-
Herzlich Willkommen im Balkanforum
Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
Bitte hier registrieren
Nachrichten aus Bosnien und Herzegowina
- Ersteller DZEKO
- Erstellt am
daro
Kellerkind
Air-Bosna
B.O.S.N.A .I. H.E.R.C.E.G
Sie haben keine Berechtigung Anhänge anzusehen. Anhänge sind ausgeblendet.
Na Bjela?nici ni?e novo apartmansko naselje ?Srebrna lisica? (Foto)
Air-Bosna
B.O.S.N.A .I. H.E.R.C.E.G
Veliki uspjeh: Film "Moja tetka u Sarajevu" Gorana Kapetanovića osvojio dva "švedska Oskara"
Film Gorana Kapetanovića, sarajevskog režisera s adresom u Švedskoj, osvojio je dvije nagrade na Guldbagge Awards, poznatoj švedskoj godišnjoj filmskoj dodjeli koja se smatra švedskim ekvivalentom slavnog Oscara.
Film "Moja tetka u Sarajevu" je za nagradu Guldbagge bio nominovan u šest kategorija: Najbolji film, Najbolji režiser (Goran Kapetanović), Najbolji glumac (Milan Dragišić), Najbolja sporedna glumica (Sadžida Šetić), Najbolji scenarij (China Åhlander, Dragan Mitić i Goran Kapetanović) i Najbolja kinematografija (Ita Zbroniec-Zajt).
Film je osvojio dvije nagrade i to: Najbolji režiser (Goran Kapetanović) i Najbolja sporedna glumica (Sadžida Šetić).
Kapetanović je, uoči večerašnje dodjele nagrada, rekao za Klix.ba kako su i te nominacije ogromno priznanje i uspjeh.
Film "Moja tetka u Sarajevu" je snimljen 2016. godine, a govori o 50-godišnjem Zlatanu koji nije dolazio u Bosnu i Hercegovinu otkako ju je napustio kao izbjeglica. Ipak, njegova kćerka Anja (18) ima veliku želju upoznati svoje korijene i odlučuje doći u Sarajevo. Iako je otac pokušava zaustaviti, na kraju doputuje sa njom i tada počinje njihova potraga za identitetom i zajedničkom historijom.
Na 52. dodjeli Guldbagge nagrada nagradu za najbolji film osvojio je film "Giant", najbolji scenarij osvojili su Jan Vierth i Anders Sparring, najbolja glumica je Maria Sundbom, dok je nagradu za najboljeg glumca u glavnoj ulozi osvojio Anders Mossling.
Sie haben keine Berechtigung Anhänge anzusehen. Anhänge sind ausgeblendet.
Film Gorana Kapetanovića, sarajevskog režisera s adresom u Švedskoj, osvojio je dvije nagrade na Guldbagge Awards, poznatoj švedskoj godišnjoj filmskoj dodjeli koja se smatra švedskim ekvivalentom slavnog Oscara.
Film "Moja tetka u Sarajevu" je za nagradu Guldbagge bio nominovan u šest kategorija: Najbolji film, Najbolji režiser (Goran Kapetanović), Najbolji glumac (Milan Dragišić), Najbolja sporedna glumica (Sadžida Šetić), Najbolji scenarij (China Åhlander, Dragan Mitić i Goran Kapetanović) i Najbolja kinematografija (Ita Zbroniec-Zajt).
Film je osvojio dvije nagrade i to: Najbolji režiser (Goran Kapetanović) i Najbolja sporedna glumica (Sadžida Šetić).
Film "Moja tetka u Sarajevu" je snimljen 2016. godine, a govori o 50-godišnjem Zlatanu koji nije dolazio u Bosnu i Hercegovinu otkako ju je napustio kao izbjeglica. Ipak, njegova kćerka Anja (18) ima veliku želju upoznati svoje korijene i odlučuje doći u Sarajevo. Iako je otac pokušava zaustaviti, na kraju doputuje sa njom i tada počinje njihova potraga za identitetom i zajedničkom historijom.
