Aktuelles
  • Herzlich Willkommen im Balkanforum
    Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
    Bitte hier registrieren

ZAGREB - Croatia - [Pictures & Projects]

Wenn kein Krieg kommt schätze ich den Balkan wieder zu Elite der Touristen in Europa und der Welt.

Mein Traum:D
(Balkan-Adria Reise)
Kroatien:
Zagreb wird die modernste Stadt, dazu kommen die Naturparks und das Meer mit Split als moderne Hafenstadt und Dubrovnik als Altstadt.In Kroatien würden die Touristen am längsten bleiben, weil es einfach am meißten zu bieten hat.

BH:
Die Ziele sind Sarajevo und Mostar, in Sarajevo würden die T. viel über die Islamische Welt erfahren, aber auch die vielfältigkeit zwischen moderne und altertum in Sarajevo finden.
In Mostar kommt es dann zum "Kulturschock" dort finden die T. an der Stari Most dann die Tür zwischen Oxident und Orient.
Und wer interesse hat kann die Pyramiden in Visoko besuchen.

Na wie findest du meine Idee für das Jahr 2010?

Balkan-Adria Reise:toothy2:

Bis 2012 wenn alle Autobahnen fertig sind in Cro und die Hälfte in BIH also zumendest steht C5 dann, so kann man sich solche Reisen gut vorstellen! Aber dieses jahr hab ich von Brcko nach Medjugorje 10 oder 11 Stunden gebraucht und so viel brauch ich normalerweiße von Stuttgart nach zagreb also muss noch sehr viel gemacht werden!;)
 
Bis 2012 wenn alle Autobahnen fertig sind in Cro und die Hälfte in BIH also zumendest steht C5 dann, so kann man sich solche Reisen gut vorstellen! Aber dieses jahr hab ich von Brcko nach Medjugorje 10 oder 11 Stunden gebraucht und so viel brauch ich normalerweiße von Stuttgart nach zagreb also muss noch sehr viel gemacht werden!;)


Ja Gut, so in etwa die Sava entlang ist ziemliches Flachland.
Wenn man Richtung Zentrum fährt in BH, dann kommen die Dinarischen Gebirgsketten, und in BH sind die ziemlich krass ausgebreitet.
BH besteht aus ca. 90% aus Bergen, und wenn du von Brcko Richtung Sarajevo fährst, hast du sicherlich gesehen wie die Bergsketten verlaufen, man kann eben einfach nicht durch Berge hinwegfahren.
Ich Glaube man wird immer von Brcko nach Sarajevo was in etwa 180KM sind, so um die 3-4 Stunden brauchen.
 
U Zagrebu će se graditi prva 'zelena' poslovna zgrada u regiji Popunjenosti tih zgrada veća je nego klasičnih, a najmoprimci ostaju dulje, tvrdi konzultantska tvrtka CBRE

Zagreb će krajem 2009. godine dobiti prvu "zelenu" poslovnu zgradu što će ujedno biti prva takva zgrada u ovom dijelu Europe. Godinu-dvije kasnije niknut će još jedna takva poslovna zgrada, ali i "zeleni" trgovački centar, također u Zagrebu. To tvrdi Renato Librić iz konzultantske tvrtke CBRE koja je radila na tom projektu za stranog investitora. Librić ne želi otkriti o kojim je investitorima riječ, no u prezentaciji koju je nedavno održao na jednom stručnom skupu, riječ je o skandinavskom investicijskom [COLOR=#018D25 ! important]fondu[/COLOR].
50877.jpg
Kao primjer ušteda energije do 55 posto navodi se potpuno staklena Telenorova zgrada u Oslu​

