HAG - Šef Srpskog pravnog tima Saša Obradović ocenio danas je u Međunarodnom sudu pravde da od samog početka spora hrvatska tužba protiv Srbije podneta sudu u vreme NATO bombardovanja izgleda cinično, jer su Srbi žrtve genocida u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.
Obraćajući se sudijama najvišeg suda Ujedinjenih nacija Obradović je istakao da su Srbi žrtve genocida, iako je i dosta Hrvata propatilo tokom konflikta u Hrvatskoj. "Nema sumnje da je mnogo i Hrvata propatilo u tom sukobu i ovaj slučaj je prilika za sve nas da se podsetimo i na njihovu tragediju. Međutim, rat u Hrvatskoj izazvao je teške patnje Srbima koji su suočavajući se sa separatističkim idejama tadašnjeg državnog vrha Hrvatske odlučili da osnuju sopstveni nacionalni entitet poznat kao Republika Srpska Krajina", rekao je Obradović.
Takođe je u ime Vlade i naroda u Republici Srbiji izrazio iskreno žžaljenje za sve žžrtve rata i zločina počinjenih tokom oružanog sukoba u Hrvatskoj. "Svaka žžrtva zaslužuje poštovanje i sećanje", poručio je Obradović na početku uvodnog govora na usmenoj raspravi pred MSP-om. "Posmatrano sa istorijske tačke gledišta hrvatska tužba izgleda veoma neiskreno i čak cinično", rekao je Obradović. On je podsetio da je Hrvatska u prvobitno podnetoj tužbi čak, pored navoda o teškim zločinima nad Hrvatima, tvrdila da je Srbija odgovorna za odlazak "hrvatskih građana srpske nacionalnosti", odnosno da je sprovela etničko čišćenje Srba. (Taj deo tužbe Hrvatska je kasnije povukla.) Prema njegovim rečima, građani Srbije uglavnom veruju da je hrvatska tužba lažna i vrsta istorijske ironije. Obradović je 17 sudija Međunarodnog suda pravde podsetio na užasne zločine počinjene tokom Drugog svetskog rata u Jasenovcu, Jadovnu, Jastrebarskom i drugim zloglasnim logorima ustaša i ukazao da je u prilogu srpske protivtužbe opisano iskustvo srpskog naroda u nacističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i genocid počinjen nad Srbima, Jevrejima i Romima od 1941 do 1945. On je takođe sudu ukazao da među Srbima i Hrvatima ne vlada samo "beskrajna mržnja", i da su oba naroda živela u bratstvu decenijama, a da je prijateljstvo bilo posebno izraženo na kraju Prvog svetskog rata, kada su hrvatski progresivni lideri odlučili da se pridruže Kraljevini Srbiji stvarajući tako jedinstvenu državu južnih Slovena. On je istakao da protivnik Srbije u ovom slučaju nije ni hrvatski narod, ni hrvatska država, već hrvatski ekstremni nacionalizam.
Hrvatska nije dala dokaz Odgovarajući na navode hrvatske tužbe izrečene prošle sedmice na početku usmene rasprave, Obradović je ustvrdio da Hrvatska nije dala na sudu nijedan dokaz, dokument ili izjavu koja sadrži dokaz o postojanju zločina genocida na strani rukovodstva Republike Srbije, odnosno Jugoslovenske narodne armije (JNA ), ili Srba iz Hrvatske . Obradović je ponovio stav Srbije da ne može biti odgovorna za dela i propuste koji su se navodno desili pre njenog osnivanja kao države, da odnosno pre 27. aprila 1992, kada je stvorena Savezna Republika Jugoslavija. "Ovo je posebno značajno ako se ima u vidu da se ogromna većina incidenata opisanih u Hrvatskoj tužbi navodno dogodila 1991 , dok se veoma mali broj navodi da su nakon aprila 1992 . Navodi o ovim kasnijim incidentima ne može se uzeti, čak i prima facie, kao genocid" . On je najavio da će Srbija tokom ovog postupka predstaviti sudu dokaze o masovnim ubistvima tokom operacije Oluja u avgustu 1995. kao i drugim zverstvima u tom sukobu, počinjenih s namerom da uništi članove zaštićene grupe, u celini ili delimično. Šef srpskog pravnog tima je ukazao da su posledice Oluje teške i trajne. Prema evidenciji Centra za prikupljanje dokumentacije i informacije Veritasa , 1.719 Srba je ubijeno tokom i posle operacije. Ukupno, ubijeno ili nestalo tokom čitavog sukoba 6.361 etničkih Srba. Komisija Republike Srbije za nestala lica još uvek je u potrazi za više od 1.700 osoba nestalih tokom sukoba u Hrvatskoj, naveo je Obradović. Prema Izveštaju Generalnog sekretara UN od 18. oktobra 1995 , oko 200.000 krajiških Srba pobeglo je iz regiona pod napadom hrvatskih vladinih snaga u avgustu 1995 . Takođe je naglasio da su 1931. godine Srbi činili gotovo 20 odsto od ukupnog stanovništva Hrvatske u okviru Kraljevine Jugoslavije. Prema popisu iz 2011. Srbi su sada na nivou od 4,36 odsto od ukupnog broja hrvatskog stanovništva . Trenutni broj etničkih Srba u Hrvatskoj je tri puta manje od njihovog broja u 1991.