Na 52. dodjeli Guldbagge nagrada nagradu za najbolji film osvojio je film "Giant", najbolji scenarij osvojili su Jan Vierth i Anders Sparring, najbolja glumica je Maria Sundbom, dok je nagradu za najboljeg glumca u glavnoj ulozi osvojio Anders Mossling.
mujaga
Gesperrt
[h=1]Ministrica Mihajlović: Autoput Beograd - Sarajevo koštat će 800 miliona eura[/h]
S
SRNA
prije 29 min
42
62
Ministrica građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović izjavila je da se procjenjuje da će autoput Beograd - Sarajevo koštati oko 800 miliona eura, ali da je prerano govoriti o rokovima kada će biti završen.
Foto: SRNA
Mihajlović je rekla da će se autoput u Srbiji nastaviti na trasu Koridora 11 i ići od Požege, preko Užica, do Kotromana na granici sa Bosnom i Hercegovinom.
Ona je dodala da će trasa na teritoriji BiH biti poznata za oko mjesec, kad bi Vijeće ministara BiH trebalo da donese odluku.
Mihajlović je navela da će gradnja autoputa Beograd - Sarajevo i rekonstrukcija pruge između dva grada pomoći još boljem povezivanju građana i privrede Srbije i BiH, kao i cijelog regiona.
Prema njenim riječima, postoji problem sa carinama, odnosno postoje dvije carine, a treba ih objediniti u jednu da bi se obavljao kargo između dvije zemlje.
Ona je za RTS navela da će Srbija i BiH zajedno raditi rekonstrukciju pruge Beograd - Sarajevo, za šta postoji interes obje strane.
Podsjetila je da se danas od Beograda do Sarajeva putuje oko pet sati, a dužina trase na kojoj bi bili izvođeni radovi je oko 160 kilometara, od čega je oko 60 kilometara na teritoriji Srbije.
"“Modernizacija pruge mogla bi da bude završena za oko dvije godine, ali uporedo s tim radimo i na efikasnijim procedurama na granici kako bi se skratilo vrijeme putovanja robe železnicom”", rekla je Mihajlović.
Ona kaže da će Srbija i BiH zajedno raditi i na održavanju 11 mostova koji spajaju dvije zemlje i da je za sanaciju svih mostova potrebno gotovo sedam miliona eura. Procjenjuje se da bi cijeli posao mogao da bude završen za najviše godinu dana.
S
SRNA
prije 29 min
42
62
Ministrica građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović izjavila je da se procjenjuje da će autoput Beograd - Sarajevo koštati oko 800 miliona eura, ali da je prerano govoriti o rokovima kada će biti završen.
Mihajlović je rekla da će se autoput u Srbiji nastaviti na trasu Koridora 11 i ići od Požege, preko Užica, do Kotromana na granici sa Bosnom i Hercegovinom.
Ona je dodala da će trasa na teritoriji BiH biti poznata za oko mjesec, kad bi Vijeće ministara BiH trebalo da donese odluku.
Mihajlović je navela da će gradnja autoputa Beograd - Sarajevo i rekonstrukcija pruge između dva grada pomoći još boljem povezivanju građana i privrede Srbije i BiH, kao i cijelog regiona.
Prema njenim riječima, postoji problem sa carinama, odnosno postoje dvije carine, a treba ih objediniti u jednu da bi se obavljao kargo između dvije zemlje.
Ona je za RTS navela da će Srbija i BiH zajedno raditi rekonstrukciju pruge Beograd - Sarajevo, za šta postoji interes obje strane.
Podsjetila je da se danas od Beograda do Sarajeva putuje oko pet sati, a dužina trase na kojoj bi bili izvođeni radovi je oko 160 kilometara, od čega je oko 60 kilometara na teritoriji Srbije.
"“Modernizacija pruge mogla bi da bude završena za oko dvije godine, ali uporedo s tim radimo i na efikasnijim procedurama na granici kako bi se skratilo vrijeme putovanja robe železnicom”", rekla je Mihajlović.
Ona kaže da će Srbija i BiH zajedno raditi i na održavanju 11 mostova koji spajaju dvije zemlje i da je za sanaciju svih mostova potrebno gotovo sedam miliona eura. Procjenjuje se da bi cijeli posao mogao da bude završen za najviše godinu dana.
