KOMA
Donator
ne wieso? cca 80 % der heutigen bevölkerung slawoniens hat ihre wurzlen in bih...
-
Herzlich Willkommen im Balkanforum
Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
Bitte hier registrieren
Die Katholischen Bosniaken Ungarns-Baranyai bosnyákoku
- Ersteller DZEKO
- Erstellt am
S
Slavo
Guest
der Rest sind ehemalige Sokci
obwohl 80%?
mir ist schon klar das viele während der Osmanenbesetzung dorthin flohen und viele aus der Westherzegowina nach dem 2.WK dort angesiedelt wurden, jedoch gleich so viele?
BosnaHR
Bozz
Hrvate u Mađarskoj lučimo u više skupina, tako razlikujemo: gradišćanske, zaladske, bačko-šokačke, bunjevačke i racke Hrvate, dok u Baranji Hrvate možemo lučiti u pet etničkih skupina koje se razlikuju po jezičnom osobinama, nošnji i običajima. Ima nas danas u Baranji oko 16. tisuća. Nazivi tih etničkih skupina uvijek se temelje na relativnim obilježjima i lokalnim specifičnostima skupine. Tako možemo govoriti o podravskim, podravsko šokačkim, seosko šokačkim i mohačko šokačkim te bošnjačkim Hrvatima, koji dođoše iz Bosne i Hercegovine.
Nošnja drugih etničkih grupa -Bošnjaka, momačkih i seoskih okaca- vrlo je slična. Ženski plećci bili su istog kroja, samo je način ukrašavanja bio drugačiji. Bošnjački Hrvati i seosko-sokački Hrvati vezu svoje plećke geometrijskim uzorcima dok su Mohačani koristili trukovane motive. Sve te skupine primjenjivale su tzv. "baranjski visoki vez", samo su Mohačanke u novije vrijeme rabile slobodan vez. Zahvaljujući geografskom položaju sve promjene u modi našle su se prvo u Mohaču. Bošnjaci pretežito koriste crnu boju i samo kao popratne boje uzimaju zelenu, crvenu, žutu i plavu. Šokci su se pak najviše koristili crnom i crvenom. Šokci su na prekretnici dvaju stoljeće primjenjivali i metalnu nit na oplećcima, dok su Bošnjaci tu nit koristili na pocelicama.
Nakon istjerivanja Turaka na ovo područje doseljavaju se Hrvati (Bošnjaci i Šokci). Položaj Hrvata u velikoj je mjeri određen povijesnim nasljeđem. Do sredine 18. stoljeća završava doseljavanje Hrvata u mađarske krajeve što će biti presudno za njihovu kasniju sudbinu. Naime, upravo zbog tih okolnosti hrvatska etnička skupina u Mađarskoj, da ih navedem redom kako sami sebe nazivaju: gradišćanski Hrvati, podravski Hrvati, pomurski Hrvati, Šokci, Bošnjaci, Bunjevci, Raci- nisu bile zahvaćene i uključene u proces stvaranja i oblikovanja nacionalne samosvijesti, toliko značajne za postojanje i opstojanje mnogih, posebno manjih europskih naroda u 19. i 20. stoljeću, pa tako i za Hrvate u Hrvatskoj. Hrvati u Mađarskoj nalazeći se izvan tih zbivanja, ne računajući tu dio bačkih Bunjevaca, ostaju u nacionalnom i kulturološkom pogledu na razini lokalno-etničke svijesti, pa se onda sukladno tome može govoriti jedino o postojanju lokalnog jezičnog pa i etničkog koda, tj. nije izrađen i drugi, općehrvatski nacionalni, kulturološki i jezični identifikacijski kod, a što se manifestiralo u praksi na sljedeći način, a dobrim se dijelom i danas stanje isto: jest, mi smo Bunjevci i govorimo bunjevački, jest da smo mi Šokci i govorimo (divanimo) šokački, mi smo Bošnjaci i govorimo bošnjački, a mi pak budući smo Raci , racki, i svi smo mi dobri katolici kao i naši preci. No, mi nismo Hrvati već Bunjevci, a prema toj bismo paradigmi mogli supstituirati ostale navedene skupine i rezultat bi bio uvijek isti – nepostojanje zajedničkoga hrvatskoga identiteta. Jedino Podravci, Pomurci i Gradišćanci nazivaju sebe Orvatima, Horvatima što ujedno ne znači da kod njih postoji svijest o pripadnosti svekolikom hrvatskom etničkom korpusu. Povezivanju hrvatskih etničkih skupina u jednu cjelinu i postupnim izgrađivanju njihove svijesti o pripadnosti zajedničkomu nacionalnom tijelu nisu pogodovala ni vremena koja su slijedila.
http://www.filg.uj.edu.pl/~wwwip/postju ... php?id=276
Nošnja drugih etničkih grupa -Bošnjaka, momačkih i seoskih okaca- vrlo je slična. Ženski plećci bili su istog kroja, samo je način ukrašavanja bio drugačiji. Bošnjački Hrvati i seosko-sokački Hrvati vezu svoje plećke geometrijskim uzorcima dok su Mohačani koristili trukovane motive. Sve te skupine primjenjivale su tzv. "baranjski visoki vez", samo su Mohačanke u novije vrijeme rabile slobodan vez. Zahvaljujući geografskom položaju sve promjene u modi našle su se prvo u Mohaču. Bošnjaci pretežito koriste crnu boju i samo kao popratne boje uzimaju zelenu, crvenu, žutu i plavu. Šokci su se pak najviše koristili crnom i crvenom. Šokci su na prekretnici dvaju stoljeće primjenjivali i metalnu nit na oplećcima, dok su Bošnjaci tu nit koristili na pocelicama.
