje.
- U posljednjih godinu ili dvije doživjeli smo spektakularan rast cijena. Osim toga, BiH je pod utjecajem cjenovne politike rafinerija u regionu koje manje-više prate, ali ponekad i odstupaju od svjetskih trendova. Za nas je najvažnije da postoje dovoljne količine naftnih derivata usmjerene na ovo tržište i to nas, ako ništa, osigurava od nekorektno visokih cijena. I zato je važno da, osim stranih kompanija koje se bave ovim poslom, postoje i domaće firme koje mogu parirati i biti garant korektnih cijena naftnih derivata u BiH - kaže Polić.
[h2]U posljednjih godinu ili dvije doživjeli smo spektakularan rast cijena. Osim toga, BiH je pod utjecajem cjenovne politike rafinerija u regionu koje manje-više prate, ali ponekad i odstupaju od svjetskih trendova[/h2]
Bosna i Hercegovina jedina je država koja nema propise kojim bi se reguliralo naftno tržište, pa je na snazi najliberalniji mogući sistem slobodnog formiranja cijena.
Nedžad Polić, izvršni direktor kompanije Hifa Oil, kaže za "Avaz" da je slobodno formiranje cijena naftnih derivata u BiH dalo dobre rezultate.
- Uprkos kritikama o visokim cijenama goriva, treba istaći da su cijene goriva u BiH u pravilu najniže u regionu, iako su troškovi transporta u usporedbi sa zemljama u okruženju viši. Mnogo je važnije onemogućiti formiranje bilo kakvih monopolskih struktura u BiH ili regulative koja bi, sama po sebi, proizvela monopole i na taj način podigla cijene. Grupacija HIFA posluje kao zdrav organizam i nama u svakom slučaju odgovara slobodna konkurencija koja je oslobođena monopolskih utjecaja - kaže Polić.
Prema njegovim riječima, cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu svakodnevno se kolebaju. Pod stalnim su pritiskom ponude i potražnje.
- U posljednjih godinu ili dvije doživjeli smo spektakularan rast cijena. Osim toga, BiH je pod utjecajem cjenovne politike rafinerija u regionu koje manje-više prate, ali ponekad i odstupaju od svjetskih trendova. Za nas je najvažnije da postoje dovoljne količine naftnih derivata usmjerene na ovo tržište i to nas, ako ništa, osigurava od nekorektno visokih cijena. I zato je važno da, osim stranih kompanija koje se bave ovim poslom, postoje i domaće firme koje mogu parirati i biti garant korektnih cijena naftnih derivata u BiH - kaže Polić.
E
Emir
Guest
U procesu likvidacije i stečaja 20 posto preduzeća u FBiH
[h2]Prošle godine ugašeno 2.500 malih firmi. Umjesto pomoći država uveliko odmaže razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kaže Majić [/h2]
Zbog ogromnih nameta države s jedne i nedovoljne podrške s druge strane, mala i srednja preduzeća u Mostaru i FBiH postaju sve nelikvidnija.
Predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao "LiNK" iz Mostara Tomislav Majić kaže za "Avaz" da se mala i srednja preduzeća suočavaju s visokim troškovima i opterećenjima, nametnutim prvenstveno od Federalne vlade.
Obrtni kapital
- Na segment malih i srednji preduzeća institucije vlasti se vrlo malo osvrću. Statistički podaci govore da se lani ugasilo skoro 2.500 malih preduzeća, što je pet do šest posto od ukupne privrede u FBiH. Nadalje, u procesu likvidacije ili stečaja imamo još 20 posto preduzeća - ističe Majić.
On navodi primjer izuzetno skupih telekomunikacijskih usluga u FBiH. Ti troškovi su kod nas, kako kaže, četiri puta viši nego u Hrvatskoj, a čak osam puta od evropskih.
- Nelikvidnost firmi uveliko nastaje zbog neplaćanja troškova unutar određene branše. Jednostavno, jedni drugima duguju novac, a tu je i država koja im veoma mnogo uzima u samom startu poslovanja. Time se isisava obrtni kapital iz svih firmi. Naprimjer, kada poduzetnik uvozi neki repromaterijal, država mu odmah naplati i carinu i PDV. Kako će onda on tu robu koju je uvezao obraditi i preraditi i pustiti na tržište? Kada će on to naplatiti? Dakle, sve to državu ne interesira, nego ga u startu optereti svim troškovima - naglašava Majić.
