E
-
Herzlich Willkommen im Balkanforum
Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
Bitte hier registrieren
Wirtschaft Bosnien-Herzegowinas - Biznis Bosna i Hercegovina - Economy of BiH
E
Emir
Guest
Centralna banka BiH: Građani u bankama čuvaju 6,16 milijardi KM
Depoziti domaćih institucionalnih sektora kod banaka u BiH na kraju septembra iznosili su 12,49 milijardi KM i veći su za oko 520 miliona KM ili 4,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine
Ukupni depoziti domaćih institucionalnih sektora kod banaka u BiH na kraju septembra iznosili su 12,49 milijardi KM i veći su za oko 520 miliona KM ili 4,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Centralne banke BiH.
Prema podacima Centralne banke BiH, depoziti stanovništva BiH iznose 6,16 milijardi KM ili 49,3 odsto ukupnih depozita i veći su za oko 750 miliona KM ili 13,8 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Od ukupnih depozita stanovništva, depoziti po viđenju čine 2,37 milijardi KM ili 38,5 odsto, dok oročeni i štedni depoziti iznose 3,79 milijardi KM ili 61,5 odsto.
U pogledu valutne strukture, depoziti stanovništva u KM su 1,97 milijardi ili 31,9 odsto, u evro valuti 3,78 milijardi KM ili 61,4 odsto, a depoziti u ostalim stranim valutama 410 miliona KM ili 0,7 odsto.
Iz Centralne banke BiH navode da je Svjetski dan štednje, koji se obilježava 31. oktobra, ove godine u znaku nastavka jačanja povjerenja stanovništva u bankarski sektor BiH, koje je bilo narušeno usljed uticaja globalne krize.
Depoziti domaćih institucionalnih sektora kod banaka u BiH na kraju septembra iznosili su 12,49 milijardi KM i veći su za oko 520 miliona KM ili 4,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine
Ukupni depoziti domaćih institucionalnih sektora kod banaka u BiH na kraju septembra iznosili su 12,49 milijardi KM i veći su za oko 520 miliona KM ili 4,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Centralne banke BiH.
Prema podacima Centralne banke BiH, depoziti stanovništva BiH iznose 6,16 milijardi KM ili 49,3 odsto ukupnih depozita i veći su za oko 750 miliona KM ili 13,8 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Od ukupnih depozita stanovništva, depoziti po viđenju čine 2,37 milijardi KM ili 38,5 odsto, dok oročeni i štedni depoziti iznose 3,79 milijardi KM ili 61,5 odsto.
U pogledu valutne strukture, depoziti stanovništva u KM su 1,97 milijardi ili 31,9 odsto, u evro valuti 3,78 milijardi KM ili 61,4 odsto, a depoziti u ostalim stranim valutama 410 miliona KM ili 0,7 odsto.
Iz Centralne banke BiH navode da je Svjetski dan štednje, koji se obilježava 31. oktobra, ove godine u znaku nastavka jačanja povjerenja stanovništva u bankarski sektor BiH, koje je bilo narušeno usljed uticaja globalne krize.
E
Emir
Guest
Prevent BiH planira proširenje proizvodnih kapaciteta i zapošljavanje novih 200 radni
Kompanija trenutno pregovora i o izgradnji livnice u Jelahu
Kompanija Prevent BiH znatno će proširiti svoje proizvodne kapacitete, pa će tako do kraja godine u svojim pogonima u Goraždu zaposliti još najmanje 200 radnika. Ovu vijest tokom obilaska pogona Prevent Groupa u Splitu saopćio je Adnan Smailbegović, direktor divizije proizvodnje Preventa u BiH, kazavši da su planirana i nova zapošljavanja u Jelahu i Sarajevu.
U Visokom, gdje su smješteni pogoni kožare, u protekla dva mjeseca otvoreno je 150 novih radnih mjesta, a u Zenici, gdje se proizvodi tekstil, čak 250. Time je Prevent grupa u BiH, koja je ogranak multinacionalne kompanije Prevent Global, trenutno zastupljena ukupno sa 3.500 radnika.
Povod za posjetu Splitu, tačnije brodogradilištu firme AD Brodovi, koja je u vlasništvu Prevent grupe, bile su nove proizvodne linije jedrilica, i to visokokvalitetnih. Učešće u ovoj proizvodnji imaju i pogoni u Goraždu i Visokom.
