ZAGREB - Croatia - [Pictures & Projects]

[Yutaka]

naja findest du das gut?

Kroatien entwickelt sich zum gleichen Dreck wie Resteuropa, dumme Konsumgesellschaft.:-s


Während früher die Bewohner von Split schön zusammen hängten, am Meer zuhause in der Natur , sitzen sie nun auch im Hochsommer in diese verschiessene Kaufhäuser herum.


Schade.

Das war es was mich früher an Kroatien so reizte ,den ganzen scheiss Konsumwahn hier dem ich früher unten entfliehen konnte , jetzt ist es der gleiche Müll wie hier auch.

Somit hat Kroatien seinen Reiz für mich verloren:sleepy2:

 

[cro_Kralj_Zvonimir]

Trnje će postati zagrebački Manhattan

Autor Sanja Baković

Kada se Vlada preseli na Savu, Trnje će postati zagrebački Manhattan, novi moderni stambeno-poslovni centar grada, vjeruju stanovnici jednoga od najstarijih naselja u gradu. Postalo im je jasno da će cijene njihovih kvadrata mahnito rasti.

Strancima za urede
Na parcelama su danas niske i derutne obiteljske kućice koje će ostati upamćene na crtežima Matije Pokrivke, a na njihovu mjestu niknut će stambene i poslovne zgrade. Strane će tvrtke na Trnju tražiti prostore za svoje urede.

Dio je to Trnja za koji je prošlog tjedna Skupština prihvatila Urbanistički plan uređenja Kruge. Riječ je o području omeđenom ulicama Hrvatske bratske zajednice, Vukovarskom, Slavonskom avenijom, Krugama i Vučanskom, a građevinski investitori već odmjeravaju lokacije i raspituju se kod Trnjana za cijene kvadrata.

Dok su prošle godine trajale javne rasprave za UPU Kruge, pojedinci su mu se protivili strahujući od rušenja obiteljskih kuća i betonizacije naselja. Iako su na plan poslali 348 primjedaba, u Zavodu za prostorno uređenje kažu da je stiglo više od 200 identičnih primjedaba koje je građanima na potpis proslijedila podružnica udruge STUP (Staro Trnje uređuje prostor).

Stupovci su svoje naselje glasno branili od nove izgradnje na javnim raspravama o dijelu staroga Trnja, južno od Slavonske avenije do savskog nasipa, a kasnije su upomoć pritekli susjedima s druge strane Slavonske avenije.

– Dio Trnjana, posebno onih starijih, uopće nije upućen u problem. Bez potrebe strahuju od rušenja. Nitko se neće iseliti sve dok se ne dogovori privremeni smještaj koji će nam platiti investitori i sagraditi nam zamjenske stanove ili ćemo pak prodati zemljište i otići s Trnja.

Gotovo 98 posto nas je za rušenje i to jedva čekamo! Gospoda koja se s govornice Skupštine usuđuju komentirati UPU Kruge nikada nisu došla među nas male ljude s Trnja i upitala nas što mi želimo – kazao je Vladimir Jakubin, starosjedilac s Trnjanske ceste 41.

Prvo će nas kupiti!
– Nitko nas neće rušiti jer nas najprije moraju kupiti. Svaki je plan bolji od nikakvoga plana! Kvart će nakon izgradnje izgledati svjetski, a vrijeme je da Trnjani počnu živjeti u ljudskim uvjetima – kazao je Vladimir Šubić, pekar s Trnjanske ceste, jedan od starosjedilaca čija pekarnica na Trnjanskoj cesti 39 postoji od 1937. godine.
Stanari su pozdravili donošenje UPU Kruge jer je taj plan početak kraja bijede iza Palače pravde.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regi...08481/index.do

 

[cro_Kralj_Zvonimir]

GRAĐEVINAR ZA TREĆI MILENIJ

Tvorac smjele vizije Zagreba

JURE RADIĆ, DIREKTOR Instituta građevinara Hrvatske, uredio je zbornik radova sa skupa 'Razvitak Zagreba' i govori o nužnosti gradnje metroa, objekata na Savi i obilaznica oko metropole

Jure Radić urednik je zbornika radova s konferencije 'Razvitak Zagreba'
u kojem je objavljeno više od 80 projekata za razvoj grada