Azrak
SelamAleykum Balkan*****e
Dein vorherige Post hat sich eindeutig auf Milorad Dodik bezogen. Ich sehe ihn nicht auf diesem Bild oder hat er sich endlich als Schwuchtel/Transe geoutet?
mujaga
Gesperrt
[h=1]Kupreški sir izlazi na strana tržišta[/h]
Klix.ba
prije 12 min
16
5
Agrarno-trgovačka zadruga BH Milch proizvodnju jedinstvenog Kupreškog sira počela je krajem 2014. godine. U svega nekoliko mjeseci značajno su povećali obim proizvodnje i razvili asortiman od pet vrsta sireva, u čemu im je pomogla nabavka laktofriza kroz donaciju Fonda za ljudsku sigurnost Ujedinjenih nacija (UN TFHS), u sklopu projekta "Primjena koncepta ljudske sigurnosti u cilju stabilizacije zajednica u Kantonu 10".
Zahvaljujući sigurnom otkupu i ostvarivanju redovnih prihoda, broj farmera od kojih otkupljuju mlijeko se više nego udvostručio – sa 15 se povećao na 40. Nakon kvantitativnog porasta, bilo je vrijeme za novi iskorak – unapređenje kvaliteta mlijeka.
U okviru istog projekta, Smailu i nekim od njegovih kooperanata još jednom su donirani laktofrizi, kante za mlijeko, mljekomjeri i druga oprema, što je omogućilo poboljšanje higijenskih uslova i duže održavanje svježine mlijeka.
"Zahvaljujući ovoj opremi, značajno je poboljšan kvalitet mlijeka i smanjen broj mikroorganizama u mlijeku. Primjera radi, kod nekih uzgajivača mikroorganizama u cm³ je na samom početku dostizao i 15 miliona, dok se danas uglavnom kreće u rasponu od 0 do 100.000, što je evropski standard", kaže Smail.
Kvalitet mlijeka redovno kontroliše veterinarska stanica, a BH Milch, sa svoje strane, za mlijeko prve klase plaća višu otkupnu cijenu.
Proizvodi BH Milcha su brzo osvojili police domaćih trgovina. Naredni korak, logično, bio je pokušaj proboja na inostrano tržište. No, za takvo što je valjalo ispuniti neke bitne preduslove. Dobijanje certifikata za HACCP međunarodni sistem osiguranja zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda bio je jedan od njih, i uspješno je ostvaren.
Također, izvozni plasman iziskuje znatno veće količine proizvoda, za što su potrebne i veće količine mlijeka. Zahvaljujući stabilnoj suradnji i izgrađenom povjerenju, farmeri su našli računicu i usudili se proširiti svoja stada, tako da je većina njih skoro udvostručila broj grla.
Mirjana i Ivan Kuštro su povratnici u naselje Vrila. U njihovom porodičnom poljoprivrednom gospodarstvu živi njihova i porodica Ivanovog brata, sa ukupno 11 članova, i bave se proizvodnjom mlijeka. Planiraju širenje i priveli su kraju izgradnju velike moderne štale za nova grla.
"Kada smo počeli raditi sa gospodinom Žilićem, imali smo 16 muznih krava. Povećali smo fond, trenutno imamo 20 muznih krava, 16 stelnih junica i 40 tovnih bikova. Sad raspolažemo nečim od čega možemo živjeti, a nadamo se i boljoj saradnji", kaže Mirjana.
Danas, BH Milch je od početnih dva došao do brojke od sedam zaposlenih. Prvi kontingent sira za izvoz u Tursku je spreman, finaliziraju se aranžmani za prodaju u Srbiji i Crnoj Gori, a u izgledu su i pregovori za Albaniju. Kompletna proizvodnja novog u paleti BH Milch sireva – kombinacija kozijeg i kravljeg sira – unaprijed je rezervisana za kupce iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Samo po sebi se postavlja pitanje šta je to što je Smaila, energičnog čovjeka u 50-im godinama, ponukalo da krene u proizvodnju sira na Kupresu, provodeći radne dane skoro 200 kilometara daleko od doma, dok se ostatak porodice u Sarajevu bavi distribucijom? Odgovor se dobrim dijelom da odgonetnuti iz adrese njegove sirare, koja glasi: Put ljekovitog bilja bb. Naime, nadmorska visina od 1.200 metara i sastav bilja koje pase stoka na Kupresu nude jedinstvene uslove za stočarstvo i proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda, što je Smail kao inžinjer agronomije prepoznao. Kupreška visoravan je obdarena sa 92 ljekovite i aromatske biljke, od kojih su 24 endemske.
