-
Herzlich Willkommen im Balkanforum
Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
Bitte hier registrieren
Climber
Spitzen-Poster
FOTO: Paromlin će uskoro postati javno kupalište
U starom tvorničkom kompleksu, uz javno kupalište i muzej, predviđeni su i razni komercijalni sadržaji
ZAGREB - Najpoznatiji spomenik industrijske arhitekture u Zagrebu, zapušten tvornički kompleks Paromlin, u budućnosti bi mogao postati zelena oaza s javnim kupalištem, muzejom, hotelom i trgovačkim centrom.
Prema zamislima arhitektonskog dvojca iz studija NFO, Kata Marunice i Nenada Ravnića, pobjednicima istraživačko-anketnog natječaja za uređenje Paromlina koji su Grad i Oris pokrenuli sredinom studenog prošle godine, projekt bi - osim javnog sadržaja u unutrašnjost tvorničkih hala i komercijalnih sadržaja oko Paromlina - obuhvatio i novo promišljanje centralne osi koja se proteže Avenijom Većeslava Holjevca prema sjeveru grada.
Zelena oaza nad garažom
Arhitekti, naime, smatraju da je lokacija današnjeg Autobusnog kolodvora na Držićevoj aveniji preskupa i neiskorištena, a da bi se kolodvor trebao smjestiti ispod zelene površine između Paromlina i KD-a “Vatroslav Lisinski” s jedne strane i zgrade Zagrebačke banke i Gradskog poglavarstva s druge.
- Na toj površini mogla bi se urediti zelena oaza, kolodvor s parking-garažom bio bi na etaži -2, a trgovački centri na -1. Na području gdje je danas autobusni kolodvor mogli bi se izgraditi komercijalni sadržaji - kaže mlada arhitektica Kata Marunica, koja je pobjedom na natječaju zajedno s kolegom osvojila 32 tisuće kuna.
U starom tvorničkom kompleksu, uz javno kupalište i muzej, predviđeni su i razni komercijalni sadržaji
ZAGREB - Najpoznatiji spomenik industrijske arhitekture u Zagrebu, zapušten tvornički kompleks Paromlin, u budućnosti bi mogao postati zelena oaza s javnim kupalištem, muzejom, hotelom i trgovačkim centrom.
Prema zamislima arhitektonskog dvojca iz studija NFO, Kata Marunice i Nenada Ravnića, pobjednicima istraživačko-anketnog natječaja za uređenje Paromlina koji su Grad i Oris pokrenuli sredinom studenog prošle godine, projekt bi - osim javnog sadržaja u unutrašnjost tvorničkih hala i komercijalnih sadržaja oko Paromlina - obuhvatio i novo promišljanje centralne osi koja se proteže Avenijom Većeslava Holjevca prema sjeveru grada.
Zelena oaza nad garažom
Arhitekti, naime, smatraju da je lokacija današnjeg Autobusnog kolodvora na Držićevoj aveniji preskupa i neiskorištena, a da bi se kolodvor trebao smjestiti ispod zelene površine između Paromlina i KD-a “Vatroslav Lisinski” s jedne strane i zgrade Zagrebačke banke i Gradskog poglavarstva s druge.
- Na toj površini mogla bi se urediti zelena oaza, kolodvor s parking-garažom bio bi na etaži -2, a trgovački centri na -1. Na području gdje je danas autobusni kolodvor mogli bi se izgraditi komercijalni sadržaji - kaže mlada arhitektica Kata Marunica, koja je pobjedom na natječaju zajedno s kolegom osvojila 32 tisuće kuna.
Climber
Spitzen-Poster
Putnički terminal Sava – sjever na Savskoj cesti
Terminal za autobus, vlak, tramvaj i taksi s podzemnom garažom
Potpuno nova vizura Savske ceste i okretišta na Savskom mostu
Potpuno nova vizura Savske ceste i okretišta na Savskom mostu predviđena je studijom Intermodalni putnički terminal Sava – sjever. Taj terminal na jednom bi mjestu spojio autobusni, tramvajski i željeznički prijevoz, taksi službu, a do terminala bi se dolazilo automobilom ili biciklom pa presjedalo na jedno od spomenutih prijevoznih sredstava.
Početak gradnje nepoznat
No, kad bi se terminal počeo graditi i koliko bi koštao, još uvijek je nepoznanica.
– Trenutačno je sve u fazi studije, tek kad se naprave projekti moglo bi se otprilike znati koliko će sve koštati – rekao je mr. sc. Stjepan Kelčec-Suhovec, voditelj te studije koja je dio projekta Civitas Elan sufinanciranog novcem EU.
Terminal bi se gradio u dvije faze. U prvoj bi se napravilo željezničko i tramvajsko stajalište jer su Hrvatske željeznice jedini vlasnik tog dijela zemljišta. U drugoj fazi gradio bi se ostatak terminala na zemljištu većinom u vlasništvu Grada. No, postoje i privatni vlasnici, pa bi se trebali riješiti imovinskopravni odnosi.