“Meni je jasno da će biti onih koji će reći da ja fantaziram o nekakvom metrou dok neki dijelovi grada još nemaju ni vode, ali smatram da netko mora razmišljati i raspravljati dugoročno. Ovi su projekti potrebni. Ja sam svjestan da se oni ne mogu realizirati odmah, ali treba početi planirati i projektirati. Kad se izrade planovi, korak po korak mogu se realizirati dijelovi jasno zamišljene cjeline. To će trajati, ali je potrebno krenuti što prije“, smatra Jure Radić, direktor Instituta građevinarstva Hrvatske, profesor na zagrebačkom Građevinskom fakultetu i urednik zbornika radova sa stručne konferencije “Razvitak Zagreba“, koja je prije nekoliko dana održana u Zagrebu. Više od tristo hrvatskih arhitekata, urbanista i građevinara u svojim je radovima predložilo rješenja za budući razvoj grada. Među njima se ističe nekoliko velikih i skupih infrastrukurnih projekata kao što su gradnja metroa i novih objekata na savskom nasipu. Radić tvrdi da su ti projekti nužni za daljnji razvoj Zagreba.

Gradnjom brana s hidrocentralama Sava će dobiti stalan vodotok.
Na području današnjeg savskog nasipa gradit će se elitni objekti

NACIONAL: Kako ste postali urednik ovako opsežnog znanstvenog zbornika?
- U zadnjih dvadesetak godina bio sam urednik pedesetak sličnih zbornika. Već sam petnaestak godina predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza, a više od dvadeset i pet predsjednik Hrvatskog društva građevinskih konstruktora. Posljednjih godina na sličan smo način radili nekoliko prometnih tema. Sve konkretne projekte treba promatrati u kontekstu velike strategije razvoja grada. Cilj simpozija bio je da objedini mišljenja i ideje ljudi iz struke kako bi Zagreb trebao izgledati u budućnosti.

NACIONAL: Koji su ključni projekti predstavljeni na konferenciji?
- Bilo ih je mnogo. Raspravljalo se o urbanističkom uređenju nekih zagrebačkih četvrti, o energetskim elementima. U raspravi su se iskristalizirale četiri velike teme: gradnja podzemne željeznice, grad na Savi, denivelacija željezničke pruge u gradu i gradnja cestovnih obilaznica. S ovom posljednjom izravno je povezana strategija izgradnje cestovne mreže u Hrvatskoj.

Tvorac smjele vizije Zagreba – NACIONAL

 

[cro_Kralj_Zvonimir]

Gradska željeznica Zagreb stajat će 400 milijuna eura

Na skupu Razvitak Zagreba Jure Radić najavio osnivanje tvrtke koja će realizirati projekt Zagreb na Savi

IGH je napravio simulaciju spuštanja putničkog željezničkog prometa pod zemlju, dok bi se na površini dobio prostor za ceste

Nove-stare ideje o Zagrebu na Savi, metrou, rješavanju problema željeznice koja prolazi kroz središte grada, ali i problemi u urbanističkom planiranju, izgradnji na klizištima i prometnih problema bile su dominantne teme dvodnevne konferencije "Razvitak Zagreba" u organizaciji gradske uprava i Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS).Jedna od većih novosti je najava Jure Radića, koji je i predsjednik HIS-a, da je već s premijerom Ivom Sanaderom dogovorio osnivanja posebnog poduzeća za Savu. Detalje o novom poduzeću i njegovu funkcioniranju Radić nije otkrivao, ali njegova svrha bila bi realizacija davno planiranog projekta "Zagreb na Savi" koji uključuje gradnju četiriju hidroelektrana, mostove, usporavanje Save i širenje grada na njezine obale.