Smail u šali kaže da sir sa začinskim biljem prave tako što kolut sira zakotrljaju sa vrha obližnje planine Stožer - "i šta se do podnožja uhvatilo po njemu – uhvatilo se".
Uspon BH Milcha je primjer kako se uz jasnu viziju, stručno znanje i neumoran rad, praćene odgovarajućom i dobro ciljanom podrškom, na najbolji način mogu iskoristiti potencijali kojima BiH obiluje i ostvariti rezultati koji na prvi pogled ne moraju nužno izgledati dostižni.
Osiguranje uslova za bolji život, unapređenje pružanja socijalnih usluga i drugih oblika podrške ugroženim grupama su samo neki od ciljeva projekta "Primjena koncepta ljudske sigurnosti u cilju stabilizacije zajednica u Kantonu 10" koji zajednički provode agencije UNDP, UNHCR, UNICEF i IOM, u partnerstvu sa Vladom Kantona 10, općinskim vlastima i organizacijama civilnog društva. Projekt finansira UN Fond za ljudsku sigurnost (UN TFHS), objavljeno je na stranici Ujedinjenih nacija u BiH.
- - - Aktualisiert - - -
[h=1]zvanredna godina za namjensku industriju u FBiH: Ostvaren promet od 240 miliona KM, veliki planovi za 2017.[/h]
Piše: A. K./Klix.ba
prije 19h 58 min
13
86
Namjenska industrija u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2016. godini ostvarila je prihod u iznosu od 240 miliona konvertibilnih maraka, što je najbolji rezultat u poslijeratnom periodu.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Najveći dio prihoda zabilježen je na osnovu izvoza u više od 30 zemalja svijeta, a prema optimističnim najavama, u ovoj godini se očekuje realizacija od blizu 300 miliona KM.
Uspjeh u poslovnom segmentu ostvarile su kompanije Igman iz Konjica i goraždanski Ginex, a ogroman iskorak napravile su i firme Zrak, Pretis, Vitezit i Binas.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić za Klix.ba je kazao da je 2016. bila najbolja godina za namjensku industriju.
"U prošloj godini smo uradili puno stvari kako bismo stabilizirali firme koje nisu bile u takvom položaju. Igman i Ginex su standardno završili godinu sa znatnim povećanjem, a bitno je da su firme Zrak, Pretis, Vitezit i Binas napravile iskorak koji je nevjerovatan. Jedino je Binas na ivici pozitivnog rezultata, a sve ostale firme će završiti pozitivno s potpisanim ugovorima za 2017. godinu, koji kažu da će ova godina biti zagarantovano uspješna i dobra", rekao je Džindić.
[h=2]Od firme gubitaša do jedne od vodećih[/h]
Proteklu godinu obilježili su izvozi u više od 30 zemalja svijeta, a kao najveći izvoznik navodi se preduzeće Igman s prihodom od blizu 110 miliona KM.
"Nakon Igmana slijedi Pretis koji je od firme gubitaša sa minus 65 miliona postao firma koja je na drugom mjestu u namjenskoj industriji sa prihodom blizu 40 miliona KM, a onda slijedi Ginex sa također blizu 40 miliona maraka", dodao je Džindić.
Menadžment goraždanskog Ginexa minulu godinu posebno će pamtiti. Naime, ova kompanija u 2016. postala je jedna od vodećih u oblasti namjenske industrije u BiH. Prihodi iznose blizu 38 miliona maraka, što je ujedno najveći poslovni uspjeh od osnivanja preduzeća 1998. godine.
Više od 80 posto proizvodnje plasiraju na strano tržište.
"Ginex pokriva tržište više od 40 zemalja svijeta. Strategijom razvoja Ginexa do 2021. godine određene su smjernice budućeg rada, s obzirom na to da je kompanija postala vodeći proizvođač ove vrste proizvoda u Evropi i približila se svjetskim konkurentima, američkim kompanijama iz ove branše SISIAJ i Federal, što je i bio cilj", kazala je u nedavnom razgovoru za naš portal generalna direktorica kompanije Munevera Fočo.
U odnosu na početke iz 1998. godine, kada je 198 zaposlenih radilo na proizvodnji peći za grijanje, fenjerima za uličnu rasvjetu te građevinskim poslovima, Ginex danas ima 640 zaposlenih, kao i tehnologiju i proizvodne linije za proizvodnju i preradu svih vrsta inicijalnih eksploziva i raznih hemikalija.