Nove tehnologije
Zelene zgrade su zapravo zgrade koje su projektirane i sagrađene tako da maksimalno koriste energiju iz okoliša, koriste se materijali pogodni za svaku pojedinu mikrolokaciju, a u konačnici je rezultat atraktivna i moderna poslovna zgrada koja bitno štedi energiju, u pravilu ima veću cijenu najamnina, najmoprimci se u njoj zadržavaju više godina, a navodno je i produktivnost zaposlenih u tim zgradama veća. Tako barem kažu u CBRE-u, tvrtki koja se bavi pružanjem savjetodavnih usluga vezanih uz komercijalne nekretnine. "Nekada su gradnje takvih građevina bile skuplje tridesetak posto od klasičnih, no danas to više nije tako jer se sada koriste neke nove, jeftinije tehnologije, a koriste se i stvari koje su na samoj lokaciji. Danas čak postoje primjeri jeftinijih zelenih zgrada. S druge strane, uštede su velike, a kreću se od 35 do čak 80 posto", rekao nam je Librić, navodeći primjer zgrade Telenora u norveškom glavnom gradu Oslu koja je potpuno staklena. Kako stakla propuštaju svjetlost u svaki dio zgrade, potrošnja električne [COLOR=#018D25 ! important]energije[/COLOR] za osvjetljenje daleko je manja nego u klasičnim zgradama. Konkretno, u toj se zgradi na energiji štedi 55 posto. Priča počinje samim odabirom pogodne lokacije. Rade se mjerenja na toj lokaciji kako bi se utvrdilo koliko se može iskoristiti sunčeva energija, svjetlost, energija vjetra i slično. Zatim se izrađuje projekt i kreće u gradnju pri kojoj se kombiniraju velike staklene površine, zeleni krovovi na kojima može prikupljati i voda, ventilacijski sistemi smješteni su u šahtovima dubokim do pet metara. Zbog stalne temperature od 21 stupnja ovakve zgrade ne koriste klimatizacijske uređaje. Ako je u neposrednoj blizina jezero, ta se voda također može koristiti kao izmjenjivač za 80 posto grijanja i hlađenja zgrade. Neki svjetski primjeri pokazuju da investitor od ovakvog posla može imati velike koristi. Najam u zelenim zgradama obično je skuplji nego u klasičnim poslovnim zgradama, ali zato zainteresiranih najmoprimaca ne manjka. Prirodna ventilacija
Prosjek popunjenosti ovakvih zgrada je 99 posto, a najmoprimci ostaju dulje u najmu, dok je popunjenost standardnih poslovnih zgrada u prosjeku 85 posto. Više od 3000 biljaka posađeno je oko zgrade Alley25 u Seattleu i u njoj, koje služe kao prirodni ventilacijski sistem. U toj je zgradi najam viši 30 posto nego u klasičnim poslovnim zgradama, no popunjenost je stopostotna, a uštedi se 35 posto energije. Librić kaže da je u Hrvatskoj sada više od 550.000 četvornih metara modernog poslovnog prostora A klase, ali nijedna od tih zgrada nema moderan i primjeren sistem mjerenja ili kontrole broja potrošenih jedinica energije.

Poslovni dnevnik
 
echt hammer was da alles gebaut wird vielleicht fahre ich mal durch zagreb im sommer und bleibe mal ne nacht dort :D
 
Stakleni mostovi vezat će tornjeve u Kupskoj Piše: Mila Batinica
martinovka.jpg

Skupi projekt: Neboder i tri zgrade stajat će oko 160 milijuna eura, a kvadrat stana prodavat će se po 5 tisuća eura

Unikatnih 96 stanova, bazeni, saune, dvorane za streetball, wellnessi i lounge barovi bit će dio luksuznog stambeno-poslovnog kompleksa rezidencijalnog tipa koji bi se već krajem godine trebao početi graditi na mjestu današnje Kupske ulice na Martinovki.

Život u “Residences complex Martinovka” bloku nalikovao bi boravku u najboljim hotelima, pa je tako prva etaža triju deveterokatnica predviđena kao recepcija i lobby, dok bi se na krovu zgrade trebali nalaziti sunčalište i squash tereni. Drugi kat je kat za “opuštanje” gdje će se smjestiti sportski i relaksirajući sadržaji, a na toj etaži objekti će biti međusobno povezani ostakljenim mostovima.