Ogromni dugovi
Kaže da ne razumije zašto država ne uvodi mjere naplate velikih unutrašnjih dugova, odnosno pravilo plaćanja dugova u roku od 60 dana. On smatra da je razlog u tome što su državne firme u FBiH privatnom sektoru dužne skoro 550 miliona maraka!
Govoreći o perspektivi malih i srednjih preduzeća u Mostaru, Majić kaže da je proizvodnja i dalje rak-rana privredi u gradu na Neretvi. Već tri i po godine od Gradskog vijeća čeka se odobrenje za gradnju Poslovne zone unutar koje bi privrednici mogli poslovati po nižim troškovima.
Skupa električna energija
Kao jedno od opterećenja poslovanju malih i srednjih preduzeća, Majić navodi i skupu električnu energiju.
- To su nameti koji domaći proizvod čine nekonkurentnim na domaćem, a posebno na stranom tržištu. Vjerujemo da će Regulatorna agencija za električnu energiju (FERK) u tarifnom postupku voditi računa o cjelokupnom stanju u kojem se nalazi domaća privreda, a pogotovo mala i srednja preduzeća, te da će ih u skladu s tim i zaštititi - navodi Majić.
[h2]Prošle godine ugašeno 2.500 malih firmi. Umjesto pomoći država uveliko odmaže razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kaže Majić [/h2]
Zbog ogromnih nameta države s jedne i nedovoljne podrške s druge strane, mala i srednja preduzeća u Mostaru i FBiH postaju sve nelikvidnija.
Predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao "LiNK" iz Mostara Tomislav Majić kaže za "Avaz" da se mala i srednja preduzeća suočavaju s visokim troškovima i opterećenjima, nametnutim prvenstveno od Federalne vlade.
Obrtni kapital
- Na segment malih i srednji preduzeća institucije vlasti se vrlo malo osvrću. Statistički podaci govore da se lani ugasilo skoro 2.500 malih preduzeća, što je pet do šest posto od ukupne privrede u FBiH. Nadalje, u procesu likvidacije ili stečaja imamo još 20 posto preduzeća - ističe Majić.
On navodi primjer izuzetno skupih telekomunikacijskih usluga u FBiH. Ti troškovi su kod nas, kako kaže, četiri puta viši nego u Hrvatskoj, a čak osam puta od evropskih.
- Nelikvidnost firmi uveliko nastaje zbog neplaćanja troškova unutar određene branše. Jednostavno, jedni drugima duguju novac, a tu je i država koja im veoma mnogo uzima u samom startu poslovanja. Time se isisava obrtni kapital iz svih firmi. Naprimjer, kada poduzetnik uvozi neki repromaterijal, država mu odmah naplati i carinu i PDV. Kako će onda on tu robu koju je uvezao obraditi i preraditi i pustiti na tržište? Kada će on to naplatiti? Dakle, sve to državu ne interesira, nego ga u startu optereti svim troškovima - naglašava Majić.
Ogromni dugovi
Kaže da ne razumije zašto država ne uvodi mjere naplate velikih unutrašnjih dugova, odnosno pravilo plaćanja dugova u roku od 60 dana. On smatra da je razlog u tome što su državne firme u FBiH privatnom sektoru dužne skoro 550 miliona maraka!
Govoreći o perspektivi malih i srednjih preduzeća u Mostaru, Majić kaže da je proizvodnja i dalje rak-rana privredi u gradu na Neretvi. Već tri i po godine od Gradskog vijeća čeka se odobrenje za gradnju Poslovne zone unutar koje bi privrednici mogli poslovati po nižim troškovima.
Skupa električna energija
Kao jedno od opterećenja poslovanju malih i srednjih preduzeća, Majić navodi i skupu električnu energiju.
- To su nameti koji domaći proizvod čine nekonkurentnim na domaćem, a posebno na stranom tržištu. Vjerujemo da će Regulatorna agencija za električnu energiju (FERK) u tarifnom postupku voditi računa o cjelokupnom stanju u kojem se nalazi domaća privreda, a pogotovo mala i srednja preduzeća, te da će ih u skladu s tim i zaštititi - navodi Majić.