Vlada na Savi
Procjena investicijske vrijednosti projekta je više od pet milijardi kuna, ali su prezentirane studije pokazale izravnu i neizravnu i isplativost, bilo kroz eksploataciju šljunka i pijeska, dobivanje stotina hektara građevinskih površina ili sigurnu energetsku opskrbu. Premijer Ivo Sanader i gradonačelnik Milan Bandić u svojim su govorima podržavali ideju da je "Zagreb na Savi" izuzetno važan projekt, a premijer je obećao i da će realizirati projekt preseljenja svih vladinih institucija uz Savu. Cijeli projekt izgradnje, rekao je Sanader, zatvorio bi se prodajom većine zgrada u kojoj su sada državne institucije te rezanju troškova skupog najma. Utvrđena je i neopohodnost izgradnje tzv. sustava lakotračne željeznice koja bi povezivala u svojoj osnovi istok i zapad, te sjever i jug grada, dok bi pod zemljom bila samo u središnjem dijelu. Iako taj projekt vrijedi 400 milijuna eura, Radić je naglasio kako je već potrebno početi s projektiranjem koje će trajati minimalno tri godine. Tek nakon toga bi se u projekt ušlo fazno jer je gotovo nemoguće i nepotrebno osigurati sav novac.

Na konferenciji su se probili i neki novi projekti. Grupa autora iz IGH predstavila je dijelove studije koji dokazuju kako je postojeća južna obilaznica (autocesta) nedovoljna. Zbog broja vozila na njoj, prosječno gotovo 35.000 u 2005., treba odmah pristupiti gradnji trećeg traka. Dugoročno, do 2018., čak ni to proširenje neće biti dovoljno, nego treba razmišljati o još jednoj južnoj obilaznici, za tranzitni promet, dok bi postojeća služila isključivo za gradske potrebe. Nova južna obilaznica bila bi dugačka 130 kilometara, i išla bi od Ivanić Grada preko čvora Buševac do Horvata. Prema sjeveru bi se spajala na postojeću na čvorovima Luka, odnosno Sveta Helena.

Četiri prstena
Uz nju i već postojeću sjevernu tangentu koja se planira raditi sa zagrebačke strane Medvednice, autori predlažu spajanje prometnog prstena sa zagorske strane Medvednice na potezu Komin - Mirkovec. Uključujući te prometnice i kombinirajući ih s rješenjima ostalih autora, Zagreb bi dobio četiri prometna prstena. Kao jedan od najvećih problema unutrašnjeg prometnog sustava u Zagrebu označena je željeznica po kojoj se u središtu grada odvija i teretni promet. Oslobađenjem željeznice samo za putnički promet dobila bi se brza i važna komponenta gradskog prijevoza. Iako se dosad uglavnom razmatralo izdizanje pruge, četiri autora iz IGH napravila su simulaciju drukčijeg rješenja koje bi uključivalo spuštanje putničkog željezničkog prometa pod zemlju, dok bi se na površinskom dijelu dobio prostor za ceste.

Isti autori predlažu i prometne koridore s obiju strana Save nakon izgradnje hidroelektrana. Nasipom bi prolazili tramvaji, a automobili s obje strane. Uza samu Savu bio bi prostor rekreacije. Iako je konferencija okupila iznimno velik broj stručnjaka, održavne su dvodnevne rasprave o ukupno 87 objavljenih radova koji iz različitih kuteva sagledavaju razvitak Zagreba, nije prošla bez neslužbenih kritika. Pojedini sudionici skupa smatraju kako je cilj konferencije bio i svojevrsna promidžba IGH i s njima povezanih institucija koje pripremaju teren za dobivanje poslova na budućim projektima.

Potreba nadresornog ministarstva za prostor
Stari načini urbanističkog planiranja u današnjim uvjetima privatnog vlasništva nisu mogući, istaknuo je savjetnik gradonačelnika za urbanizam Slavko Dakić. Zbog nepoklapanja urbanizma i vlasništva grad više ne može u velikoj mjeri utjecati, a kamoli graditi cijela naselja ili četvrti. Institucionalni okviri vezani za različita područja koji utječu na izgled grada stalno se mijenjaju bez međusobnog sagledavanja. "Potrebno je osnovati nadresorno ministarstvo za prostor koje bi bilo multidisciplinarno, a rješavalo bi složena pitanja vlasništva i urbanizma. Uvođenje komasacije samo je prvi korak u rješavanju problema", rekao je Dakić.

Poslovni dnevnik - Gradska željeznica Zagreb stajat će 400 milijuna eura

 

[cro_Kralj_Zvonimir]

Društvo arhitekata na natječaj pozvalo najpoznatije projektante za stadion na Kajzerici
Autor Marko Špoljar

Simulacija smještaja stadiona nije i konačno rješenje njegova mogućeg izgleda jer se od arhitekata očekuje da se iskažu na natječaju

Ako Zagrepčani na referendumu odluče da maksimirski stadion treba dovršiti, na Kajzerici će se graditi manji, zamjenski. Tamo će trenirati i igrati nogometaši Dinama do dovršetka maksimirskoga. Natječaj je u tijeku i sada ne mogu ništa govoriti. To je isto kao predizborna šutnja suzdržan je bio prof. Kincl.