Svaki stan bio bi drukčiji, a na katu bi ih bilo najviše pet, odnosno na posljednjoj etaži nalazila bi se samo dva. Površina stanova bit će između 90 do čak 350 četvornih metara, a prodajna cijena jednog “kvadrata” iznosit će prema investicijskom planu pet tisuća eura. Isto toliko stajat će i poslovni prostor u neboderu od 20 katova, koji bi trebao biti sagrađen južno od stambenih zgrada, uza samu Vukovarsku ulicu nasuprot Eurotoweru.

MARTINOVKA1.jpg
Prema projektu arhitekta Darka Miklića iz tvrtke Arhitektura Populus, ukupna vrijednost investicije je oko 160 milijuna eura, u što je uključen otkup zone omeđene Kupskom, Sutlanskom, Unskom i Ulicom grada Vukovara, gradnja rezidencije i nebodera te zelena zona s podzemnim garažama.

- Ključni ugovori su potpisani, a ostatak će se potpisivati tijekom ovog mjeseca. Ugovoreni iznosi isplatit će se do 31. siječnja, a otkupna cijena izgrađenog zemljišta većinom se kreće oko tri tisuće eura. Otkupljuje se 19.616 četvornih metara zemljišta, a cijene otkupa iznose 20 posto ukupnih prihoda - objasnio je projektant Darko Miklić.

Investitor budućeg kompleksa Martinovka je tvrtka Novi dvori, čiji je direktor Dražen Krčmar potvrdio da je veoma zainteresiran za ovaj projekt.

- Još zbrajamo koliko će sve stajati, jer ne možemo ući u ovako veliki projekt dok nismo sigurni u sve troškove. Zainteresiran sam, a u posao bismo ušli s partnerima iz inozemstva. U načelu sam pristao na otkupnu cijenu do četiri tisuće eura, jer više nitko ne prodaje zemlju po cijeni koliko ona vrijedi, već po onome što će na njoj biti sagrađeno - objasnio je Dražen Krčmar.

Parcele na kojima bi trebao biti sagrađen neboder na uglu Plitvičke i Ulice grada Vukovara, ukupne površine 3035 četvornih metara, “čiste” su za kupoprodaju. Taj dio obuhvaća i kućne brojeve 17, 19 i 21 u Kupskoj ulici, a investitori su s vlasnicima većinom dogovorili cijene otkupa. Stambena zgrada na broju 19 gradsko je vlasništvo, no kako je objasnio arhitekt Darko Miklić, s Gradom će se o njihovu zemljištu pregovarati u sljedećoj fazi. Potrebno je otkupiti oko stotinjak stanova i kuća.

Projekt je u skladu s postojećim urbanističkim planom uređenja istočne Martinovke, njegova je izrada koordinirana te je u završnoj fazi. Ako stanari pristanu na prodaju nekretnina, ostakljeni neboder i tri luksuzne stambene zgrade na Martinovki, koja je kombinacija poslovnih zgrada i ostarjelih privatnih kuća, konačno će označiti transformaciju stare trnjanske četvrti u zagrebački city.

MARTINOVKA3.jpg


Garaža od 4 etaže ispod parka zgrade


Ukupno je 1320 parkirnih mjesta u garažama, a čak 792 automobila smjestit će se u četveroetažnoj podzemnoj garaži ispod zelenih površina. Ostatak će se parkirati na pet podzemnih etaža ispod nebodera gdje će stati 235 automobila, a ispod stambenih zgrada na dvije etaže stat će 293 automobila. U rezidencijama će svakome stanu pripadati po tri garaže, dok će vanjskih parkirališnih mjesta biti samo trideset.
Stakleni mostovi vezat će tornjeve u Kupskoj Piše: Mila Batinica
 
Stranci će graditi stanove u Zagrebu

U Colliersu Hrvatska najavljuju projekte vrijedne desetke milijuna eura

Investitori koji će graditi u Zagrebu su i iz Mađarske, Norveške, Poljske...