Ističući ambiciozne planove za ovu godinu, Fočo je istakla da je u planu zapošljavanje 100 do 120 novih radnika, s obzirom na to da će u 2017. investirati u nove tehnologije i kapacitete.
[h=2]Vitezit doživio preporod[/h]
Preporod praćen povećanjem proizvodnje za 120 posto u prošloj godini doživjelo je i preduzeće namjenske industrije Vitezit iz Viteza, koje se bavi proizvodnjom privrednih eksploziva.
Prema riječima direktora Miroslava Puljića, koji se na čelu ovog preduzeća nalazi od konca 2015. godine, plan za 2017. zasniva se na pokretanju dodatnih pogona, zapošljavanju, povećanju proizvodnje, kao i širenju izvozničke mreže.
"U vrijeme kada sam došao na mjesto direktora firmu sam zatekao u stanju u kojem je proizvodnja bila obustavljena. Vlada FBiH u 2016. dala nam je jedan manji kredit kako bi se mogla nastaviti proizvodnja. Novac je iskorišten namjenski u sirovine, tako da je na kraju u 2016. godini, u odnosu na godinu prije, došlo do povećanja proizvodnje za 120 posto", ponosno naglašava Puljić za Klix.ba.
Ovo preduzeće 2015. godinu završilo je s prihodom od 1.700.000 KM, dok je u 2016. zabilježen finansijski rezultat od 4.914.000 maraka.
Kada je riječ o izvozu, naš sagovornik nastavlja da su proizvodi od posljednjeg kvartala 2016. dostupni na tržištu Crne Gore i Albanije, a trenutno su u pripremi ugovori sa Srbijom, Hrvatskom i Makedonijom.
"Trenutno imamo zaposlenih 229 osoba, a od toga smo u prošloj godini primili 70 novih mladih radnika koje su stari radnici obučili u cilju nastavka proizvodnje. Također, mi ćemo u ovoj godini nastojati povećati broj zaposlenih, pokrenuti pogone koji dosad nisu radili te proširiti djelatnost naše laboratorije", najavljuje Puljić.
Menadžment Vitezita također ima ambiciozne poslovne planove, a jedan od njih je i povećanje proizvodnje za još najmanje 80 posto, što će u konačnici dovesti do prihoda u iznosu od osam miliona maraka.
"Moj cilj je da izađemo na zelenu granu, odnosno ostvarenjem ovih prihoda moći ćemo poslovati pozitivno. Od 1. januara počinjemo uplaćivanje doprinosa za sve radnike, a u ovoj godini planiramo podvlačenje crte kada je riječ o potraživanju vjerovnika. Tu su najzastupljeniji radnici koji potražuju plate. Nastojat ćemo utvrditi konverziju udjela firme, jer mislim da je to najbolji način za upravu, radnike i sve ostale vjerovnike", smatra on.
[h=2]2016. - godina razvoja namjenske industrije[/h]
Minstar Džindić je u našem razgovoru istakao da je godinu iza nas obilježio i početak bavljenja razvojem namjenske industrije u FBiH.
"Više ne radimo samo na način: dobijemo ugovor, završimo, isporučimo i naplatimo. Sredstva sada namjenski ubacujemo u razvojne projekte u svim fabrikama. U 2016. smo završli razvoj nekoliko sredstava koja će biti, nadam se u ovoj godini, provedena kroz proceduru dobijanja svih potrebnih dozvola na nivou Federacije i države. Iza toga ćemo naš prvi bh. brend u namjenskoj industriji u poslijeratnoj FBiH, odnosno državi, prodavati širom svijeta", rekao je Džindić.
Resorno ministarstvo također je formiralo i nekoliko razvojnih timova kroz različite fabrike, odnosono profile koji se nalaze u privatnom, ali i u sektoru koji je u većinskom ili djelimičnom vlasništvu Vlade FBiH.
Naglasivši da se trenutno posmatra cjelokupni paket namjenske industrije, resorni ministar je izjavio da je cilj u 2017. i 2018. godini napraviti ambijent koji će se teško moći porediti s prethodnim.