Iako je on bio izradio najbolje rješenje za rukometnu dvoranu Arena Zagreb i kao prvonagrađeni dobio 75.000 kuna, ona se ipak ne gradi po njegovoj viziji. Tako se može ponoviti, bude li se gradio stadion na Kajzerici, da pobjednički rad ostane u arhivama. Arhitekti će unatoč tome dobiti nagrade.

U igri su za gradnju Kajzerice IGH, Alpine Bau i Max Boegle Tehnobeton.Osim stadiona, pitanje je i kako oblikovati obalu Save da ona postane dio grada. Otvara se i perspektiva za Hipodrom...iznosi najpovoljnija ponuda Alpine Baua za dovršetak MaksimiraDruštvo arhitekata Zagreb pozvalo je pet uglednih arhitektonskih ureda na natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja stadiona na Kajzerici. Natječaj raspisan u petak otvoren je i za ostale arhitekte, a vizije novog gradskog stadiona moraju predati do 22. travnja.

Za 60.000 gledatelja
Pozvani su akademik prof. Boris Magaš, akademik prof. Branko Kincl, studio 3LHD, prof. Veljko Oluić i prof. Tonči Žarnić te prof. Hrvoje Njirić. Kincl i Magaš poziv su zaslužili golemim iskustvom u gradnji sportskih objekata.

Kincl je projektirao maksimirski stadion, a Magaš poljudski, kao i nogometni stadion u Rijeci.
Ostali najbolji arhitekti iz srednje su i mlađe generacije objasnio je prof. Mladen Jošić, član ocjenjivačkog suda. Stadion mora zadovoljavati standarde Europskog nogometnog saveza (Uefa), pa će imati mjesta za 55-60 tisuća gledatelja.

To bi trebao biti reprezentativan stadion, ali ne najviše klase. Na njemu bi se mogle igrati sve međunarodne utakmice i utakmice Lige prvaka osim polufinalnih i finalnih utakmica objasnio je prof. Jošić.

Veza s Velesajmom
U Zagrebu, dodao je, stadion za 70.000 gledatelja, koji bi omogućio igranje finala Lige prvaka, nema smisla graditi jer bi zjapio prazan.
Stadion bi bio natkriven i povezan s Velesajmom. Na njemu bi se održavale i velesajamske priredbe. Cilj nam je da se stadion iskorištava cijelu godinu rekao je prof. Jošić.

Osim stadiona, arhitekti će morati osmisliti i ostale sadržaje na prostoru koji omeđuje obala Save, Zagrebački velesajam i Avenija Dubrovnik. Odluče li Zagrepčani u lipnju na referendumu da se umjesto rekonstrukcije Maksimira izgradi novi stadion na Kajzerici, rušit će se 2. i 3. paviljon Velesajma. Gradit će se 60.000 četvornih metara poslovnih prostora, a u projekt će se morati uklopiti i Hipodrom.

Izgled stadiona, koji bi dominirao tim prostorom, odredio bi i ostale sadržaje. Rok je poprilično kratak, a prostor gradnje iznimno je osjetljiv objasnio je prof. Tonči Žarnić.
Pobjedniku natječaja zajamčena je nagrada od 140.000 kuna, drugonagrađeni će dobiti 95.000, a trećenagrađeni 70.000 kuna. Pet pozvanih autora, ne budu li među prvom trojicom, dobit će 50.000 kuna.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regi...20891/index.do

 

[cro_Kralj_Zvonimir]

NEBO JE GRANICA
Zagreb: Najviši gradski neboder usred gradnje
dobit će još 7 katova
Autor Marko Špoljar

Neboder Sky office koji se počeo graditi u Rudešu postat će najviša zagrebačka građevina iduće godine. Visinom od 108 metara nadmašit će južni toranj zagrebačke katedrale za tri metra.
Iako je na mjestu budućeg nebodera danas tek golema jama, predstavnik investitora Tomislav Andabaka uvjerava nas da će se neboder dovršiti iduće godine.