53443.jpg


Ove će godine stambena izgradnja u Zagrebu i okolici doživjeti dodatnu promjenu - stambene projekte razvijat će strane tvrtke koje se sličnim poslovima bave u europskim zemljama. Dosad su stambenim sektorom vladali domaći investitori, a stranci su sudjelovali uglavnom posredno - preko banaka. Dosad su strane razvojne tvrtke na tržište Zagreba i Jadrana ušle prvenstveno kroz projekte poslovnih tornjeva, trgovačkih centara i resorta. Dolazak stranih razvojnih građevnih kompanija u stambenom sektoru su za

Poslovni dnevnik potvrdili u Colliersu Hrvatska koji kao međunarodna tvrtka obavlja za strance poslove konzaltinga i radi studije isplativosti. "Stranim tvrtkama su najzanimljiviji Zagreb i njegova okolica poput Samobora, Velike Gorice i Zaprešića. Studije isplativosti pokazale su opravdanost investicija i možemo očekivati ove godine kupnju zemljišta i početak projekta. Uprave još nisu donijele konačne odluke, pa ne možemo reći koje konkretno tvrtke dolaze, ali možemo reći da je riječ pretežito o kompanijama iz zapadnoeuropskih zemalja, Austrije, Nizozemske i slično. Imamo najavu dolazaka i nekih izraelskih kompanija.

Uglavnom je riječ o razvijanju projekata iznad 30.000 četvornih metara ili cijelih naselja, a vrijednost pojedničanih investicija mjeri se u desecima milijuna eura", kaže direktorica Colliersa Hrvatska Vedrana Likan. Dolazak stranaca zaoštrit će konkurenciju u stambenoj izgradnji na tržištu koje već pokazuje znakove umora kroz pad prodaje. Iz Colliersa kažu da strane kompanije koje su ih kontaktirale žele raditi stanove visoke standarda i opreme, koji uključuju i popratne sadržaje u naseljima, poput vrtića, škola, trgovačkih centara, zabavnih sadržaja, ugostiteljstva.... Cijene stambenih kvadrata ne bi trebale biti astronomski visoke jer se zbog veličine investicija osiguravaju i niže, ali zadovoljavajuće stope profita. Najbolji primjer je nedavno potvrđeni dolazak nizozemske Nanette Real Estate Group.

Pri zaključenju kupnje 45.000 četvornih metara na zagrebačkom Laništu u upravi su otvoreno poručili da planiraju uložiti 98 milijuna eura u gradnju, napraviti oko 90.000 četvornih metara stambenih površina i prodati ih za 130 milijuna eura. Također je poručeno da će u osvajanje tržišta ići nižim cijenama od prosjeka, pa bi četvorni metar stana trebao stajati između 1450 i 1500 eura.

Drugi strani investitor koji je već poznat da će u Zagrebu graditi i stanove i poslovne prostore je norveški div Verdispar koji će graditi uz južnu obalu Save. Grupa u pretežito austrijskom vlasništvu, CCS ulaganja, financirali su plan uređenja odmah uz Verdisparov. No ta tri strana investitora u stanove vjerojatno su tek prve laste.

Poljski GTC u tranzicijskim zemljama ima u svom portfelju stanove kojima upravlja, pristutni su u Hrvatskoj kroz izgradnju Avenue Molla i golf-igrališta, rade poslovni toranj, i samo je pitanje kada će krenuti u stanove.

Mađarski Trigranit je izrazio želju u dogovoru s gradom o prostoru Gredelja na kojem bi među ostalim bili stanovi. U Hrvatskoj strane tvrtke uglavnom ili osnuju svoju podružnicu registriranu u Hrvatskoj ili se sklopi ugovor o partnerstvu s domaćom tvrtkom koja za njih obavlja kupnju i rješava administrativne zapreke. S ulaskom stranih tvrtki moglo bi doći i do porasta stanova za najam jer neke od njih nakon gradnje nastavljaju upravljati objektima, slično kao i s poslovnim prostorima i trgovačkim centrima.