Klix.ba
prije 12 min
16
5
Agrarno-trgovačka zadruga BH Milch proizvodnju jedinstvenog Kupreškog sira počela je krajem 2014. godine. U svega nekoliko mjeseci značajno su povećali obim proizvodnje i razvili asortiman od pet vrsta sireva, u čemu im je pomogla nabavka laktofriza kroz donaciju Fonda za ljudsku sigurnost Ujedinjenih nacija (UN TFHS), u sklopu projekta "Primjena koncepta ljudske sigurnosti u cilju stabilizacije zajednica u Kantonu 10".
Zahvaljujući sigurnom otkupu i ostvarivanju redovnih prihoda, broj farmera od kojih otkupljuju mlijeko se više nego udvostručio – sa 15 se povećao na 40. Nakon kvantitativnog porasta, bilo je vrijeme za novi iskorak – unapređenje kvaliteta mlijeka.
U okviru istog projekta, Smailu i nekim od njegovih kooperanata još jednom su donirani laktofrizi, kante za mlijeko, mljekomjeri i druga oprema, što je omogućilo poboljšanje higijenskih uslova i duže održavanje svježine mlijeka.
"Zahvaljujući ovoj opremi, značajno je poboljšan kvalitet mlijeka i smanjen broj mikroorganizama u mlijeku. Primjera radi, kod nekih uzgajivača mikroorganizama u cm³ je na samom početku dostizao i 15 miliona, dok se danas uglavnom kreće u rasponu od 0 do 100.000, što je evropski standard", kaže Smail.
Kvalitet mlijeka redovno kontroliše veterinarska stanica, a BH Milch, sa svoje strane, za mlijeko prve klase plaća višu otkupnu cijenu.
Proizvodi BH Milcha su brzo osvojili police domaćih trgovina. Naredni korak, logično, bio je pokušaj proboja na inostrano tržište. No, za takvo što je valjalo ispuniti neke bitne preduslove. Dobijanje certifikata za HACCP međunarodni sistem osiguranja zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda bio je jedan od njih, i uspješno je ostvaren.
Također, izvozni plasman iziskuje znatno veće količine proizvoda, za što su potrebne i veće količine mlijeka. Zahvaljujući stabilnoj suradnji i izgrađenom povjerenju, farmeri su našli računicu i usudili se proširiti svoja stada, tako da je većina njih skoro udvostručila broj grla.
Mirjana i Ivan Kuštro su povratnici u naselje Vrila. U njihovom porodičnom poljoprivrednom gospodarstvu živi njihova i porodica Ivanovog brata, sa ukupno 11 članova, i bave se proizvodnjom mlijeka. Planiraju širenje i priveli su kraju izgradnju velike moderne štale za nova grla.
"Kada smo počeli raditi sa gospodinom Žilićem, imali smo 16 muznih krava. Povećali smo fond, trenutno imamo 20 muznih krava, 16 stelnih junica i 40 tovnih bikova. Sad raspolažemo nečim od čega možemo živjeti, a nadamo se i boljoj saradnji", kaže Mirjana.
Danas, BH Milch je od početnih dva došao do brojke od sedam zaposlenih. Prvi kontingent sira za izvoz u Tursku je spreman, finaliziraju se aranžmani za prodaju u Srbiji i Crnoj Gori, a u izgledu su i pregovori za Albaniju. Kompletna proizvodnja novog u paleti BH Milch sireva – kombinacija kozijeg i kravljeg sira – unaprijed je rezervisana za kupce iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Samo po sebi se postavlja pitanje šta je to što je Smaila, energičnog čovjeka u 50-im godinama, ponukalo da krene u proizvodnju sira na Kupresu, provodeći radne dane skoro 200 kilometara daleko od doma, dok se ostatak porodice u Sarajevu bavi distribucijom? Odgovor se dobrim dijelom da odgonetnuti iz adrese njegove sirare, koja glasi: Put ljekovitog bilja bb. Naime, nadmorska visina od 1.200 metara i sastav bilja koje pase stoka na Kupresu nude jedinstvene uslove za stočarstvo i proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda, što je Smail kao inžinjer agronomije prepoznao. Kupreška visoravan je obdarena sa 92 ljekovite i aromatske biljke, od kojih su 24 endemske.
Smail u šali kaže da sir sa začinskim biljem prave tako što kolut sira zakotrljaju sa vrha obližnje planine Stožer - "i šta se do podnožja uhvatilo po njemu – uhvatilo se".