Položaj "ranjiv" Obradović se osvrnuo i na položaj Srba u Hrvatskoj danas, napominjući da je on i dalje ranjiv, uprkos što je odnos značajno poboljšan u mnogim oblastima, uključujući najviši politički nivo, saradnju u oblasti ekonomije i kulture. Srbi u Hravstkoj su, kako je naveo, izloženi govoru mržnje. Table sa zvaničnim ćiriličnim pismom u opštinskim zgradama u nekoliko gradova nedavno su demolirane, dodao je on. Takođe je podsetio da je hrvatski predsednik Ivo Josipović u decembru 2012 , 17 godina posle Oluje, javno priznao da hrvatski sudovi još nikoga nisu osudili za bilo koje pojedinačno ubistvo počinjeno u operaciji Oluja. "Štaviše, Operacija Oluja još uvek se slavi u Hrvatskoj kao državni praznik. Zato će ovaj spor pred najvišim sudom na svetu pomoći da se obelodani tragedija srpskog naroda u Hrvatskoj", istakao je Obradović. Nakon Obradovićevog uvodnog izlaganja sudu se u ime srpskog pravnog tima obratio kanadski profesor Vilijem Šejbs. On je govorio o tumačenju Konvencije o genocidu u svetlu presude u "bosanskom slučaju" iz 2007. godine i naknadne jurisprudencije međunarodnih sudova, koja je tu presudu uglavnom podržala i uzela je za svoj autoritet. Kanadski profesor je pobijao kao neosnovan zahtev Hrvatske za šire tumačenje genocida od onog koji je sud imao u bosanskom slučaju, a koje Hrvatska danas smatra restriktivnim.
Obradović: Biserko je nestručni i pristrasni svedok
Predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, koja je prošle sedmice svedočila nema odgovarajući nivo znanja i profesionalne veštine da bude ekspertski svedok u tom sporu, smatra srpski pravni tim. "Pozivanje gospođe Biserko, aktiviste za ljudska prava, koji ima diplomu iz ekonomije, da bude stručnjak za političke, istorijske i ustavna pitanja, ide čak dalje od ideje o načinu dokazivanja koja su do sada zabeležena pred ovim sudom", rekao je Obradović pobijajući argumente hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije izložene prošle sedmice pred tim sudom. "Gospođa Biserko ne poseduje odgovarajući nivo znanja i profesionalnih veština u oblastima politike, savremene istoriju i Ustavnog zakona bivše Jugoslavije koji bi trebalo da joj omogućavaju da bude ekspert - ili veštak - čije mišljenje, može da bude prihvaćeno od strane suda", naglasio je Obradović. "To je jasno pokazano i tokom unakrsnog ispitivanja Biserko prošle sedmice", naveo je on i istakao da je njena izjava problematična na više načina. On se posebno osvrnuo na deo njenog izlaganja u kom je, kako smatra, pokazala da nije objektivni svedok u tom sporu, već da je dobila zadatak, ali i ishod jer, kao i mnogi aktivisti zavisi od donatora .., što kako je istakao pokazuje i da nije nepristrasna. Izjave svedoka je zabranjeno objavljivati do kraja usmene rasprave 1. aprila. Obradović je kritikovao i neslaganja u izjavama svedoka Kožula koji je saslušan prošle sedmice, kao i stav hrvatskog pravnog tima da ispituje svedoka koje je predložila Srbija, čime je onemogućila njihovo saslušanje pred sudom (dali su samo pisane izjave). Takođe je ukazao da mnogi od dokaza koje je prezentovala