E
Emir
Guest
Bosnia:IPO of drugmaker Bosnalijek delays until after elections
The Bosnian Federation government is likely to postpone the planned IPO of local drug maker Bosnalijek to after the general elections, to be held on Oct 3, local media reported.
Entity authorities were considering the sale of a 19.3% stake in the company on the capital market in July, but the rumoured buyer, the US pharmaceutical company Alvogen Group, would not allegedly apply again.
The government called the interested parties to bid for the stake in mid-May, but not a single potential investor appeared. Authorities were likely to decrease the asked floor price by 6.9% to KM 20.5 per share, according to previous information. The major shareholder of Bosnalijek , which holds 383 licenses for its products in 23 countries around the world, is the FBiH government, followed by the Libyan government with 8.7% and the International Finance Corporation with 8.3%.
Balkans.com Business News : Bosnia:IPO of drugmaker Bosnalijek delays until after elections
The Bosnian Federation government is likely to postpone the planned IPO of local drug maker Bosnalijek to after the general elections, to be held on Oct 3, local media reported.
Entity authorities were considering the sale of a 19.3% stake in the company on the capital market in July, but the rumoured buyer, the US pharmaceutical company Alvogen Group, would not allegedly apply again.
The government called the interested parties to bid for the stake in mid-May, but not a single potential investor appeared. Authorities were likely to decrease the asked floor price by 6.9% to KM 20.5 per share, according to previous information. The major shareholder of Bosnalijek , which holds 383 licenses for its products in 23 countries around the world, is the FBiH government, followed by the Libyan government with 8.7% and the International Finance Corporation with 8.3%.
Balkans.com Business News : Bosnia:IPO of drugmaker Bosnalijek delays until after elections
E
Emir
Guest
Austrija najviše uglja za roštilj uvozi iz BiH
[h2]Prema zvaničnim informacijama, vrijednost uglja uvezenog iz BiH i Srbije je oko dva miliona eura[/h2]
Bosna i Hercegovina najveći je izvoznik uglja za roštilj u Austriju, saopćila je statistička agencija te zemlje. Austrijske firme, naime, najviše ovog uglja prošle godine su naručile iz BiH, a slijede Srbija i Njemačka, prenio je "Austrian Times".
Prema zvaničnim informacijama, vrijednost uglja uvezenog iz BiH i Srbije je oko dva miliona eura. Ostale zemlje, kako je saopćeno iz Agencije, imaju tek 20 posto udjela u uvozu uglja za roštilj u Austriju
[h2]Prema zvaničnim informacijama, vrijednost uglja uvezenog iz BiH i Srbije je oko dva miliona eura[/h2]
Bosna i Hercegovina najveći je izvoznik uglja za roštilj u Austriju, saopćila je statistička agencija te zemlje. Austrijske firme, naime, najviše ovog uglja prošle godine su naručile iz BiH, a slijede Srbija i Njemačka, prenio je "Austrian Times".
Prema zvaničnim informacijama, vrijednost uglja uvezenog iz BiH i Srbije je oko dva miliona eura. Ostale zemlje, kako je saopćeno iz Agencije, imaju tek 20 posto udjela u uvozu uglja za roštilj u Austriju
E
Emir
Guest
Okončana prodaja SRC-a Vlašić
[h2]Kupac ponudio 550.000 KM, nova ulaganja u naredne tri godine od 8,1 milion maraka, zadržavanje sedam i zapošljavanje dodatnih 15 radnika, kaže Radoš[/h2]
Nakon što je Kantonalni sud u Novom Travniku poništio sva prethodna rješenja, Agencija za privatizaciju u Srednjobosanskom kantonu (SBK) i travnička firma Ozon zaključili su ugovor o prodaji Sportsko-rekreacionog centra (SRC) Vlašić iz Travnika.
Javno dobro
Ozon, koji je proglašen najboljim ponuđačem u procesu privatizacije SRC-a Vlašić, ponudio je za ovo preduzeće 550.000 KM, nova ulaganja u naredne tri godine vrijedna 8,1 milion maraka, zadržavanje sedam i zapošljavanje dodatnih 15 radnika u naredne tri godine.
- Ovakav ugovor napravili smo da bismo zaštitili projekt. Za svaku godinu ulaganja koju je kupac planirao dužan je dostaviti garancije banke. To znači da ćemo, osim drugih zaštitnih mehanizama, moći naplatiti obaveze od banke ako kupac ne bude ispunjavao obaveze. Isto je i sa zadržavanjem postojećih sedam i upošljavanjem novih 15 radnika - kaže za "Avaz" Željko Radoš, direktor Agencije za privatizaciju u SBK, naglašavajući kako je napravljen dobar ugovor i da očekuje da će kupac vrlo brzo krenuti s investicijama.