Uspon BH Milcha je primjer kako se uz jasnu viziju, stručno znanje i neumoran rad, praćene odgovarajućom i dobro ciljanom podrškom, na najbolji način mogu iskoristiti potencijali kojima BiH obiluje i ostvariti rezultati koji na prvi pogled ne moraju nužno izgledati dostižni.
Osiguranje uslova za bolji život, unapređenje pružanja socijalnih usluga i drugih oblika podrške ugroženim grupama su samo neki od ciljeva projekta "Primjena koncepta ljudske sigurnosti u cilju stabilizacije zajednica u Kantonu 10" koji zajednički provode agencije UNDP, UNHCR, UNICEF i IOM, u partnerstvu sa Vladom Kantona 10, općinskim vlastima i organizacijama civilnog društva. Projekt finansira UN Fond za ljudsku sigurnost (UN TFHS), objavljeno je na stranici Ujedinjenih nacija u BiH.
- - - Aktualisiert - - -
[h=1]zvanredna godina za namjensku industriju u FBiH: Ostvaren promet od 240 miliona KM, veliki planovi za 2017.[/h]
Piše: A. K./Klix.ba
prije 19h 58 min
13
86
Namjenska industrija u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2016. godini ostvarila je prihod u iznosu od 240 miliona konvertibilnih maraka, što je najbolji rezultat u poslijeratnom periodu.
Najveći dio prihoda zabilježen je na osnovu izvoza u više od 30 zemalja svijeta, a prema optimističnim najavama, u ovoj godini se očekuje realizacija od blizu 300 miliona KM.
Uspjeh u poslovnom segmentu ostvarile su kompanije Igman iz Konjica i goraždanski Ginex, a ogroman iskorak napravile su i firme Zrak, Pretis, Vitezit i Binas.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić za Klix.ba je kazao da je 2016. bila najbolja godina za namjensku industriju.
"U prošloj godini smo uradili puno stvari kako bismo stabilizirali firme koje nisu bile u takvom položaju. Igman i Ginex su standardno završili godinu sa znatnim povećanjem, a bitno je da su firme Zrak, Pretis, Vitezit i Binas napravile iskorak koji je nevjerovatan. Jedino je Binas na ivici pozitivnog rezultata, a sve ostale firme će završiti pozitivno s potpisanim ugovorima za 2017. godinu, koji kažu da će ova godina biti zagarantovano uspješna i dobra", rekao je Džindić.
[h=2]Od firme gubitaša do jedne od vodećih[/h]
Proteklu godinu obilježili su izvozi u više od 30 zemalja svijeta, a kao najveći izvoznik navodi se preduzeće Igman s prihodom od blizu 110 miliona KM.
"Nakon Igmana slijedi Pretis koji je od firme gubitaša sa minus 65 miliona postao firma koja je na drugom mjestu u namjenskoj industriji sa prihodom blizu 40 miliona KM, a onda slijedi Ginex sa također blizu 40 miliona maraka", dodao je Džindić.
Menadžment goraždanskog Ginexa minulu godinu posebno će pamtiti. Naime, ova kompanija u 2016. postala je jedna od vodećih u oblasti namjenske industrije u BiH. Prihodi iznose blizu 38 miliona maraka, što je ujedno najveći poslovni uspjeh od osnivanja preduzeća 1998. godine.
Više od 80 posto proizvodnje plasiraju na strano tržište.
"Ginex pokriva tržište više od 40 zemalja svijeta. Strategijom razvoja Ginexa do 2021. godine određene su smjernice budućeg rada, s obzirom na to da je kompanija postala vodeći proizvođač ove vrste proizvoda u Evropi i približila se svjetskim konkurentima, američkim kompanijama iz ove branše SISIAJ i Federal, što je i bio cilj", kazala je u nedavnom razgovoru za naš portal generalna direktorica kompanije Munevera Fočo.
U odnosu na početke iz 1998. godine, kada je 198 zaposlenih radilo na proizvodnji peći za grijanje, fenjerima za uličnu rasvjetu te građevinskim poslovima, Ginex danas ima 640 zaposlenih, kao i tehnologiju i proizvodne linije za proizvodnju i preradu svih vrsta inicijalnih eksploziva i raznih hemikalija.