– Terminal bi se gradio u sjevernom dijelu trokuta omeđenog Savskom cestom, lijevim nasipom rijeke Save i željezničkim nasipom na kojem su pruge Zagreb – Sisak i Zagreb – Rijeka – objašnjava Kelčec-Suhovec.
Na prugama Zagreb – Sisak i Zagreb – Rijeka sagradili bi se peroni, a postojeći visoki nasip zamijenio bi se vijaduktom na kojem bi se sagradila stajališta za gradski i prigradski promet. Ispod vijadukta planiraju se informativni punktovi, javni zahod, kafići i parkirališta za bicikle s ukupno sto mjesta. Tramvajsko stajalište kod križanja Savske s Veslačkom pomaknulo bi se ispod željezničkog nadvožnjaka i Ulice Ćire Truhelke.
Garaža sa 320 mjesta
Izlazni peron autobusnog terminala bio bi uz stajalište željeznice i novoplaniranog tramvajskog stajališta na Savskoj. Tako bi putnicima prijelaz s autobusa na tramvaj ili vlak bio brži. Ispod autobusnog terminala predviđa se podzemna garaža sa 320 mjesta. U njoj bi parkiranje vjerojatno bilo po povlaštenim cijenama, ali je zamišljeno da u garaži parkiraju putnici koji dođu automobilom i dalje idu javnim prijevozom.
Terminal za autobus, vlak, tramvaj i taksi s podzemnom garažom
Potpuno nova vizura Savske ceste i okretišta na Savskom mostu
Potpuno nova vizura Savske ceste i okretišta na Savskom mostu predviđena je studijom Intermodalni putnički terminal Sava – sjever. Taj terminal na jednom bi mjestu spojio autobusni, tramvajski i željeznički prijevoz, taksi službu, a do terminala bi se dolazilo automobilom ili biciklom pa presjedalo na jedno od spomenutih prijevoznih sredstava.
Početak gradnje nepoznat
No, kad bi se terminal počeo graditi i koliko bi koštao, još uvijek je nepoznanica.
– Trenutačno je sve u fazi studije, tek kad se naprave projekti moglo bi se otprilike znati koliko će sve koštati – rekao je mr. sc. Stjepan Kelčec-Suhovec, voditelj te studije koja je dio projekta Civitas Elan sufinanciranog novcem EU.
Terminal bi se gradio u dvije faze. U prvoj bi se napravilo željezničko i tramvajsko stajalište jer su Hrvatske željeznice jedini vlasnik tog dijela zemljišta. U drugoj fazi gradio bi se ostatak terminala na zemljištu većinom u vlasništvu Grada. No, postoje i privatni vlasnici, pa bi se trebali riješiti imovinskopravni odnosi.
– Terminal bi se gradio u sjevernom dijelu trokuta omeđenog Savskom cestom, lijevim nasipom rijeke Save i željezničkim nasipom na kojem su pruge Zagreb – Sisak i Zagreb – Rijeka – objašnjava Kelčec-Suhovec.
Na prugama Zagreb – Sisak i Zagreb – Rijeka sagradili bi se peroni, a postojeći visoki nasip zamijenio bi se vijaduktom na kojem bi se sagradila stajališta za gradski i prigradski promet. Ispod vijadukta planiraju se informativni punktovi, javni zahod, kafići i parkirališta za bicikle s ukupno sto mjesta. Tramvajsko stajalište kod križanja Savske s Veslačkom pomaknulo bi se ispod željezničkog nadvožnjaka i Ulice Ćire Truhelke.
Garaža sa 320 mjesta
Izlazni peron autobusnog terminala bio bi uz stajalište željeznice i novoplaniranog tramvajskog stajališta na Savskoj. Tako bi putnicima prijelaz s autobusa na tramvaj ili vlak bio brži. Ispod autobusnog terminala predviđa se podzemna garaža sa 320 mjesta. U njoj bi parkiranje vjerojatno bilo po povlaštenim cijenama, ali je zamišljeno da u garaži parkiraju putnici koji dođu automobilom i dalje idu javnim prijevozom.
M
Mačak
Guest
Hey.....das ist ja richtig cool....
Climber
Spitzen-Poster
Climber
Spitzen-Poster
Arena Centar bis Ende des Jahres fertig + noch andere Projekte rund um die Arena angekündigt
Arena Centar: Hrvati napokon dočekali H&M
Arena Centar, prvi trgovački centar u Europi prilagođen osobama s invaliditetom, imat će deset velikih i 200 malih i srednjih trgovina, među kojima H&M, Zara Home i Gap
Najveće gradilište visokogradnje u Hrvatskoj, TriGranitov Arena Centar, koji ubrzano raste na Laništu, počelo je poprimati stvarne obrise. Radovi su u punom zamahu i odmaknuli su ispred planirane dinamike gradnje objekta, što vjerno pokazuje crvena fasada tog trgovačko-zabavnog centra, prepoznatljiva na istočnom dijelu zgrade okrenute prema Areni Zagreb.
