Aktuelles
  • Herzlich Willkommen im Balkanforum
    Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
    Bitte hier registrieren

Neum-Bosna i Hercegovina

<FONT face=Arial> Sastavnicom južnog dijela tako uspostavljene državne zajednice, Crvene Hrvatske, bila je Humska Zemlja, pokrajina u kojoj se nalazila i župa Žapsko, teritorijalna preteča današnjeg neumskog područja. Središte župe je mjesto Iosle, današnje Ošlje kod Stona, a biskupija nosi naziv "stonska i humska biskupija". Biskupija je u slijedećim vremenskim razdobljima dijelom ili splitske ili dubrovačke mitropolije. Svjedok vremena toga doba je i starohrvatska crkva sačuvana u donjim dijelovima ziđa u spomenutom mjestu Ošlje, jedna u nizu građevina podignutih u predromaničkom razdoblju razvoja arhitekture na obalnom pojasu ovog dijela Jadrana.
 
Padom hrvatske države početkom 12. stoljeća Humska Zemlja se nalazi na trusnome području prelamanja političkih interesa hrvatsko-ugarske krune i bizantskih vlasti koje se u svome političkom i vojnom nadmetanju smjenjuju u vladavini na njezinome teritoriju. 1326. godine Dubrovačka je Republika zauzela poluotok Pelješac i sedam godina nakon toga dobiva od strane i srpskog kralja i bosanskog bana formalno pravo na ovaj poluotok. Temeljem sporazuma sa bosanskim vladarima Stjepanom Ostojom iz 1399. godine i Tvrtkom II. iz 1405. godine, područje ingerencije Dubrovačke republike se širi na zapad do rijeke Neretve, čime cjelokupan neumski kraj ulazi u sastav Republike. Preko Neuma i Slivna vodio je trgovački put od Stona do Narone koji je kao takav bio od interesa za Dubrovačku republiku, zbog čega je njezina diplomacija ulagala osobite napore u cilju zadržavanja kontrole nad ovim područjem.
 
Šaban;858437 schrieb:
Hallo. Mir fällt zu deiner Frage nichts ein. Aber was haben die Herzegowina mit Kroatien zu tun?


dann solltest du dich bilden....was die West Herzegowina mit Kroatien zu tun hat. Ich habe keine Lust hier ständig kostenlosen Unterricht zu erteilen.
 
Wie erklärst du dir dann die Stecci in der Hercegovina:D
U povijesti proučavanja stećaka od početka se nametnulo njihovo povezivanje za pripadnike bosanskog bogumilstva, a od šezdesetih godina XX. st. i za stočarsko stanovništvo, koje se inače naziva Vlasima. Bogumilska teorija zasnovana na političkom romantizmu kasnog XIX. st. trpi od manjka egzaktnosti koliko i samo pitanje bogumilstva. Projektirana već u početku kao mitsko-politička zamisao, ona se i danas održava na suvremenim varijacijama mitskog viđenja povijesti. Vlaška teorija zasniva se na metodologiji suvremenog strukturalizma što osigurava dojam o uvjerljivosti pojedinih zaključaka, a polazi od povijesne, etnološke i druge građe koja je često i sama hipotetična, po pravilu i nedostatna za rekonstrukciju kulturološkog i duhovnog konteksta u kome se pojavila i trajala kultura stećaka. Zajednička je slabost i jedne i druge teorije u nastojanju da se prešute, zaobiđu ili jednostavno ignoriraju činjenice koje sasvim jasno pokazuju da su stećci i svojim formama i ukrasima jasno prepoznatljivi u kršćanskim tradicijama sakralne i funeralne umjetnosti.

wie schon gesagt,bosnier dürfen gerne in neum urlaub machen,aber deshalb war oder wird es noch lange nicht teil bosniens sein::lol:
 
Zurück
Oben