- Imamo ambiciozne planove za proširenje proizvodnje u BiH. O tome govore i podaci da smo ovu godinu počeli proizvodnjom opreme za 3.500 vozila dnevno. Danas proizvodimo opremu za 5.000 automobila dnevno. Naš najveći kupac je njemački Volkswagen, a 90 posto njihovih vozila opremljeno je interijerom koji je izradio Prevent - istakao je Smailbegović.
On je najavio da će iz proizvodnih pogona u BiH naredne godine ići oprema za Porsche i Škodu, a kompanija trenutno pregovora o izgradnji livnice u Jelahu.
Kompanija trenutno pregovora i o izgradnji livnice u Jelahu
Kompanija Prevent BiH znatno će proširiti svoje proizvodne kapacitete, pa će tako do kraja godine u svojim pogonima u Goraždu zaposliti još najmanje 200 radnika. Ovu vijest tokom obilaska pogona Prevent Groupa u Splitu saopćio je Adnan Smailbegović, direktor divizije proizvodnje Preventa u BiH, kazavši da su planirana i nova zapošljavanja u Jelahu i Sarajevu.
U Visokom, gdje su smješteni pogoni kožare, u protekla dva mjeseca otvoreno je 150 novih radnih mjesta, a u Zenici, gdje se proizvodi tekstil, čak 250. Time je Prevent grupa u BiH, koja je ogranak multinacionalne kompanije Prevent Global, trenutno zastupljena ukupno sa 3.500 radnika.
Povod za posjetu Splitu, tačnije brodogradilištu firme AD Brodovi, koja je u vlasništvu Prevent grupe, bile su nove proizvodne linije jedrilica, i to visokokvalitetnih. Učešće u ovoj proizvodnji imaju i pogoni u Goraždu i Visokom.
- Imamo ambiciozne planove za proširenje proizvodnje u BiH. O tome govore i podaci da smo ovu godinu počeli proizvodnjom opreme za 3.500 vozila dnevno. Danas proizvodimo opremu za 5.000 automobila dnevno. Naš najveći kupac je njemački Volkswagen, a 90 posto njihovih vozila opremljeno je interijerom koji je izradio Prevent - istakao je Smailbegović.
On je najavio da će iz proizvodnih pogona u BiH naredne godine ići oprema za Porsche i Škodu, a kompanija trenutno pregovora o izgradnji livnice u Jelahu.
E
Emir
Guest
"Eurokrem" se od sada proizvodi i u Trebinju
"Swisslion Takovo" izmjestio dio proizvodnje iz Gornjeg Milanovca u Trebinje, gdje se pakuje i ponovo isporučuje "eurokrem" u Srbiju
Ponosan sam što se "eurokrem", osim u Srbiji, proizvodi i u Trebinju i kada se izvozi u Makedoniju, i kamo sreće da se proizvodi i u Makedoniji, Crnoj Gori i nekim drugim zemljama, izjavio je danas ministar trgovine Srbije Slobodan Milosavljević.
On je, odgovarajući na pitanje novinara, povodom toga što je "Swisslion Takovo" izmjestio dio proizvodnje iz Gornjeg Milanovca u Trebinje, gdje se pakuje i ponovo isporučuje "eurokrem" u Srbiju, rekao da nije važno da li se neki proizvod pravi u zemlji ili van nje, važno je da odgovara cijenom i kvalitetom.
"Swisslion Takovo" izmjestio dio proizvodnje iz Gornjeg Milanovca u Trebinje, gdje se pakuje i ponovo isporučuje "eurokrem" u Srbiju
Ponosan sam što se "eurokrem", osim u Srbiji, proizvodi i u Trebinju i kada se izvozi u Makedoniju, i kamo sreće da se proizvodi i u Makedoniji, Crnoj Gori i nekim drugim zemljama, izjavio je danas ministar trgovine Srbije Slobodan Milosavljević.
On je, odgovarajući na pitanje novinara, povodom toga što je "Swisslion Takovo" izmjestio dio proizvodnje iz Gornjeg Milanovca u Trebinje, gdje se pakuje i ponovo isporučuje "eurokrem" u Srbiju, rekao da nije važno da li se neki proizvod pravi u zemlji ili van nje, važno je da odgovara cijenom i kvalitetom.