Strance odbijali domaći građevinski lobiji
Stambena izgradnja proteklih je godina bila najprofitabilniji sektor u graditeljstvu, pa je čudno da stranci nisu prije jače ušli u stambene projekte. U Colliersu navode razloge takvu stanju. Među prvima je nepovjerenje jer se zakonska regultaiva često mijenjala. i Drugi je što su ulazak stranih investitora kočili domaći građevni lobiji jer se u tranzicijskim zemljama domaći investitori uglavnom primarno usmjeravaju na stanogradnju. Treći je što se kroz poslovne i trgovačke objekte lakše moglo probiti na domaće tržište jer domaći nisu imali dovoljno iskustva u tom segmentu, dok su strani imali know-how. Približavanjem EU, usklađenjem propisa, te okretanjem domaćih investitora prema poslovnom, trgovačkom i odmorišnom sektoru stvara se prostor za strane investicije u stanogradnju.

Poslovni dnevnik - Stranci će graditi stanove u Zagrebu
 
Kolakov Phoenix u Sesvetama će graditi naselje od 350 mil. eura

Nakon što je darovano zemljište Zagrebu otvoren je put investiciji na mjestu bivše ciglane u Sesvetama

53832.jpg


Tvrtka Phoenix Capitis napokon je privela kraju pripreme i objavila što će graditi na području bivše ciglane u Sesvetama. Netom prije Nove godine zagrebačko Poglavarstvo odobrilo je urbanistički plan uređenja za prvu fazu projekta koji će se u konačnici protezati na gotovo 17 hektara zemljišta u blizini centra Sesveta. Projekt je nazvan Phoenix park-Grad budućnosti, a investitor i vlasnik Phoenix Capitisa je kontroverzni poduzetnik iz Sesveta Vlado Kolak.

Urbanistički presedan
Iz tvrtke tvrde da će za njegovu punu realizaciju biti potrebno ulaganje između 350 i 400 milijuna eura. U Phoenix parku će se graditi oko tisuću stanova, proširiti i dodatno urediti hotel Phoenix, izgraditi jaslice, vrtić i osnovna škola, poliklinika, starački dom, gradska loža kao prostor za umjetnost, poslovni prostori, novi trg, te niz ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja.

Ulaganja u društvene objekte vjerojatno neće podnijeti sam Phoenix Capitis, nego se traže rješenja kroz javno privatno partnerstvo. Andreja Gazdek, direktorica tvrtke Phoenix Capitis, potvrdila je u razgovoru za Poslovni kako će uskoro podnijeli zahtjeve za lokacijske dozvole. Rješavanje cijele procedure očekuju do ljeta i početak gradnje prve faze na jesen. Za drugu fazu tek treba napraviti plan uređenja pa bi gradnja trebala početi za najviše dvije godine.

Cjelokupni projekt uređenja inače je napravio Studio Org koji je pobijedio na natječaju Društva arhitekata Zagreb. "Naša želja je stvoriti nov, izuzetno kvalitetni centar Sesveta" kaže Gazdek. Ulaganje Phoenix Capitisa obilježio je i jedan presedan u urbanističkom planiranju i suradnji sa Zagrebom. Nakon što je prošlo više od godinu dana od najave zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandić da investitori koja žele graditi velika stambeno poslovna naselja, morati dati zemljište gradu za škole i vrtiće, to se prvi put i dogodilo. Na istoj sjednici kada je prihvaćen i plan uređenja bivše ciglane, prihvaćeno je i darovanje 5500 četvornih metara zemljišta za vrtić od strane investitora. Vrijednost darovanog zemljišta se procjenjuje na 10 milijuna kuna. Zagreb inače nema nikakve pravne i zakonske osnove tražiti besplatno zemljište za društvene objekte, nego sve ovisi o dogovoru s investitorom. Zauzvrat je investoru djelomično izmijenjen GUP Sesveta kako bi se omogućila realizacija projekta.