Iako su zidovi centra još goli, ova impozantna građevina svojom veličinom, već sada, gledano iz smjera naplatnih kućica u Lučkom, zaklanja do jučer impresivni pogled na “ljepoticu s Laništa”, novu gradsku ikonu, što dovoljno govori o tom megaprojektu koji bi trebao biti dovršen do kraja ove godine.
Sinergija s Arenom
- Investicija od 244 milijuna eura, samo za gradnju prve faze projekta, najveće je inozemno ulaganje u srednjoistočnoj Europi. Nakon završetka Centra taj će prostor biti kombinacija mjesta za šoping, odmor, zabavu i gastronomska uživanja, a sinergijom s Arenom Zagreb stvorit će se novo regionalno mjesto susreta u Zagrebu - rekao je Vlaho Kojaković, direktor TriGranita u Hrvatskoj, pri obilasku gradilišta.
Arena Centar, prvi trgovački centar u Europi prilagođen osobama s invaliditetom, sadržavat će deset velikih i 200 malih i srednjih trgovina, među kojima će, najavljuju u TriGranitu, biti mnogi modni brendovi, od kojih će prvi put u Hrvatsku doći Zara Home i Gap, a dolazak H&M-a najavljen je za siječanj sljedeće godine.
Više od 85 posto poslovnih prostora, čiji se najam kreće od 10 do 40 eura po četvornom metru, već je zakupljeno, a među njima su i Cinestar multipeks sa 10 projekcijskih dvorana, među kojima će biti IMAX 3D kino, kao i Interspar Hypermarket na 10.000 četvornih metara. Od samog početka gradnje, u srpnju 2009., radi se u dvije smjene, a na gradilištu je svakodnevno oko 800 radnika. Do kraja mjeseca bit će završeni svi betonski radovi, nakon čega će početi uređenje unutrašnjosti centra.
Osim trgovina, Centar će krasiti i pet unutrašnjih trgova koji su dobili imena po hrvatskim regijama - Dalmacija, Istra, Slavonija, Lika te područje Zagreba i Zagorja.
Leo Penović, voditelj projekta, rekao je da će posjetitelji uživati u bogatim zabavnim i gastronomskim sadržajima te dodao da će svi poslovni prostori predviđeni za kafiće imati izlaz na terasu, a zakupci će imati mogućnost ugradnje posebne ventilacije za goste pušače.
Uređeni okoliš
Arena Centar nudit će svojim posjetiteljima lijepo uređen okoliš ispunjen interaktivnim skulpturama, klupama, velikim vodoskokom te modernim trgom koji će biti tehnički opremljen za različita scenska događanja. Zelene površine izvan trgovačkog centra prostirat će se na tri hektara, što će donekle ublažiti betonsku masu same zgrade.
- Ovaj prostor ima potencijal da u sljedećih 20 godina postane novo središte društvenog života Zagreba - istaknuo je Kojaković.
Završetak ovog trgovačko-zabavnog centra samo je prva faze gradnje. U planu je da do 2013. počne gradnja dviju poslovno-stambenih zgrada nadomak Arena Centra.
Rađa se novi grad u južnom dijelu Zagreba
- 1,79 milijardi kuna - iznos građevinskeinvesticije
- 175 tisuća četvornih metara - površina na kojoj će se prostirati Arena Centar
- 59 tisuća četvornih metara - površina iznajmljenog prostora
- 210 - trgovina
- 3500 - parkirališnih mjesta (podzemno parkiralište 3000 mjesta, nadzemno parkiralište 500 mjesta)
Seli li se Zagreb na obale Save?
Osim Arena Centra, čelni ljudi TriGranita u Hrvatskoj planiraju još tri projekta usko vezana uz Lanište.
Prvi je projekt gradnja tramvajske pruge od rotora u Remetincu do Laništa, koja bi bila duga oko 1000 metara. Taj bi projekt TriGranit ostvario zajedno s Gradom po modelu javno-privatnog partnerstva.
- Prijedlog smo predočili Gradu i sada je odluka na njemu. Visina investicije za sada nije poznata - kaže Vlaho Kojaković.
Jedan od projekata za koji se zanima taj investitor gradnja je kongresnog centra, planiranog iza Arena Centra na zemljištu površine 10 hektara. Ta je pozicija, smatra Kojaković, vrlo pogodna zbog blizine autoceste i aerodroma.
- Gradnjom kongresnog centra na Laništu rasteretio bi se centar grada. Zagreb bi napokon mogao početi razvijati kongresni turizam - kaže Kojaković koji je nedavno razgovarao i s ministrom Popijačem o gradnji nove zgrade Vlade na prostoru zapuštene Sveučilišne bolnice. Time bi se oživjelo područje uz Savu, sva ministarstva bila bi na jednom mjestu, dok bi se njihove sadašnje zgrade u centru grada mogle iznajmljivati i puniti proračun - kaže Kojaković. ( T. Mamić)