– Istina, malo je zapelo jer smo u međuvremenu odlučili povisiti zgradu s prvotna 23 kata na 30. Upravo sređujemo sve potrebne dozvole za planirano povišenje zgrade. Neboder će imati samo poslovnu namjenu s restoranom na vrhu otvorenim za građane – kaže Andabaka.

Utrka je počela

Rudeški neboder neće dugo biti najviši u gradu. Možda samo nekoliko mjeseci jer bi se do kraja iduće godine trebao izgraditi i 110 metara visok neboder u Heinzelovoj

na bivšem zemljištu Croatije busa.
U utrku za naslov najvišeg nebodera u Hrvatskoj uključili su se i investitori među kojima je i Konzum.

Projektni biro CPA Centar već je izradio arhitektonsku studiju nebodera od 140 metara sa 45 katova

koji bi se uskoro trebao početi graditi na Savici. Natječe se i tvrtka Auto servis koja je već naručila arhitektonsko rješenje 160 metara visokog nebodera na uglu Savske ceste i Zagrebačke avenije...

Neboderi, makar bili i poslovni, bit će na korist i građanima: prema novom zakonu, na vrhu svakoga nebodera mora biti vidikovac otvoren za javnost. Tako će Zagrepčani svoj grad sa svakog novog dovršenog rekordera moći promatrati iz drukčije ptičje perspektive.

No, nije i neće svima biti drago bujanje nebodera. Primjerice, stanari Ulice Roberta Frangeša-Mihanovića obrušili su se na gradnju nebodera Sky office.

Sjena nad susjedima

– Ovdje je bilo vrlo ugodno živjeti, a na mjestu gdje su iskopali rupu bio je predivan park. Prvo su posjekli stabla, zatim su nam srušili parkiralište, a sad nas po cijele dane maltretiraju bukom strojeva i prašinom zbog čega ne možemo ni prozore otvoriti.

Nakon dovršetka nebodera za nas više neće biti ni sunca ni mjeseca – kaže Jakov Stipčević koji živi u zgradi točno prekoputa budućeg nebodera.
I drugi stanari s kojima smo razgovarali u Ulici Frangeša-Mihanovića vrlo su nezadovoljni gradnjom nebodera, zbog čega su se prošle godine žalili gradskim vlastima.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regi...19451/index.do

 

[cro_Kralj_Zvonimir]

Zagreb lani posjetilo 665.398 turista

Zagreb je tijekom prošle godine posjetilo 665.398 turista, što je 10,2 posto više nego 2006. godine, a porast od 11,3 posto zabilježen je i kod turističkih noćenja kojih je bilo 1,13 milijuna, podaci su Odjela za statistiku zagrebačkog Gradskog zavoda za prostorno uređenje.

Gotovo 70 posto turističkih dolazaka u Zagreb tijekom prošle godine ostvarili su strani turisti, kojih je bilo 464 tisuće 10,3 posto više nego u godini prije. Oni su ostvarili i 71,5 posto noćenja odnosno 810.598 tisuća, što je porast od 11,9 posto.

Domaćih je turista u Zagrebu boravilo 201.361 ili 10 posto više, dok je njihovih 322.574 noćenja porast od 9,8 posto.

Većina stranih i domaćih turista u Zagrebu boravila je i noćila u 41 zagrebačkom hotelu, koji su u odnosu na prošlogodišnja četiri mjeseca zabilježili 10,2 posto više turističkih dolazaka i 10,8 posto više noćenja.

Prosječan broj noćenja po dolasku u Zagreb bio je 1,7.

Među stranim turistima u Zagrebu je tijekom prošle godine najviše bilo Nijemaca, Amerikanaca i Austrijanaca.

 

[cro_Kralj_Zvonimir]

Na Savici prvi neboder u Hrvatskoj viši od 100 m

Piše: Dora Koretić

Planirana je gradnja četiriju podzemnih etaža i 45 katova do visine od 140 metara, površine 160.000 kvadrata

ZAGREB - Na području Savice trebala bi se graditi najveća zgrada u Hrvatskoj - stambeno-poslovni centar “Savica” koji bi se prostirao na 160 tisuća četvornih metara, imao 45 katova te bio visok 140 metara. Centar bi trebao imati i četiri podzemne etaže, a u sklopu objekta predviđena je gradnja stanova, trgovačkih centara, nadzemnih i podzemnih garaža te spa, wellnessa i lobbyja.