E
Emir
Guest
BiH povećala izvoz za skoro 30 posto
Najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 794 miliona KM, a uvozilo iz Hrvatske za 1,48 milijardi maraka
U septembru ove godine Bosna i Hercegovina je ostvarila izvoz u vrijednosti od 628 miliona KM, a uvoz od 1,27 milijardi maraka. U okviru ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa pokrivenost uvoza izvozom iznosila je prošlog mjeseca 49,1 posto.
Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH, kazao je da je za devet mjeseci ove godine ostvaren izvoz u vrijednosti od 5,22 milijarde KM, što je za 29,1 posto više nego u istom periodu lani.
- Uvoz je vrijedio 9,91 milijardu KM, što je za 8,7 posto više u odnosu na isti period prethodne godine - kazao je Milinović objašnjavajući da je devet mjeseci pokrivenost uvoza izvozom iznosila 52,7 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 4,68 milijardi maraka.
U ovom periodu najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 794 miliona KM, a uvozilo iz Hrvatske za 1,48 milijardi maraka.
Obični metali najviše traženi
U periodu od januara do septembra najveće učešće u izvozu iz BiH imali su obični metali i njihovi proizvodi s ukupnom vrijednošću od 1,19 milijardi maraka. Najveće učešće u uvozu ostvareno je kod mineralnih tvari, i to u vrijednosti od 2,18 milijardi KM.
Najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 794 miliona KM, a uvozilo iz Hrvatske za 1,48 milijardi maraka
U septembru ove godine Bosna i Hercegovina je ostvarila izvoz u vrijednosti od 628 miliona KM, a uvoz od 1,27 milijardi maraka. U okviru ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa pokrivenost uvoza izvozom iznosila je prošlog mjeseca 49,1 posto.
Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH, kazao je da je za devet mjeseci ove godine ostvaren izvoz u vrijednosti od 5,22 milijarde KM, što je za 29,1 posto više nego u istom periodu lani.
- Uvoz je vrijedio 9,91 milijardu KM, što je za 8,7 posto više u odnosu na isti period prethodne godine - kazao je Milinović objašnjavajući da je devet mjeseci pokrivenost uvoza izvozom iznosila 52,7 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 4,68 milijardi maraka.
U ovom periodu najviše se izvozilo u Njemačku, i to u vrijednosti od 794 miliona KM, a uvozilo iz Hrvatske za 1,48 milijardi maraka.
Obični metali najviše traženi
U periodu od januara do septembra najveće učešće u izvozu iz BiH imali su obični metali i njihovi proizvodi s ukupnom vrijednošću od 1,19 milijardi maraka. Najveće učešće u uvozu ostvareno je kod mineralnih tvari, i to u vrijednosti od 2,18 milijardi KM.
E
Emir
Guest
Kvartalni gubitak Brodske rafinerije 44,9 miliona KM
Ukupne obaveze rafinerije, prema objavljenom kvartalnom finansijskom izvještaju, za 70 miliona KM veće su u poređenju s prošlom godinom, objavio je banjalučki ekonomski portal “Capital”.
31.10.2010. u 18:11
Ekonomija
Rafinerija nafte Brod, u većinskom vlasništvu ruske kompanije Njeftegazinkor, završila je treći kvartal ove godine s neto gubitkom 44,9 miliona KM i obavezama većim od 600 miliona KM.
Ukupne obaveze rafinerije, prema objavljenom kvartalnom finansijskom izvještaju, za 70 miliona KM veće su u poređenju s prošlom godinom, objavio je banjalučki ekonomski portal “Capital”.
Obaveze rafinerije na kraju trećeg kvartala ove godine iznose 601,7 miliona KM. Dugoročne obaveze su 281 milion, ali poseban problem za likvidnost kompanije mogu biti izuzetno visoke kratkoročne obaveze.
Kratkoročne obaveze iznose 320 miliona KM i uvećane su čak za 177 miliona KM u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno te kratkoročne obaveze su znatno veće od osnovnog kapitala (262,9 miliona KM).
Rafinerija ima 147,4 miliona KM obaveza prema povezanim pravnim osobama.
