mujaga
Gesperrt
to kada je rekao, mora da je jeo sa zlatnim kasikama..
-
Herzlich Willkommen im Balkanforum
Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
Bitte hier registrieren
Nachrichten aus Bosnien und Herzegowina
- Ersteller DZEKO
- Erstellt am
to kada je rekao, mora da je jeo sa zlatnim kasikama..
mujaga
Gesperrt
[h=1]Jahorina: Najviše gostiju iz Srbije, Hrvatske i Slovenije[/h]
Klix.ba
prije 1h 19 min
0
18
Na olimpijskoj ljepotici Jahorini vikend protiče i više nego uspješno sa gostima koji dolaze uglavnom iz zemalja regiona.
1 / 5
"Na Jahorini vikend protiče u znaku dobrog raspoloženja i odličnih uslova za skijanje. Danas su sve staze otvorene za skijaše, a sunčano vrijeme i prijatne temperature privlače veliki broj turista na Jahorinu", saopćeno je iz Olimpijskog centra “Jahorina”.
Prem anjihovim riječima, trenutno su kapaciteti popunjeni oko 70 posto, a naredni vikend očekuju još bolju posjećenost. Najveći broj posjetilaca dolazi iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. U nastavku sezone očekuje se veći broj posjetilaca iz Mađarske, Poljske i Turske.
"U večernjim časovima jahorinski hoteli organizuju zabavu za sve posjetioce. Pozivamo sve da na vrijeme rezervišu smještaj na Jahorini u nastavku sezone te da iskoriste prednosti povoljnih aranžmana u odnosu na druga skijališta u regionu", zaključeno je u saopćenju.
Klix.ba
prije 1h 19 min
0
18
Na olimpijskoj ljepotici Jahorini vikend protiče i više nego uspješno sa gostima koji dolaze uglavnom iz zemalja regiona.
1 / 5
"Na Jahorini vikend protiče u znaku dobrog raspoloženja i odličnih uslova za skijanje. Danas su sve staze otvorene za skijaše, a sunčano vrijeme i prijatne temperature privlače veliki broj turista na Jahorinu", saopćeno je iz Olimpijskog centra “Jahorina”.
Prem anjihovim riječima, trenutno su kapaciteti popunjeni oko 70 posto, a naredni vikend očekuju još bolju posjećenost. Najveći broj posjetilaca dolazi iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. U nastavku sezone očekuje se veći broj posjetilaca iz Mađarske, Poljske i Turske.
"U večernjim časovima jahorinski hoteli organizuju zabavu za sve posjetioce. Pozivamo sve da na vrijeme rezervišu smještaj na Jahorini u nastavku sezone te da iskoriste prednosti povoljnih aranžmana u odnosu na druga skijališta u regionu", zaključeno je u saopćenju.
mujaga
Gesperrt
BiH
[h=1]Pjesma, ples i druženje u Oazi: Kuhari, frizeri, novinari i umjetnici uljepšali dan invalidnim osobama[/h]
Piše: M. N./Klix.ba
prije 1h 43 min
13
12
Tim mladih ljudi koji je pokrenuo i realizirao projekat "Ispunimo srca, vratimo osmijeh" danas se družio sa članovima Udruženja za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama na području Kantona Sarajevo "Oaza". Kuhari, novinari, frizeri i slobodni umjetnici učinili su ovaj dan drugačijim i izmamili osmijeh na lice.
1 / 8
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Ovaj projekat ima za cilj da pruži priliku osobama sa invaliditetom da nauče više o raznim profesijama, a da im se istovremeno pruži prilika za razmjenu iskustava.
"Ovdje smo punog srca i preplavljeni smo emocijama. Želimo pokazati da su osobe s invaliditetom identične kao i mi koji smo bez invaliditeta i da i one mogu obaviti bilo koji posao kao i mi. Oni mogu biti frizeri, kuhari, novinari - bilo šta ako im pružimo podršku, razumijevanje i družimo se s njima, te komuniciraju. Bitno je sjetiti se osoba s invaliditetom ne samo na Svjetski dan osoba s invaliditetom", kazala je Azira Softić, jedna od organizatorica projekta.