On se osvrnuo i na opstrukcije koje su dolazile iz Općine Travnik prilikom prodaje državnog kapitala čija nominalna vrijednost iznosi 5,1 milion KM. Iz Općine Travnik tvrdili su da su predmet privatizacije bila i javna dobra, što u Agenciji za privatizaciju u potpunosti odbacuju.
Ljetna ponuda
- Odgovorno tvrdim da ovdje nema elemenata ni javnog dobra ni prirodnog bogatstva. Da bismo bili sigurni, zatražili smo i mišljenja stručnjaka iz ove oblasti. Svako ko izražava bojazan da smo prodali javno dobro, u zabludi je - naglašava Radoš.
Iz firme Ozon najavljuju investicije u oblasti vertikalnog transporta, vodosnabdijevanja turističke zone Babanovac te odvoza smeća i sanacije divljih deponija. Osim ovoga, planirane su i izgradnje sportskih terena, što bi trebalo obogatiti ljetnu ponudu na Vlašiću.
Najvrednija imovina
Prema početnom bilansu, najvredniji dio imovine je vodovodna i kanalizaciona mreža na Babanovcu, procijenjena na 2,7 miliona maraka. Druga stavka po vrijednosti je 38 posto udjela u preduzeću Vlašić-ski, koje gazduje ski-liftovima na ovoj planini.
[h2]Kupac ponudio 550.000 KM, nova ulaganja u naredne tri godine od 8,1 milion maraka, zadržavanje sedam i zapošljavanje dodatnih 15 radnika, kaže Radoš[/h2]
Nakon što je Kantonalni sud u Novom Travniku poništio sva prethodna rješenja, Agencija za privatizaciju u Srednjobosanskom kantonu (SBK) i travnička firma Ozon zaključili su ugovor o prodaji Sportsko-rekreacionog centra (SRC) Vlašić iz Travnika.
Javno dobro
Ozon, koji je proglašen najboljim ponuđačem u procesu privatizacije SRC-a Vlašić, ponudio je za ovo preduzeće 550.000 KM, nova ulaganja u naredne tri godine vrijedna 8,1 milion maraka, zadržavanje sedam i zapošljavanje dodatnih 15 radnika u naredne tri godine.
- Ovakav ugovor napravili smo da bismo zaštitili projekt. Za svaku godinu ulaganja koju je kupac planirao dužan je dostaviti garancije banke. To znači da ćemo, osim drugih zaštitnih mehanizama, moći naplatiti obaveze od banke ako kupac ne bude ispunjavao obaveze. Isto je i sa zadržavanjem postojećih sedam i upošljavanjem novih 15 radnika - kaže za "Avaz" Željko Radoš, direktor Agencije za privatizaciju u SBK, naglašavajući kako je napravljen dobar ugovor i da očekuje da će kupac vrlo brzo krenuti s investicijama.
On se osvrnuo i na opstrukcije koje su dolazile iz Općine Travnik prilikom prodaje državnog kapitala čija nominalna vrijednost iznosi 5,1 milion KM. Iz Općine Travnik tvrdili su da su predmet privatizacije bila i javna dobra, što u Agenciji za privatizaciju u potpunosti odbacuju.
Ljetna ponuda
- Odgovorno tvrdim da ovdje nema elemenata ni javnog dobra ni prirodnog bogatstva. Da bismo bili sigurni, zatražili smo i mišljenja stručnjaka iz ove oblasti. Svako ko izražava bojazan da smo prodali javno dobro, u zabludi je - naglašava Radoš.
Iz firme Ozon najavljuju investicije u oblasti vertikalnog transporta, vodosnabdijevanja turističke zone Babanovac te odvoza smeća i sanacije divljih deponija. Osim ovoga, planirane su i izgradnje sportskih terena, što bi trebalo obogatiti ljetnu ponudu na Vlašiću.
Najvrednija imovina
Prema početnom bilansu, najvredniji dio imovine je vodovodna i kanalizaciona mreža na Babanovcu, procijenjena na 2,7 miliona maraka. Druga stavka po vrijednosti je 38 posto udjela u preduzeću Vlašić-ski, koje gazduje ski-liftovima na ovoj planini.