I Rafinerija ulja iz Modriče, druga kompanija koju su kupio ruski investitor Njeftegazinkor, također bilježi gubitke.
Na kraju septembra imala je gubitak 3.042.851 KM, obaveze od 12,3 miliona, od toga dugoročne 2,1 milion, a kratkoročne 10 miliona KM.
Ukupne obaveze rafinerije, prema objavljenom kvartalnom finansijskom izvještaju, za 70 miliona KM veće su u poređenju s prošlom godinom, objavio je banjalučki ekonomski portal “Capital”.
31.10.2010. u 18:11
Ekonomija
Rafinerija nafte Brod, u većinskom vlasništvu ruske kompanije Njeftegazinkor, završila je treći kvartal ove godine s neto gubitkom 44,9 miliona KM i obavezama većim od 600 miliona KM.
Obaveze rafinerije na kraju trećeg kvartala ove godine iznose 601,7 miliona KM. Dugoročne obaveze su 281 milion, ali poseban problem za likvidnost kompanije mogu biti izuzetno visoke kratkoročne obaveze.
Kratkoročne obaveze iznose 320 miliona KM i uvećane su čak za 177 miliona KM u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno te kratkoročne obaveze su znatno veće od osnovnog kapitala (262,9 miliona KM).
Rafinerija ima 147,4 miliona KM obaveza prema povezanim pravnim osobama.
I Rafinerija ulja iz Modriče, druga kompanija koju su kupio ruski investitor Njeftegazinkor, također bilježi gubitke.
Na kraju septembra imala je gubitak 3.042.851 KM, obaveze od 12,3 miliona, od toga dugoročne 2,1 milion, a kratkoročne 10 miliona KM.
Idemo
Gesperrt
U Federaciji BiH nestale milijarde
Banjaluka - U (pre)raspodeli novca od donacija skoro 90 odsto malverzacija u ratnom i posleratnom periodu dešavalo se u Federaciji BiH, gde je nekoliko milijardi nestalo bez traga. Prema nezvaničnim saznanjima „EuroBlica“, ti podaci navedeni su u izveštaju parlamentarne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava.
Komisija bi, kako saznajemo, sutra trebalo da sačini konačan izveštaj koji će najverovatnije razmatrati novi saziv državnog Parlamenta. U međuvremenu, komisija će izveštaj dostaviti i istražnim organima u BiH kako bi započeli konkretne istrage, ne čekajući konstituisanje nove vlasti.
Član komisije Mirko Okolić nije želeo da otkriva detalje iz izveštaja dok ga komisija ne usvoji, ali je naveo da će u njemu biti sigurno dosta materijala da SIPA i Tužilaštvo započnu istrage. “Naš mandat nije da lociramo odgovorne za zloupotrebe i pronevere, već da skrenemo pažnju javnosti, a prevashodno tužilaštvu na određene segmente trošenja tog novca i da ima dovoljno materijala da počnu sa radom. Mi nismo telo koje može da optužuje ili hapsi, već da prikupimo podatke i dostavimo ih istražnim organima. Prvo na potezu je Tužilaštvo BiH, koje treba da da nalog SIPA da započne svoj deo posla”, kaže Okolić.
On je potvrdio da mnoge nevladine organizacije i preduzeća i slične organizacije u državi, ali i u inostranstvu, nisu dostavili komisiji tražene podatke. Mnoge od njih su u međuvremenu i ugašene, što, kaže, otvara sumnju da su upravo oni ti koji su bili uključeni u malverzacije.
“Akcenat smo stavili na firme i organizacije za koje smo dobili obavest da nisu registrovani u sudu ili da su brisani iz evidencije. Smatramo da SIPA i Tužilaštvo takođe treba da obrate više pažnje na te institucije i organizacije i da pronađu odgovorne. Problem je što taj zadatak nema podršku svih. Imamo informacije da pojedinci tajno ili nezvanično pokušavaju na sve načine da se ne dođe do tih informacija i podataka jer su u pitanju njihovi bliski srodnici ili čak i danas aktuelni političari, koji su se našli upravo u tom kolu koji se zove nelegalno trošenje donatorskih sredstava”, kaže Okolić.