Iz uprave Zagreba su potvrdili kako takav model planiraju primjenjivati i na sve ostale investitore koji grade na velikim neurbaniziranim parcelama jer smatraju da investitori moraju sudjelovati ne samo u izgradnji stanova nego i u budućoj kvaliteti življenja stanovnika za koje se gradi. Iako to nitko ne želi službeno potvrditi, ako investitori ne pristanu na uvjete grada, unedogled se može odugovlačiti s verificiranjem planova uređenja. S druge strane, činjenica je da je prihvaćenjem darovanja preuzeo i obvezu za izgradnju vrtića. "Cijeli projekt se odužio zbog komplicirane procedure, ali sada smo sigurni da smo dobili najbolja rješenja. Iznimno smo dobro surađivali s Gradom i smatramo da je naša odgovornost dati zemljište kako bi pomogli u poboljšanju kompletne infrastrukture Sesveta. Veliki prirast stanovnika u Sesvetama uopće ne prati društvena i komunalna infrastruktura i to svakako ovim projektom želimo promijeniti", objašnjava Andreja Gazdek zašto su darovali zemljište.

Pametne zgrade
Phoenix grupa, u kojoj je i Termoblok, poduzeće za proizvodnju i distribuciju opeke, novu ciglanu gradi oko dva kilometra od zatvorene lokacije, na samom rudniku. Cijelo naselje Phoenix park zamišljeno je, pak, kao ekološko i ugodno za življenje. Sve stambene zgrade će biti "pametne" i visine do četiri nadzemne etaže, imat će, među ostalim, i centralni informacijski sustav, centralni nadzor, te bežični Internet. Gradit će se od od prirodnih materijala u kojima će visoki stupanj zauzimati drvo i kamen. Zelenilo će biti izraženo u cijelom naselju, a promet sveden na minimum: interne prometnice će služiti prvenstveno za pješake i bicikliste, a motorna vozila će se na njima nalaziti samo prije dolaska do podzemnih garaža.

Kroz naselje će za potrebe internog prijevoza stanovnika voziti mini autobusi na električni pogon. "Hotel Phoenix ćemo proširiti za dodatnih 140 smještajnih jednica, sagradit će se i wellnes i bazen koji će moći koristiti stanovnici naselja. Kongresni centar Phoenix će također biti na raspolaganju stanarima. Na sjeveru naselja nalazi se kvalitetna šuma koja je neuređena. Nju ćemo u suradnji s Gradom pokušati urediti u park šumu pa da i ona bude na traspolaganju stanarima", zaključjuje Gazdek.

Tko je sesvetski poduzetnik Vlado Kolak?
Ispred imena sesvetskog poduzetnika Vlade Kolaka često se stavlja i atribut tajkun. Njegovo ime je do 2005. godine u crnim kronikama bilo često jer je zbog spora u vezi sa zemljištem ubio 70-godišnjeg Vjekoslava Puđaka. Sud je nakon 10 godina utvrdio kako Kolak nije kriv jer je pucao u samoobrani. Bio je vlasnik tvrtke Prigorka građenje koja je u Sesvetama sagradila naselje za branitelje 'Blago Zadro' i preko njega je u suradnji s državom zaradio prve veće novce. Upravo pored tog naselja, koje je najčešće bilo u novinama kroz žalbe stanovnika o nekvaliteti, gradit će se Phoenix park. U Sesvetama je izgradio i trgovački centar Millenium koji je više nepopunjen nego popunjen najmoprimcima. Osim Termobloka, vlasnik je i tvrtke Phoenix Lifestyle za namještaj, te hotela Phoenix u kojem je nedavno otvoren brazilski bar.

53831.jpg


Poslovni dnevnik - Kolakov Phoenix u Sesvetama će graditi naselje od 350 mil. eura

Das ist einfach nur abnormal was alles in Sesvete gebaut wird,
bisher werden schon mehrere Tausend Wohnungen gebaut und jetzt noch dieses Projekt Sesvete hat bisher 60.000 EInwohner, in bis zu 10 Jahren sollen es bis zu 100.000 sein.:D
 
Odobreno još 13.000 stanova u Zagrebu

Prihvaćeni su planovi investitora za gradnju na čak 216 hektara zemljišta

54559.jpg

Iako se u Zagrebu bilježi pad prodaje pa i pad cijena, optimizam investitora ne jenjava

Unatoč činjenici da je u Zagrebu u prvih devet mjeseci prošle godine bio rekordni broj nezavršenih stanova veći od osam tisuća, padu prodaje i čak realnom padu cijena, optimizam investitora u glavnom gradu ne jenjava. Na samo jednoj, prvoj ovogodišnjoj sjednici, zagrebačko Poglavarstvo usvojilo je 13 planova uređenja koji se prostiru na čak 216 hektara površine i predviđaju gradnju više od 13 tisuća stanova, dva poslovna tornja od 21 i 26 katova, tisuće dodatnih kvadrata poslovnog prostora, brojne škole, vrtiće, parkove, pa čak i staračke domove.

