Dovoljno je ovo brate
Meša Selimović o muslimanima iz Bosne
Najzamršeniji ljudi na svijetu.
Ni sa kim istorija nije napravila takvu šalu kao sa nama.
Do juče smo bili ono što danas hoćemo da zaboravimo.
Ali nismo postali ni nešto drugo.
Stali smo na pola puta, zabezeknuti.
Ne možemo više nikud.
Otrgnuti smo, a nismo prihvaćeni.
Kao rukavac što ga je bujica odvojila od majke rijeke, i nema više ni toka ni ušća, suviše malen da bude jezero, suviše velik da ga zemlja upije.
S nejasnim osjećanjem stida zbog porijekla, i krivice zbog otpadništva, nećemo da gledamo unazad, a nemamo kud da gledamo u naprijed, zato zadržavamo vrijeme, u strahu od ma kakvog riješenja.
Preziru nas i braća i došljaci, a mi se branimo ponosom i mrznjom.
lol, jetzt sind schon romanschriftsteller historische quellen.
hättest du das buch gelesen, würdest du wissen, dass es nur um die religion geht, um nichts anderes.
ich hab von vornherein gewusst, dass es dir garnicht um geschichtliche tatsachen geht, ob es hier oder dort klöster gab, sondern einfach nur um die verbreitung billiger serbischer cetnikpropaganda.
hier mal historiker, mit denen hast du offensichtlich probleme.
No, ove nevjeste projekcije o srpstvu Bosne vrijede isto koliko Sisicevo dokazivanje o hrvatsvu Bosne. Medjutim nekriticki izvjestaj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama moze posluziti kao podloga za zakljucke samo onom historicaru kome nije odvec stalo do historijske istine. On je uglavnom iste vrijednosti kao i Dukljaninove vijesti o vladanju hrvatskih ili srpskih vladara nad Bosnom.
To su tek povremeni izleti susjednih vladara koji nisu niti su mogli izmijeniti stoljetni polozaj bosanskih zemalja jer su one bez Hrvata i Srba odavno isle svojim, od njih posve odijeljenim putem. Carevi podaci za taj posao ne mogu biti mjerodavni, a jos manje vjesta konstrukcija barskog nadbiskupa koji pise sredinom 12. stoljeca.
....Posve razumljivo da Cirkovicu za njegovu teoriju o srpstvu Bosne ne mogu posluziti niti Konstantinovi podaci o naseljenju Srba, jer ih car, a znamo i zasto, stavlja u Srbiju, Paganiju, Zahumlje i Travuniju te Konavle po kriteriju 10-og stoljeca kad su sve te zemlje priznavale bizantsku vlast.
Prema tome, ako se sam car nije hvalio da je Bosna od naseljenja srpska, a sigurno bi to vrlo rado ucinio,onda kritickom historicaru ne preostaje drugo nego i na osnovi careva teksta tvrditi da je Bosna od pocetka bila bosanska.
Dr. Nada Klaic; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g. (Medieval Bosnia: Political Status of Bosnian Rulers before the Coronation of Tvrtko in 1377, 1989