Neke od procena u BiH govore da je u državu, uglavnom tokom rata, stiglo od sedam do 14 milijardi KM stranih donacija, a najviše novca u FBiH tokom rata stiglo je iz SAD - direktno ili posredstvom međunarodnih organizacija. Inače, predstavnici FBiH dostavili su komisiji informaciju da je taj entitet primio oko 7,5 milijardi KM stranih donacija.
Blic Online | U Federaciji BiH nestale milijarde
Facepalm.
Banjaluka - U (pre)raspodeli novca od donacija skoro 90 odsto malverzacija u ratnom i posleratnom periodu dešavalo se u Federaciji BiH, gde je nekoliko milijardi nestalo bez traga. Prema nezvaničnim saznanjima „EuroBlica“, ti podaci navedeni su u izveštaju parlamentarne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava.
Komisija bi, kako saznajemo, sutra trebalo da sačini konačan izveštaj koji će najverovatnije razmatrati novi saziv državnog Parlamenta. U međuvremenu, komisija će izveštaj dostaviti i istražnim organima u BiH kako bi započeli konkretne istrage, ne čekajući konstituisanje nove vlasti.
Član komisije Mirko Okolić nije želeo da otkriva detalje iz izveštaja dok ga komisija ne usvoji, ali je naveo da će u njemu biti sigurno dosta materijala da SIPA i Tužilaštvo započnu istrage. “Naš mandat nije da lociramo odgovorne za zloupotrebe i pronevere, već da skrenemo pažnju javnosti, a prevashodno tužilaštvu na određene segmente trošenja tog novca i da ima dovoljno materijala da počnu sa radom. Mi nismo telo koje može da optužuje ili hapsi, već da prikupimo podatke i dostavimo ih istražnim organima. Prvo na potezu je Tužilaštvo BiH, koje treba da da nalog SIPA da započne svoj deo posla”, kaže Okolić.
On je potvrdio da mnoge nevladine organizacije i preduzeća i slične organizacije u državi, ali i u inostranstvu, nisu dostavili komisiji tražene podatke. Mnoge od njih su u međuvremenu i ugašene, što, kaže, otvara sumnju da su upravo oni ti koji su bili uključeni u malverzacije.
“Akcenat smo stavili na firme i organizacije za koje smo dobili obavest da nisu registrovani u sudu ili da su brisani iz evidencije. Smatramo da SIPA i Tužilaštvo takođe treba da obrate više pažnje na te institucije i organizacije i da pronađu odgovorne. Problem je što taj zadatak nema podršku svih. Imamo informacije da pojedinci tajno ili nezvanično pokušavaju na sve načine da se ne dođe do tih informacija i podataka jer su u pitanju njihovi bliski srodnici ili čak i danas aktuelni političari, koji su se našli upravo u tom kolu koji se zove nelegalno trošenje donatorskih sredstava”, kaže Okolić.
Neke od procena u BiH govore da je u državu, uglavnom tokom rata, stiglo od sedam do 14 milijardi KM stranih donacija, a najviše novca u FBiH tokom rata stiglo je iz SAD - direktno ili posredstvom međunarodnih organizacija. Inače, predstavnici FBiH dostavili su komisiji informaciju da je taj entitet primio oko 7,5 milijardi KM stranih donacija.
Blic Online | U Federaciji BiH nestale milijarde
Facepalm.
E
Emir
Guest
Frag mich nur wieso sich velika budala bei dir bedankt hat 
IZMIR ÜBÜL
Gesperrt
Frag mich nur wieso sich velika budala bei dir bedankt hat
ich muss den text nicht verstehen. mir reicht es wenns von idemo ist
da weiß ich schon das ich mit diesem text übereinstimme ohne es zu lesen...
E
Emir
Guest
Šipak iz BiH uskoro na tržištu Evrope
Trenutno radimo na finansijskom planu, kaže Džudža
Zaživi li projekt nevladinih organizacija Agronetwork i Agroplod iz Mostara i Stoca, onda bi se iz BiH na evropsko tržište uskoro mogle izvoziti velike količine proizvoda od šipka, autohtone hercegovačke sorte.