E
Emir
Guest
Xella BH dobila specijalno priznanje "Srebreni pečat"
[h2]Nagrada je rezultirala uspješnom privatizacijom, doprinosom razvoju bh. privrede i zapošljavanja, kao i doprinosom lokalnoj zajednici, te uvođenju tehnologija standardizovanih prema najvišim evropskim modelima[/h2]
Preduzeće Xella BH d.o.o. iz Tuzle dobila je "Srebreni pečat", specijalno priznanje "Poslovnih novina" za ukupne rezultate poslovanja, koji podrazumijevaju uspješnu privatizaciju, doprinos razvoju bh. privrede i zapošljavanja, kao i doprinos lokalnoj zajednici, te uvođenju tehnologija standardizovanih prema najvišim evropskim modelima, saopćila je Press-služba Xella BH.
Na svečanoj ceremoniji “100 najvećih u BiH” koja je održana juče u Hotelu "Hollywood" na Ilidži, direktoru XELLE BH Emiru Kadriću, "Srebreni pečat" je uručio Avdo Čaušević, direktor Privredne štampe.
Projekat "100 najvećih u BiH", koji "Poslovne novine" (izdanje Privredne štampe d.o.o. iz Sarajeva) realizuju već 38 godina, i ove godine je okrunjen dodjelom priznanja vodećim firmama u BiH prema ostvarenim rezultatima u 2009. godini.
Pored tradicionalne liste "100 najvećih u BiH", ove godine napravljene su i rang-liste najvećih velikih, srednjih i malih preduzeća, koja su rangirana po ukupnom prihodu, izvozu, neto dobiti i investicijama u 2009. godini.
- Izuzetno nam je zadovoljstvo da je XELLA BH od samog starta postigla veoma značajne rezultate na ovom tržištu i postala prepoznatljiva za relativno kratko vrijeme, te da je na taj način dospjela među '100 najvećih u BiH'. Ovo priznanje koje su nam dodijelile Poslovne novine nam mnogo znači i pokazuje nam da idemo u pravom smjeru. Posebno nas raduje da su prepoznali značaj novih investicija i novih tehnologija, uspješnu privatizaciju, naš doprinos razvoju bh. privrede, što je za nas još jedan podsticaj za dalji uspješan rad, istakao je direktor Xella BH d.o.o. Emir Kadrić.
- Xella BH d.o.o. od 2009. godine proizvodi i prodaje najkvalitetniji građevinski materijal pod nazivom YTONG. Na ovom tržištu potpuno nepoznati proizvod YTONG predstavljen je oficijelno u martu 2009. i od tada je naišao na veliki odjek kod novih kupaca, što je prevazišlo sva očekivanja. Krajnja namjera XELLE BH je da ovaj materijal uz pomoć njemačke tehnologije postane tržišni lider u BiH, te da se dobro obučenom osoblju ponudi bolja budućnost u ovako dinamičnoj firmi, navodi se u saopćenju.
[h2]Nagrada je rezultirala uspješnom privatizacijom, doprinosom razvoju bh. privrede i zapošljavanja, kao i doprinosom lokalnoj zajednici, te uvođenju tehnologija standardizovanih prema najvišim evropskim modelima[/h2]
Preduzeće Xella BH d.o.o. iz Tuzle dobila je "Srebreni pečat", specijalno priznanje "Poslovnih novina" za ukupne rezultate poslovanja, koji podrazumijevaju uspješnu privatizaciju, doprinos razvoju bh. privrede i zapošljavanja, kao i doprinos lokalnoj zajednici, te uvođenju tehnologija standardizovanih prema najvišim evropskim modelima, saopćila je Press-služba Xella BH.
Na svečanoj ceremoniji “100 najvećih u BiH” koja je održana juče u Hotelu "Hollywood" na Ilidži, direktoru XELLE BH Emiru Kadriću, "Srebreni pečat" je uručio Avdo Čaušević, direktor Privredne štampe.
Projekat "100 najvećih u BiH", koji "Poslovne novine" (izdanje Privredne štampe d.o.o. iz Sarajeva) realizuju već 38 godina, i ove godine je okrunjen dodjelom priznanja vodećim firmama u BiH prema ostvarenim rezultatima u 2009. godini.