Hrvatska ne sadrže podatke o tome ko ih je na koji način u kojoj proceduri pribavio, posebno kritikujući dokumente koje je sastavila hrvatska policija. Pored izjava, sporno je poreklo mnogih mapa, fotografija i grafika predstavljenih od hrvatske strane sudu, smatra šef srpskog pravnog tima. On je dalje naveo da su dokazi "iz druge ruke" takođe neubedljivi, kao i da se svedočenje državnih službenika u korist svojih vlada ne može se uzeti kao pouzdan dokaz. Iako sud zahteva nepristrasne svedoke, Hrvatska je pozvala zamenika ministra da ovde svedoči kao "veštaka ", naveo je Obradović. Šef pravnog tima Srbije ukazao je i na manjkavosti drugih dokaza, posebno ističući da naš tim nema nameru da podriva značaj svedočenja žrtava koje nisu saslušane pred sudom već su samo dostavila svoja svedočenja u pisanom obliku. "Može biti da su neke od tih izjava istinite i tačne, ali one ne mogu biti proverene. Shodno tome, ovo nije odgovarajući metod dokazivanja u slučaju pred Međunarodnim sudom pravde", istakao je on. Obradović je ukazao i da hrvatska nije podnela nijedan validan dokaz u prilog svom navodu da su "JNA i podređene joj srpske snage pobile preko 12.500 Hrvata " , da su "oni izazvali teške duševne i fizičke povrede na desetine hiljada" i "silovanja više hrvatskih žena koje se mogu poznati". "Nismo videli još nijedan dokaz koji sadrži ove procene, a siguran sam da danas takav dokaz ne postoji", naglasio je Obradović. Rasprava se nastavlja sutra kada je planirano izlaganje profesora Andreasa Cimermana i Kristijana Tamsa iz Nemačke koji će se baviti pitanjima vremenske nadležnosti suda. Poslednji deo današnjeg izlaganja biće posvećen pitanju dokaza. Osim opisanih zločina u periodu od 1991. do 1995. u Hrvatskoj, protivtužba predočava istorijski kontekst događaja osvrćući se i na period od 1941-1945. godine, radi lakšeg razumevanja događaja koji su usledili od 1991-1995.godine. U dokumentu koji je podnet Međunarodnom sudu pravde su podaci o zločinima počinjenim u Gospiću, Sisku, Pakračkoj poljani, Karlovcu, Osijeku, Paulinom Dvoru, Medačkom džepu, na Maslenici i tokom operacija "Bljesak" i "Oluja". Pored utvrđivanja da li je počinjen genocid u Hrvatskoj od strane jedne ili druge države u sporu, jedno od pitanja koja će sud utvrđivati na zahtev Srbije, je pitanje vremenske nadležnosti za odlučivanje. Naime, Srbija osporava nadležnost suda za odlučivanje o događajima koji su se desili od 1991. do 27. aprila 1992. godine kada je formirana SRJ, a čiji je pravni sukcesor Srbija. Kada je 2008. godine sud procenio da je naležan za odlučivanje u tom sporu on nije rešio pitanje vremenske nadležnosti, jer je ocenio da je to vezano za sadržinu spora. Pored Obradovića u ime Srbije, na optužbe iz Hrvatske sutra će odgovarati i svetski stručnjaci za pitanje genocida, kao što je kanadski profesor Vilijem Šabas i profesori Andreas Cimerman, Kristijan Tams iz Nemačke koji će se baviti pitanjima nadležnosti suda. O tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije odlučivaće ukupno 17 sudija, 15 stalnih sudija i dvoje ad hoc sudija iz Srbije i Hrvatske.