Entuzijastični tim koji trenutno čini devet osoba prošlog mjeseca je posjetio učenike Centra za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu, a svaki mjesec planiraju posjetiti neko drugo udruženje. U okviru ovog projekta, oni se druže s invalidnim osobama, pjevaju, plešu, pričaju o poslovima kojima se bave, a frizeri ima naprave frizure. Na kraju se svi zaslade i obraduju poklonima od sponzora.
"Pozivamo sve mlade raznih vrsta profesija da nam se priključe u ovoj pozitivnoj priči", poručila je Softić.
Udruženje za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama na području Kantona Sarajevo "Oaza" osnovano je 1960. godine. Osnovali su ga roditelji i prijatelji ove populacije. Udruženje ima 550 registrovanih korisnika na području Kantona Sarajevo. Misija Udruženja je pružanje podrške osobama sa intelektualnim teškoćama i njihovim porodicama, razvijanjem programa iz oblasti obrazovanja, radnog osposobljavanja, socijalnog uključivanja i rehabilitacije u svrhu pripreme i osposobljavanja za samostalan život uz podršku, kroz javno zagovaranje, u lokalnoj zajednici.
[h=1]Pjesma, ples i druženje u Oazi: Kuhari, frizeri, novinari i umjetnici uljepšali dan invalidnim osobama[/h]
Piše: M. N./Klix.ba
prije 1h 43 min
13
12
Tim mladih ljudi koji je pokrenuo i realizirao projekat "Ispunimo srca, vratimo osmijeh" danas se družio sa članovima Udruženja za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama na području Kantona Sarajevo "Oaza". Kuhari, novinari, frizeri i slobodni umjetnici učinili su ovaj dan drugačijim i izmamili osmijeh na lice.
1 / 8
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Ovaj projekat ima za cilj da pruži priliku osobama sa invaliditetom da nauče više o raznim profesijama, a da im se istovremeno pruži prilika za razmjenu iskustava.
"Ovdje smo punog srca i preplavljeni smo emocijama. Želimo pokazati da su osobe s invaliditetom identične kao i mi koji smo bez invaliditeta i da i one mogu obaviti bilo koji posao kao i mi. Oni mogu biti frizeri, kuhari, novinari - bilo šta ako im pružimo podršku, razumijevanje i družimo se s njima, te komuniciraju. Bitno je sjetiti se osoba s invaliditetom ne samo na Svjetski dan osoba s invaliditetom", kazala je Azira Softić, jedna od organizatorica projekta.
Entuzijastični tim koji trenutno čini devet osoba prošlog mjeseca je posjetio učenike Centra za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu, a svaki mjesec planiraju posjetiti neko drugo udruženje. U okviru ovog projekta, oni se druže s invalidnim osobama, pjevaju, plešu, pričaju o poslovima kojima se bave, a frizeri ima naprave frizure. Na kraju se svi zaslade i obraduju poklonima od sponzora.
"Pozivamo sve mlade raznih vrsta profesija da nam se priključe u ovoj pozitivnoj priči", poručila je Softić.
Udruženje za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama na području Kantona Sarajevo "Oaza" osnovano je 1960. godine. Osnovali su ga roditelji i prijatelji ove populacije. Udruženje ima 550 registrovanih korisnika na području Kantona Sarajevo. Misija Udruženja je pružanje podrške osobama sa intelektualnim teškoćama i njihovim porodicama, razvijanjem programa iz oblasti obrazovanja, radnog osposobljavanja, socijalnog uključivanja i rehabilitacije u svrhu pripreme i osposobljavanja za samostalan život uz podršku, kroz javno zagovaranje, u lokalnoj zajednici.
I
Indianer
Guest
Jahorina: Najviše gostiju iz Srbije, Hrvatske i Slovenije
Klix.ba
prije 1h 19 min
0
18
Na olimpijskoj ljepotici Jahorini vikend protiče i više nego uspješno sa gostima koji dolaze uglavnom iz zemalja regiona.
1 / 5
"Na Jahorini vikend protiče u znaku dobrog raspoloženja i odličnih uslova za skijanje. Danas su sve staze otvorene za skijaše, a sunčano vrijeme i prijatne temperature privlače veliki broj turista na Jahorinu", saopćeno je iz Olimpijskog centra “Jahorina”.