Gradski čelnici na jučerašnjoj su sjednici Poglavarstva prihvatili Program za provedbu anketnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za centar koji je izradila tvrtka CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu, čiji direktor Tomislav Dolečki kaže kako je projekt još u fazi ispitivanja.

- Ispitujemo lokaciju na križanju ulice Prisavlje i Avenije Marina Držića kako bismo vidjeli je li na njoj moguće sagraditi centar od 45 katova s pratećim sadržajima.

Najveći su problem za njegovu gradnju prometnice jer treba razmišljati o denivelaciji i produženju ulice Prisavlje te na magistralni vrelovod koji onuda prolazi.

Pokaže li se da je gradnja moguća, imamo više zainteresiranih investitora, no gradnju ne treba očekivati skoro - izjavio je Dolečki.

Dvije podzemne i tri nadzemne etaže, prema programu, služile bi za smještaj javne garaže za trgovačke sadržaje i potrebe stanovanja, a dvije nadzemne etaže bile bi namijenjene za trgovački centar. Ostale su predviđene za stanovanje.

 

[cro_Kralj_Zvonimir]

Pet stambenih nebodera od 17 katova gradit će se uz Savu

Taj urbanistički plan obuhvaća dio područja od nedovršene Sveučilišne bolnice u Blatu do Željezničkog mosta, gdje će investitori sagraditi oko desetak nebodera

Najmanje pet stambenih nebodera od 17 katova norveški »Verdispar« će graditi između Jadranskog rotora i trgovačkih centara »Billa« i »Magma«.
Taj projekt dio je Urbanističkog plana uređenja (UPU) »Remetinec rotor-zapad« koji je jučer prihvatilo Poglavarstvo. »Verdispar« je veliki investitor koji se želi afirmirati na hrvatskom tržištu i dobra je vijest da stižu takvi strani investitori«, kaže pročelnik Zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek.

Pročelnik kaže da, barem zasad, nisu predvidjeli gradnju škole i vrtića. »Kada Gradska skupština prihvati taj plan, investitor će raspisati urbanističko-arhitektonski natječaj za taj prostor«, objašnjava Fanjek. Pročelnik kaže da će se konačan broj nebodera vidjeti tek u lokacijskoj dozvoli. U »Verdisparu« nisu željeli govoriti o detaljima projekta, nego će javnost o svemu izvijestiti u svibnju.

Gradnju stambenih nebodera, Poglavarstvo je dozvolilo promijenivši GUP u ljeto 2007. Tada su arhitekti iz studija »Urbane tehnike« pobijedili na urbanističko-arhitektonskom natječaju za područje od Željezničkog mosta do Sveučilišne bolnice, koje je podijeljeno na četiri urbanistička plana uređenja. UPU »Remetinec rotor-zapad« ocrtava razvoj jednog dijela toga područja.

Prema grubim procjenama, investitori će uz Savu sagraditi oko 2500 stanova za šest tisuća građana. Ondje će »Verdispar« »CCS Ulaganja« i »Pragmatika« graditi desetak nebodera, a najviši ima 41 kat. Taj neboder nalazio bi se na mjestu sadašnjeg poligona za obuku pasa, sjeverno od rotora. Taj urbanistički plan Poglavarstvo još nije prihvatilo, ali ako ga usvoji, neboder će postati nova vizura Zagreba, a imat će oko 80 tisuća kvadrata poslovnog prostora.

Arhitekti iz »Urbanih tehnika« zamislili su da se garaže grade ispod razine nasipa. »Ta će se ideja teško ostvariti zbog zakona«, smatra pročelnik Fanjek. Pročelnik ističe da su UPU »Remetinec rotor-zapad« i ostala tri buduća plana važna za razvoj Zagreba jer povezuju Jarun i Savu, Lanište s Remetincem. Naime, gradski urbanisti predvidjeli su i gradnju mosta koji će Jarun povezati s novim neboderskim naseljem i Arenom Zagreb.