Ističući ambiciozne planove za ovu godinu, Fočo je istakla da je u planu zapošljavanje 100 do 120 novih radnika, s obzirom na to da će u 2017. investirati u nove tehnologije i kapacitete.
[h=2]Vitezit doživio preporod[/h]
Preporod praćen povećanjem proizvodnje za 120 posto u prošloj godini doživjelo je i preduzeće namjenske industrije Vitezit iz Viteza, koje se bavi proizvodnjom privrednih eksploziva.
Prema riječima direktora Miroslava Puljića, koji se na čelu ovog preduzeća nalazi od konca 2015. godine, plan za 2017. zasniva se na pokretanju dodatnih pogona, zapošljavanju, povećanju proizvodnje, kao i širenju izvozničke mreže.
"U vrijeme kada sam došao na mjesto direktora firmu sam zatekao u stanju u kojem je proizvodnja bila obustavljena. Vlada FBiH u 2016. dala nam je jedan manji kredit kako bi se mogla nastaviti proizvodnja. Novac je iskorišten namjenski u sirovine, tako da je na kraju u 2016. godini, u odnosu na godinu prije, došlo do povećanja proizvodnje za 120 posto", ponosno naglašava Puljić za Klix.ba.
Ovo preduzeće 2015. godinu završilo je s prihodom od 1.700.000 KM, dok je u 2016. zabilježen finansijski rezultat od 4.914.000 maraka.
Kada je riječ o izvozu, naš sagovornik nastavlja da su proizvodi od posljednjeg kvartala 2016. dostupni na tržištu Crne Gore i Albanije, a trenutno su u pripremi ugovori sa Srbijom, Hrvatskom i Makedonijom.
"Trenutno imamo zaposlenih 229 osoba, a od toga smo u prošloj godini primili 70 novih mladih radnika koje su stari radnici obučili u cilju nastavka proizvodnje. Također, mi ćemo u ovoj godini nastojati povećati broj zaposlenih, pokrenuti pogone koji dosad nisu radili te proširiti djelatnost naše laboratorije", najavljuje Puljić.
Menadžment Vitezita također ima ambiciozne poslovne planove, a jedan od njih je i povećanje proizvodnje za još najmanje 80 posto, što će u konačnici dovesti do prihoda u iznosu od osam miliona maraka.
"Moj cilj je da izađemo na zelenu granu, odnosno ostvarenjem ovih prihoda moći ćemo poslovati pozitivno. Od 1. januara počinjemo uplaćivanje doprinosa za sve radnike, a u ovoj godini planiramo podvlačenje crte kada je riječ o potraživanju vjerovnika. Tu su najzastupljeniji radnici koji potražuju plate. Nastojat ćemo utvrditi konverziju udjela firme, jer mislim da je to najbolji način za upravu, radnike i sve ostale vjerovnike", smatra on.
[h=2]2016. - godina razvoja namjenske industrije[/h]
Minstar Džindić je u našem razgovoru istakao da je godinu iza nas obilježio i početak bavljenja razvojem namjenske industrije u FBiH.
"Više ne radimo samo na način: dobijemo ugovor, završimo, isporučimo i naplatimo. Sredstva sada namjenski ubacujemo u razvojne projekte u svim fabrikama. U 2016. smo završli razvoj nekoliko sredstava koja će biti, nadam se u ovoj godini, provedena kroz proceduru dobijanja svih potrebnih dozvola na nivou Federacije i države. Iza toga ćemo naš prvi bh. brend u namjenskoj industriji u poslijeratnoj FBiH, odnosno državi, prodavati širom svijeta", rekao je Džindić.
Resorno ministarstvo također je formiralo i nekoliko razvojnih timova kroz različite fabrike, odnosono profile koji se nalaze u privatnom, ali i u sektoru koji je u većinskom ili djelimičnom vlasništvu Vlade FBiH.
Naglasivši da se trenutno posmatra cjelokupni paket namjenske industrije, resorni ministar je izjavio da je cilj u 2017. i 2018. godini napraviti ambijent koji će se teško moći porediti s prethodnim.
schwabo
Spitzen-Poster
Ist doch egal ob Milo oder Snjesana Dodik dort war . Hauptsache einer von den Dodiks war da . Wäre doch schade gewesen um die teure Eintrittskarte. Und seine Ministerin war auch dort und nur das zählt.