Evropske zemlje već odavno su pokazale zanimanje za ovu vrstu proizvoda iz BiH, ali zbog nezainteresiranosti bh. vlasti, mali poljoprivredni proizvođači ni do danas nisu uspjeli pokrenuti masovniju proizvodnju.
Potpredsjednik Agronetworka Mehmed Džudža, čovjek s bogatim iskustvom kada je u pitanju ekonomsko planiranje, stečeno u nekadašnjim privrednim gigantima Hepok i Soko, kazao nam je da trenutno radi na finansijskom zaokruživanju ovog projekta.
- Namjera je da proizvodimo sok, vino i pekmez. Računamo da će se ta proizvodnja širiti, jer staništa ovog šipka na području Hercegovine su velika, pogotovo kada zaživi sistem za navodnjavanje. Već sada je velika potražnja za šipkom na domaćem tržištu, koje u ovom trenutku nije moguće zadovoljiti. Nemam nikakvu sumnju u to da se radi o profitabilnim proizvodima, ali se ne može izaći na tržište Evrope s malim količinama - ističe Džudža.
Uporedo s ovim projektom, kaže Džudža, navedene dvije organizacije zajedno s Udruženjem za poduzetništvo i posao LiNK, Agromediteranskim fakultetom u Mostaru te udruženjem ECOLINE razvijaju projekt sistema navodnjavanja poljoprivrednih dobara na području Bijelog Polja, Borojevića i Dubravske visoravni, ukupne površine od 12.000 hektara.
Idealni uvjeti
Džudža navodi kako je neshvatljivo da na području Bijelog Polja, Borojevića i Dubravske visoravni, gdje su idealni uvjeti za proizvodnju voća i povrća, još nije omogućen sistem navodnjavanja.
- Ovaj sistem automatski bi značio da finansiranje projekata omogućimo kroz fondove koji traže 30 do 40 posto nepovratnih sredstava, pod uvjetom da država da razliku sredstava u periodu od deset godina. To su veoma povoljni uvjeti - kaže Džudža.
Trenutno radimo na finansijskom planu, kaže Džudža
Zaživi li projekt nevladinih organizacija Agronetwork i Agroplod iz Mostara i Stoca, onda bi se iz BiH na evropsko tržište uskoro mogle izvoziti velike količine proizvoda od šipka, autohtone hercegovačke sorte.
Evropske zemlje već odavno su pokazale zanimanje za ovu vrstu proizvoda iz BiH, ali zbog nezainteresiranosti bh. vlasti, mali poljoprivredni proizvođači ni do danas nisu uspjeli pokrenuti masovniju proizvodnju.
Potpredsjednik Agronetworka Mehmed Džudža, čovjek s bogatim iskustvom kada je u pitanju ekonomsko planiranje, stečeno u nekadašnjim privrednim gigantima Hepok i Soko, kazao nam je da trenutno radi na finansijskom zaokruživanju ovog projekta.
- Namjera je da proizvodimo sok, vino i pekmez. Računamo da će se ta proizvodnja širiti, jer staništa ovog šipka na području Hercegovine su velika, pogotovo kada zaživi sistem za navodnjavanje. Već sada je velika potražnja za šipkom na domaćem tržištu, koje u ovom trenutku nije moguće zadovoljiti. Nemam nikakvu sumnju u to da se radi o profitabilnim proizvodima, ali se ne može izaći na tržište Evrope s malim količinama - ističe Džudža.
Uporedo s ovim projektom, kaže Džudža, navedene dvije organizacije zajedno s Udruženjem za poduzetništvo i posao LiNK, Agromediteranskim fakultetom u Mostaru te udruženjem ECOLINE razvijaju projekt sistema navodnjavanja poljoprivrednih dobara na području Bijelog Polja, Borojevića i Dubravske visoravni, ukupne površine od 12.000 hektara.
Idealni uvjeti
Džudža navodi kako je neshvatljivo da na području Bijelog Polja, Borojevića i Dubravske visoravni, gdje su idealni uvjeti za proizvodnju voća i povrća, još nije omogućen sistem navodnjavanja.
- Ovaj sistem automatski bi značio da finansiranje projekata omogućimo kroz fondove koji traže 30 do 40 posto nepovratnih sredstava, pod uvjetom da država da razliku sredstava u periodu od deset godina. To su veoma povoljni uvjeti - kaže Džudža.