Sve planove financirali su privatni investitori kako bi napokon dobili urbanističke propozicije za gradnju projekata na područjima koji su uređeni planovima. Neki od planova već su poznati javnosti prije odluke Poglavarstva jer su prošle godine poslani u javnu raspravu ili izmjene, ali posljednje odobrenje Poglavarstva znači da je ostala još samo jedna istanca prije nego što se zatraže dozvole za gradnju. Naime, planove zadnjeg dana ovog mjeseca još treba potvrditi Skupština i zatim će se otvoriti put za investicije koje se mogu mjeriti stotinama milijuna eura.

U zadnjem kvartalu planovi skoro uopće nisu donošeni zbog čekanja novog GUP-a, a u Zavodu za prostorno uređenje su nam potvrdili da su investitori ipak s novim GUP-om dobili više jer je, primjerice, dozvoljena veća izgradnja. Zajedničko većini planova je da su doneseni za još neizgrađeno područje, te da ocrtavaju širenje stanovanja na rubnim područjima grada. Najveći broj novih stanova, oko 4900, predviđeno je sa dva plana u zoni povezanoj s Jankomirom. U veoma atraktivnoj zoni, koja se nalazi uza sami savski nasip, a na kojoj je sada betonara GIP Pionira, planirano je oko 2500 stanova za 7000 stanovnika, bogati rekracijski sadržaj, starački dom, vrtić, škola, vjerski objekt. Formalno je financijer plana tvrtka Paron, ali iza nje stoji GIP Pionir.

Zanimljiv je kod tog plana preokret u kojem se nakon niza trgovačkih i proizvodnih sadržaja krenulo u stanogradnju. Visina zgrada je pretežno osam katova. Investitor Munis platio je drugi plan, Jankomir - Malešnica, koji se prostire na 38 hektara površine koja je uglavnom neizgrađena ili se na njoj nalaze male kućice. Na prostoru može stati oko 2400 stanova, u zgradama od četiri do devet etaža, a kako bi naselje trebalo postati novo središte krajnjeg zapada, planirane su čak tri škole, dva vrtića, ambulanta i starački dom.

Treći plan po broju predviđenih stanova nalazi se gotovo u samom središtu grada i odnosi se na cijelo područje Kruga. Umjesto sadašnjih 800 stanova u starim zgradama do tri kata, na području koje obuhvaća 18,34 hektara ide 1990 stanova u zgradama od pet do devet etaža. Na križanju Ulice Kruge i Vukovarske predviđa se poslovni neboder od 21 kata, a nove vizure i stambene zgrade uz Slavonsku aveniju i Ulicu Hrvatske bratske zajednice. Čelnici Bramgrada koji je investitor potvrdili su da oni sami planiraju graditi samo nekoliko stambenih objekata pa je usvajanjem plana otvoren put ostalim investitorima. U vrlo propulzivnom području Zagreba, Blatu, planom Blato-jug predviđeno je 1500 stanova o kojima smo već pisali. Kumrovečka tvrtka MGT je potvrdila da investiciju planira sama završiti.

Skriveni igrači
Po tisuću stanova predviđeno je u uz sjeveroistočni dio Ulice grada Gospića i u Degidovcu koji se nalazi u sjeveroistočnom dijelu grada, u Markuševcu. U oba su planirani popratni sadržaji poput vrtića i škola. Uz Ulicu grada Gospića u istočnom dijelu grada investitori su Gethaldus, Kmgrad i dvije švedske tvrtke, Thornabben i ThornsLicenns WTS. Stambena izgradnja bit će u deveterokatnicama.

