Du verwendest einen veralteten Browser. Es ist möglich, dass diese oder andere Websites nicht korrekt angezeigt werden. Du solltest ein Upgrade durchführen oder einen alternativen Browser verwenden.
Gradnja autoputa Beograd-Sarajevo slijedeće godine
Quote:
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]Izgradnja autoputa Beograd–Sarajevo trebala bi da započne slijedeće godine, kazala je Tanjugu srbijanska ministrica građevinarstva, pometa i infrastrukture Zorana Mihajlović.
Dodala je kako je to dogovoreno u Turskoj gdje boravi državna delegacija Srbije s gospodarstvenicima.
Mihajlović je u nedjelju u Istanbulu potpisala Memorandum o suradnji s turskom građevinskom kompanijom Tasyapi, na osnovu kojeg bi turska kompanija trebala uraditi tehničke i financijske prijedloge nekoliko infrastrukturnih projekata u Srbiji.
"Dogovorili smo da sljedeće godine moramo imati završenu dokumentaciju, završen model financiranja i početak izgradnje. Dakle, to je najkasnije za godinu dana", kazala je srbijanska ministrica.
Kako bi se ubrzao rad na projektima rehabilitacije regionalnih puteva Novi Pazar-Tutin i Aljinovići-Sjenica-Novi Pazar, kao i gradnja obje dionice autoputa Beograd–Sarajevo koje se nalaze u Srbiji, od Kuzmina do Srijemske Rače, i od Požege do Kotromana, odnosno granice s BiH, Srbiju će sljedećeg tjedana posjetiti delegacija turske građevinske kompanije Tasyapi.
Dodatno, turska kompanija će, prema njezinim riječima, zajedno s kolegama iz Srbije raditi na modelima financiranja autoputa, odnosno, dvije rute autoputa između Beograda i Sarajeva.
Ovo nije pitanje samo Srbije i Turske, ovo je zaista regionalno pitanje, pitanje odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine, naglasila je Mihajlović.
"Što se tiče Bosne i Hercegovine, činjenica je da su tu postojali problemi oko toga koja će to ruta biti, kada govorimo o autoputu, ali Srbija je rekla 'mi smo spremni i za jednu i za drugu rutu'. Koja god ruta se bude dogovorila, za Srbiju je to sasvim dobro", ustvrdila je srbijanska ministrica.
Po njezinim riječima, Srbiji nije problem da gradi autoput preko Požege i Kotromana, kao ni preko Srijemske Mitrovice no važno je, kako kaže Mihajlović, da se napravi trojni memorandum Srbija-Turska-BiH te odredi ruta buduće prometnice.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Izgradnja Koridora Vc: Kako će izgledati dionica od Tarčina do prevoja Ivan
Quote:
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]Dionica autoputa na Koridoru Vc od Tarčina do prevoja Ivan, uključujući i tunel Ivan, trebala bi biti duga blizu sedam kilometara. Ova dionica će se nastaviti na do sada izgrađeni dio autoputa od Zenice do Tarčina.
Od spomenute dužine, blizu dva kilometra otpada na tunel Ivan, koliko bi trebalo da bude dug ovaj objekat.
Na ovoj dionici, kao što se može vidjeti i na videu, trebala bi biti izgrađena dva mosta, čije bi dužine trebale biti blizu 520 metara i 610 metara.
Također, u mjestu Raštelica trebalo bi da bude izgrađeno odmorište. Zbog konfiguracije terena odmorišta za lijevu i desnu traku neće biti igrađena jedno naspram drugog, kako se u večini slučajeva radi, nego će biti međusobno udaljeni oko jednog kilometra.
Na izlazu, odnosno na južnoj strani tunela Ivan bit će izgrađen priključak na postojeći magistralni put M-17. Sam tunel bit će izgrađen na istom mjestu kao i postojeći na magistralnom putu, ali će biti pedesetak metara ispod sadašnjeg.
Od izlaza iz tunela na autoputu do priključka na magistralnu cestu, što je moguće vidjeti i na videu, put će biti skraćen sa nekoliko kilometara, na nekoliko stotina metara.
Izgradnja ove dionice, uključujući i tunel Ivan, trebala bi koštati 100 miliona eura. Od ovog iznosa osigurano je 23,8 miliona eura grant sredstava, na Investicijskoj konferenciji za Zapadni Balkan, koja je održana nedavno u Sofiji. Od ovog iznosa 12 miliona eura će biti iskorišteno za izgradnju dionice, a preostalih 11,8 miliona eura za izgradnju tunela.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je već obećala da će osigurati dio potrebnog novca za izgradnju ove dionice i tunela, Evropska investicijska banka (EIB) je najavila da će osigurati ostatak potrebnog novca. Uvjet za potpisivanje ugovora sa EIB-om je prethodno potpisivanje ugovora sa EBRD-om.