Pored tradicionalne liste "100 najvećih u BiH", ove godine napravljene su i rang-liste najvećih velikih, srednjih i malih preduzeća, koja su rangirana po ukupnom prihodu, izvozu, neto dobiti i investicijama u 2009. godini.
- Izuzetno nam je zadovoljstvo da je XELLA BH od samog starta postigla veoma značajne rezultate na ovom tržištu i postala prepoznatljiva za relativno kratko vrijeme, te da je na taj način dospjela među '100 najvećih u BiH'. Ovo priznanje koje su nam dodijelile Poslovne novine nam mnogo znači i pokazuje nam da idemo u pravom smjeru. Posebno nas raduje da su prepoznali značaj novih investicija i novih tehnologija, uspješnu privatizaciju, naš doprinos razvoju bh. privrede, što je za nas još jedan podsticaj za dalji uspješan rad, istakao je direktor Xella BH d.o.o. Emir Kadrić.
- Xella BH d.o.o. od 2009. godine proizvodi i prodaje najkvalitetniji građevinski materijal pod nazivom YTONG. Na ovom tržištu potpuno nepoznati proizvod YTONG predstavljen je oficijelno u martu 2009. i od tada je naišao na veliki odjek kod novih kupaca, što je prevazišlo sva očekivanja. Krajnja namjera XELLE BH je da ovaj materijal uz pomoć njemačke tehnologije postane tržišni lider u BiH, te da se dobro obučenom osoblju ponudi bolja budućnost u ovako dinamičnoj firmi, navodi se u saopćenju.
E
Emir
Guest
Rusi žele tragati za naftom u RS
[h2]Memorandum o saradnji između Zarubežnjefta i NIS-a[/h2]
Predstavnici ruske kompanije Zarubežnjeft i Naftne industrije Srbije (NIS) jučer su u Banjoj Luci potpisali memorandum o saradnji na istraživanjima nalazišta sirove nafte na prostoru RS, a u planu je da preliminarna istraživanja budu završena do 2011. godine.
Premijer RS Milorad Dodik, koji je prisustvovao potpisivanju, istakao je da je u toku izrada zajedničke studije i da će od trenutka njenog donošenja, najdalje za 30 dana, biti spremni dati koncesiju, dok će u međuvremenu biti dogovarani uvjeti njene dodjele.
- Početak ulaganja koštat će 20 miliona dolara, a ukupan projekt iznosit će između 130 i 150 miliona - kazao je Dodik i dodao da bi volio da je pronađeno zajedničko rješenje i sa FBiH, s obzirom na to da su neki njeni dijelovi u dodiru s mjestima u RS koja će se istraživati.
Ministar energetike i razvoja Srbije Petar Škundrić izrazio je nadu da će se postići dogovori o ovom projektu i s drugim zemljama u okruženju.
- Očekujemo da će se ovaj projekt proširiti na region, a već smo imali slične razgovore u Albaniji za istraživanje naftnih polja - kazao je Škundrić.
[h2]Memorandum o saradnji između Zarubežnjefta i NIS-a[/h2]
Predstavnici ruske kompanije Zarubežnjeft i Naftne industrije Srbije (NIS) jučer su u Banjoj Luci potpisali memorandum o saradnji na istraživanjima nalazišta sirove nafte na prostoru RS, a u planu je da preliminarna istraživanja budu završena do 2011. godine.
Premijer RS Milorad Dodik, koji je prisustvovao potpisivanju, istakao je da je u toku izrada zajedničke studije i da će od trenutka njenog donošenja, najdalje za 30 dana, biti spremni dati koncesiju, dok će u međuvremenu biti dogovarani uvjeti njene dodjele.
- Početak ulaganja koštat će 20 miliona dolara, a ukupan projekt iznosit će između 130 i 150 miliona - kazao je Dodik i dodao da bi volio da je pronađeno zajedničko rješenje i sa FBiH, s obzirom na to da su neki njeni dijelovi u dodiru s mjestima u RS koja će se istraživati.
Ministar energetike i razvoja Srbije Petar Škundrić izrazio je nadu da će se postići dogovori o ovom projektu i s drugim zemljama u okruženju.
- Očekujemo da će se ovaj projekt proširiti na region, a već smo imali slične razgovore u Albaniji za istraživanje naftnih polja - kazao je Škundrić.