U Degidovcu je predviđeno naselje zgrada na 23,3 hektara, a investitor je prilično mlada tvrtka TGD nekretnine pa se pretpostavlja da se iza njih kriju jači "igrači". U Sesvetskoj Selnici je plan financirala privatna osoba, Slavko Poljak. Na 27 hektara ide oko 900 stanova u zgradama od četiri etaže. Sljedeći po broju stanova je sada izmijenjeni projekt Konstruktora na mjestu TKZ-a na Črnomercu. Uz poslovni neboder od 26 katova - prvi u zapadnom dijelu grada - planirano je oko 600 stanova.

Između objekata poslovne i industrijske namjene u Vukomercu planirano je 500 do 600 stanova. Investitor još nije poznat jer su plan financirali građani. Budući da je dopuštena gradnja od devet katova te bi uskoro trebala biti produžena Vukovarska avenija, područje je vrlo zanimljivo. U Sesvetama se kroz dva plana predviđa još 550 stanova uz već otprije poznate projekte. U Gajišću je predviđeno 250 stanova i popratni sadržaji investitora Slaveks, a u Selčini sjever je odobreno 300 stanova kojima je investitor Prigorka stanogradnja.

Veliko povećanje
Konačno je nakon brojnih izmjena usvojen i plan za jug Savske ceste na koji idu dva poslovna nebodera po 17 katova. Jedan će umjesto Accora raditi norveški Verdispar. Broj stanova nije bilo moguće dobiti, ali kako su predviđeni duž cijele Savske objekti od 4-6 katova umjesto sadašnjih niskih kuća i radionica, očekuje se znatno povećanje. Manji broj stanova, oko 85, predviđen je u zoni Resnik III i odnosi se uglavnom na obiteljske kuće. Posljednji usvojeni plan je nadaleko poznat i odnosi se na Cvjetni prolaz HOTO grupe, ali nitko od službenih osoba u gradu koje su ga verificirale nije mogao potvrditi koliko će stanova na kraju, nakon svih izmjena, projekt imati.

Investicije Nexe grupe u Lučkom
Osim stambenih, usvojeni su i dugo najavljivani planovi čisto poslovne namjene. Dva se odnose na područje oko petlje u Lučkom. Na sjeveru Beton Lučko na svom zemljištu planira poslovnu i proizvodnu namjenu, a na južnom dijelu gdje također postoji betonara planirana je poslovna namjena. Južni dio je financirala tvrtka kći Našice cementa, ali još nije točno poznato koje će poslovne sadržaje grupa Nexe graditi. U Resniku III, na istoku grada, sigurno će niknuti još jedan veliki trgovački centar, ali kada smo prije pitali tvrtku Trezorinvest za koga su financirali plan, nisu još bili spremni otkriti. Iznad budućih Bandićevih stanova na svinjogojskoj farmi, donešen je plan poslovne zone od čak 187 hektara.

Od 85 do 2500 stanova
1. Jankomir-Malešnica - 2400 stanova na 37,9 ha
2. Jankomir-Prisavišće - 2500 stanova na 36 ha
3. Kruge - 1990 stanova i 21 kat tornja na 18,34 ha
smile.gif

4. Blato jug - 1500 stanova na 17,2 ha
5. Degidovec - 1000 stanova na 23,3 ha
6. Ul. grada Gospića - 1000 stanova na 12 ha
7. Sesvetska Selnica - 900 stanova na 27 ha
8. TKZ-Črnomerec - 600 stanova i 26 katova nebodera na 4,48 ha
smile.gif

9. Vukomerec - 500 stanova 9,14 ha
10. Selčina sjever - 300 stanova na 6,73 ha
11. Gajišće-jug - 250 stanova na 9,2 ha
12. Resnik III- 85 stanova i trg. centar na 4,87 ha
13. Savska - pos. neboderi od 17 katova i nepoznat broj stanova na 10,4 ha
smile.gif


Poslovni dnevnik - Odobreno još 13.000 stanova u Zagrebu
 
Zurück
Oben