Međutim, da bi bio potpisan ugovor sa EBRD-om potrebno je da Vlada FBiH uvrsti ovu dionicu u Listu javnih investicija za ovu godinu.
Početkom ove godine, kada je pripremana postojeća Lista, ministar prometa i komunikacija FBiH Denis Lasić dao je negativno mišljenje o dobijanju kredita za izgradnju ove dionice. Iako je ubrzo nakon toga Lasić promijenio mišljenje i dao pozitivnu ocjenu, ministrica finansija Jelka Milićević je, na osnovu prvobitnog negativnog mišljenja, ovu dionicu isključila sa Liste javnih investicija Vlade FBiH za ovu godinu.
Problem je što se, iz ko zna kojih razloga, ova lista nakon što se donese početkom godine, ažurira samo jednom i to u septembru ili oktobru. To znači da će ova dionica, uključujući i tunel Ivan, morati čekati još nekoliko mjeseci da bude uvrštena u Listu javnih investicija. Tek kada spomenuta dionica postane dio Liste javnih investicija moguće je pokrenuti inicijativu prema Vijeću ministara za zaključivanje ugovora sa EBRD-om.
To, praktično, znači da, iako je novac za gradnju osiguran, tenderska procedura bi mogla biti pokrenuta tek krajem godine.
Počeli radovi na trećoj fazi: Tunel Karaula dobija još 1,5 km trase
Quote:
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="class: alt2, bgcolor: #E1E4F2"]Radovi treće faze na prijevoju Karaula, dionica Kladanj – Podpaklenik, konačno su počeli. Trasom kojom će proći cesta isječena je šuma, urađeni su pristupni putevi, a trenutno se armiraju temelji za stubove dva mosta.
Radovi posljednje faze na ovom projektu koštat će skoro deset miliona maraka, tačnije, 9.974.910 KM, a glavni izvođači su domaće kompanije ŽGP i "Euroasfalt" iz Sarajeva.
Kako je za Avaz kazao Ljubo Pravdić, direktor JP "Ceste FBiH", investitora ovog projekta, radovi treće faze podrazumijevaju gradnju dodatnog dijela trase ukupne dužine 1.506 metara i gradnju mostova dužine 280 i 120 metara.
"Kompletiranjem treće faze ukupna dionica dobiva svoj značaj i dobiva se cjelina ukupne dužine 4,5 kilometara moderne saobraćajnica koja će imati tri trake, od kojih je jedna predviđena za kretanje sporih vozila", kaže Pravdić.
Ugovor za treću fazu potpisan je 2. februara ove godine, ali su radovi počeli tek u martu zbog snijega, što je i produžilo rok za kompletiranje dionice.
"Rok izvođenja radova je 12 mjeseci, tako da bi u martu sljedeće godine trebala biti završena. Ali, s obzirom na to da asfaltiranje pada u zimskom periodu, izvođač će ubrzati radove prije zime", dodaje direktor „Cesta FBiH“.
Trenutno se na prijevoju Karaula vrše iskopi za stubove mostova, izrada nasipa, betoniranje glavnih greda i temelja, betoniranje stubova mosta...
"Dobro nas vrijeme služi i nema mnogo vlage. Radi se punom parom, mašine su na sve strane", govori nam jedan radnik na samom gradilištu.
Tunel Karaula, koji je bio i najzahtjevniji dio gradnje planirane dionice Kladanj – Podpaklenik, otvoren je 27. septembra 2016. godine.
Izvođači radova na gradnji tunela Karaula bili su austrijski "Strabag" i "Entea" iz Sarajevao, a ukupna vrijednost radova druge faze iznosi 26.952.534,13 KM.
Probijanje tunela Karaula počelo je 13. avgusta 2014., a bilo je planirano da tunel bude otvoren za saobraćaj do kraja 2015.
Kompletiranjem svih faza radova, ukupna dionica dobit će svoj puni značaj s aspekta skraćenja postojećeg magistralnog puta na relaciji Tuzla - Sarajevo za oko četiri kilometra, visinskog spuštanja prijevoja Karaula za oko 100 metara, skraćenja vremena putovanja, poboljšanja uvjeta vožnje i slično.
Gradnjom tunela Karaula put Sarajevo - Tuzla skraćen je 3,6 kilometara.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]