Nakon istjerivanja Turaka na ovo područje doseljavaju se Hrvati (Bošnjaci i Šokci). Položaj Hrvata u velikoj je mjeri određen povijesnim nasljeđem. Do sredine 18. stoljeća završava doseljavanje Hrvata u mađarske krajeve što će biti presudno za njihovu kasniju sudbinu. Naime, upravo zbog tih okolnosti hrvatska etnička skupina u Mađarskoj, da ih navedem redom kako sami sebe nazivaju: gradišćanski Hrvati, podravski Hrvati, pomurski Hrvati, Šokci, Bošnjaci, Bunjevci, Raci- nisu bile zahvaćene i uključene u proces stvaranja i oblikovanja nacionalne samosvijesti, toliko značajne za postojanje i opstojanje mnogih, posebno manjih europskih naroda u 19. i 20. stoljeću, pa tako i za Hrvate u Hrvatskoj. Hrvati u Mađarskoj nalazeći se izvan tih zbivanja, ne računajući tu dio bačkih Bunjevaca, ostaju u nacionalnom i kulturološkom pogledu na razini lokalno-etničke svijesti, pa se onda sukladno tome može govoriti jedino o postojanju lokalnog jezičnog pa i etničkog koda, tj. nije izrađen i drugi, općehrvatski nacionalni, kulturološki i jezični identifikacijski kod, a što se manifestiralo u praksi na sljedeći način, a dobrim se dijelom i danas stanje isto: jest, mi smo Bunjevci i govorimo bunjevački, jest da smo mi Šokci i govorimo (divanimo) šokački, mi smo Bošnjaci i govorimo bošnjački, a mi pak budući smo Raci , racki, i svi smo mi dobri katolici kao i naši preci. No, mi nismo Hrvati već Bunjevci, a prema toj bismo paradigmi mogli supstituirati ostale navedene skupine i rezultat bi bio uvijek isti – nepostojanje zajedničkoga hrvatskoga identiteta. Jedino Podravci, Pomurci i Gradišćanci nazivaju sebe Orvatima, Horvatima što ujedno ne znači da kod njih postoji svijest o pripadnosti svekolikom hrvatskom etničkom korpusu. Povezivanju hrvatskih etničkih skupina u jednu cjelinu i postupnim izgrađivanju njihove svijesti o pripadnosti zajedničkomu nacionalnom tijelu nisu pogodovala ni vremena koja su slijedila.
http://www.filg.uj.edu.pl/~wwwip/postju ... php?id=276
KOMA
Donator
ja, stell dir vor, die "bosnier" hatten eine viel größere geburtenrate, wie die alteingesessenender Rest sind ehemalige Sokci
obwohl 80%?
mir ist schon klar das viele während der Osmanenbesetzung dorthin flohen und viele aus der Westherzegowina nach dem 2.WK dort angesiedelt wurden, jedoch gleich so viele?
DZEKO
Besa Bese
Aber die Menschen sehen sich anscheinend nicht alle als Kroaten oder Sokci, wie das eine Mädchen gesagt hat, sie ist eine Bosnjakusa.
jest, mi smo Bunjevci i govorimo bunjevački, jest da smo mi Šokci i govorimo (divanimo) šokački, mi smo Bošnjaci i govorimo bošnjački, a mi pak budući smo Raci , racki, i svi smo mi dobri katolici kao i naši preci. No, mi nismo Hrvati već Bunjevci, a prema toj bismo paradigmi mogli supstituirati ostale navedene skupine i rezultat bi bio uvijek isti – nepostojanje zajedničkoga hrvatskoga identiteta.
S
Slavo
Guest
ja, stell dir vor, die "bosnier" hatten eine viel größere geburtenrate, wie die alteingesessenen
klingt plausibel, und auf die heutige Zeit bezogen auch irgendwie logisch xD
Bosna_Tunisia
Balkanspezialist
hmmm sind das nicht die selben die sich auch Kroaten nennen ^^
DZEKO
Besa Bese
Anscheinend sollen das Ethnische Kroaten sein, aber selber sehen sie sich als Bosniaken.
BosnaHR
Bozz
soll sich jeder sehen als was er will, für mich sind das bosniakische Kroaten.
KOMA
Donator
also ich hab gar keine zahlen, aber über den daumen gepeilt kommts auf die 80 % hin