Tomislav Marinović

http://www.vjesnik.hr/html/2008/02/2....asp?r=zag&c=1

 

[cro_Kralj_Zvonimir]

Verdispar s pet nebodera prvi kreće u građenje stanova uz Savu

Kompleks će imati pet stambeno-poslovnih tornjeva do 19 katova, dozvole se očekuju krajem godine

Pet zgrada najbližih Savi bit će isključivo stambene namjene

Norveški ulagač Verdispar prvi kreće u realizaciju nebodera uz Savu u Zagrebu. Iako je za područje koje se proteže istočno i zapadno od rotora u Zagrebačkom naselju Remetinec predviđena gradnja 18 stambenih i poslovnih nebodera, jučer je zagrebačko Poglavarstvo od četiri tvrtke koje planiraju razvijati projekte jedino Verdisparu odobrilo detaljniji plan uređenja.

Poseban natječaj
Verdisparov obuhvat proteže se na 14,7 hektara zapadno od rotora i u njega ulazi i već sagrađena Billa. Prema planu, na prostoru mogu graditi pet nebodera čija bi visina trebala biti između 17 i 19 katova. Izgled nebodera još se mora odrediti na posebnom natječaju koji investitor ima obvezu raspisati prije nego što zatraži dozvolu za gradnju. "U Verdisparu su nam rekli kako planiraju vrlo detaljno i kvalitetno razdraditi projekt jer planiraju ostati i raditi u Hrvatskoj, a kompleks uz Savu bio bi im reprezentativan kompleks. Neboderi bliže nasipu će biti stambeni, dok će u pozadini biti poslovni i poslovno-stambeni tornjevi. Svakako da na prostoru želimo postići elitnu platformu s koje će se vidjeti grad i Sava", rekao je pročelnik Zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek.

U hrvatskoj podružnici Verdispara koja od prošle godine djeluje u Zagrebu kažu kako još ne mogu izlaziti s procjenom investicija i detaljima dok ne bude završen arhitektonski natječaj. Potvrdili su kako će osim razvoja i gradnje projekta oni upravljati kompleksom, što bi značilo da stanovi i poslovni prostori neće biti namijenjeni prodaji nego zakupu i najmu. "Mi okrupnjavamo zemljište na lokaciji i želimo graditi poslovno-stambeni kompleks. Vjerujemo kako će natječaj biti završen do rujna i da ćemo nakon projektiranja moći zatražiti dozvole do kraja godine. U Verdisparovoj poslovnoj politici je zacrtana gradnja koja je ekološki prihvatljiva i primjenom najmodernijih tehnologija enrgetski učinkovita. Takav će biti i projekt uz Savu. Odlučili smo se za ulaganja u Hrvatsku i Zagreb jer Uprava Verdispara smatra da zemlja i cijela regija imaju velik potencijal", rekla je za Poslovni dnevnik Vilijana Belas, direktor marketinga Verdispar razvoja projekata. Verdispar grupa je u Zagrebu otvorili ured koji će biti središte za cijelu jugoistočnu Europu, tj. regiju. Osim u matičnoj Norveškoj i susjednoj Švedskoj, cilj su im ulaganja u tranzicijske zemlje: Estoniju, Litvu, Letoniju, Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku.

Neboder uza Savsku
U Zagrebu osim projekta nebodera uz Savu razvijaju i projekt poslovno-hotelskog nebodera uz Savsku cestu koji će biti visok 17 katova. Za zemljište je inače bio zainteresiran hotelski lanac Accor preko svog hrvatskog partnera Kikwood Capitala, ali je Verdispar uspio prije otkupiti zemljište. Vilijana Belas jučer nije mogla otkriti koji hotelski lanac će uzeti u zakup taj objekt.

Ostali neboderi još na čekanju
Ostala tri plana koji obuhvaćaju područje uz Savu i na kojem se može graditi još 13 nebodera financirale su tvrtke CCS Ulaganja, Pragmatika i fizička osoba Ana Levojević. Jučer su u gradu rekli kako njihovi planovi još nisu gotovi zbog "određenih komplikacija". Ostali investitori još nisu izlazili u javnost s bilo kakvim detaljima o svojim planovima za gradnju, a u kuloarima se spominje kako su međusobno povezani. Najveći od ostalih nebodera nalazi se s istočne strane rotora Remetinec i ima po idejnom rješenju 39 katova.

Poslovni dnevnik - Verdispar s pet nebodera prvi kreće u građenje stanova uz Savu