Prem anjihovim riječima, trenutno su kapaciteti popunjeni oko 70 posto, a naredni vikend očekuju još bolju posjećenost. Najveći broj posjetilaca dolazi iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. U nastavku sezone očekuje se veći broj posjetilaca iz Mađarske, Poljske i Turske.
"U večernjim časovima jahorinski hoteli organizuju zabavu za sve posjetioce. Pozivamo sve da na vrijeme rezervišu smještaj na Jahorini u nastavku sezone te da iskoriste prednosti povoljnih aranžmana u odnosu na druga skijališta u regionu", zaključeno je u saopćenju.
nö, wäre nix für mich.
die ski pisten sehen so überfüllt aus.
ich mag solche massen net.
mujaga
Gesperrt
[h=1]Mirsad Hrustanović posljednji sedlar središnje Bosne[/h] Mirsad Hrustanović iz Travnika posljednji je sedlar u središnjoj Bosni.
22.01.2017 15:22
Piše: ANADOLIJA
Iako je u mirovini prijavio je dopunsku djelatnost kako bi održao svoju radnju "na životu", jer još uvijek se pojavi poneki mušterija da naruči opremu za svoga konja.
"Izradom opreme za konje počeo sam se baviti 1995. godine. To mi je bilo stalno zanimanje. U to vrijeme bilo je više i konja pa se nekako moglo živjeti od ovoga posla. Kako je mehanizacija zamjenjivala konje tako je i moj posao opadao. Pogotovo otkako je sve više napuštenih sela i neobrađenih njiva. Odem ponekad na štraparijade (natjecanje konja u povlačenju velikih trupaca) pa tu ponudim opremu, nešto i prodam, ali posla je sve manje", govori nam Mirsad, dok priprema novu ormu za kupca iz Srbije.
Foto: Anadolija
"Ovdje sam zaradio penziju. Pored opreme za konje, uradi se ponešto i za lov. Najviše lovačke stolice, razno remenje i kaiševi. Od konjske opreme još uvijek radim komute, kisove, julare, križnice, pokrivke zobnice i tako. Bilo je ovdje posla. Dolazili su ljudi naručiti opremu za konje čak iz Slovenije, Austrije, Srbije, Hrvatske. Ali, kao što sam i rekao, ovaj posao sigurno ide u zaborav. Imam sina, ali on ne želi raditi ovaj posao, jer više se ne može živjeti od ovoga zanata. U ovih dvadesetak godina samo sam jedanput dobio poticaj od kantona i to tri hiljade maraka. Naravno, kupio sam materijal za taj novac, jer sve se mora pravdati računima. Kad bi to društvo prepoznalo kao tradicijski obrt pa barem svake druge godine davalo poticaj za posao, bilo bi zainteresiranih da se ovaj zanat ne ugasi. Nedavno mi je dolazila jedna tv ekipa iz Slovenije da snima priču o ovom zanatu, jer ni kod njih više nema majstora koji prave opremu za konje", priča za AA Mirsad Hrustanović.
Mnoga sela središnje Bosne nemaju uopće nijednoga konja, a veliki broj ni jednu jedinu kravu. Tradicionalna proizvodnja hrane očito postaje prošlost. Izgleda da to vrijedi i za zanimanje sedlara koje je nekada bilo cjenjeno u društvu.
22.01.2017 15:22
Piše: ANADOLIJA
Iako je u mirovini prijavio je dopunsku djelatnost kako bi održao svoju radnju "na životu", jer još uvijek se pojavi poneki mušterija da naruči opremu za svoga konja.
"Izradom opreme za konje počeo sam se baviti 1995. godine. To mi je bilo stalno zanimanje. U to vrijeme bilo je više i konja pa se nekako moglo živjeti od ovoga posla. Kako je mehanizacija zamjenjivala konje tako je i moj posao opadao. Pogotovo otkako je sve više napuštenih sela i neobrađenih njiva. Odem ponekad na štraparijade (natjecanje konja u povlačenju velikih trupaca) pa tu ponudim opremu, nešto i prodam, ali posla je sve manje", govori nam Mirsad, dok priprema novu ormu za kupca iz Srbije.
"Ovdje sam zaradio penziju. Pored opreme za konje, uradi se ponešto i za lov. Najviše lovačke stolice, razno remenje i kaiševi. Od konjske opreme još uvijek radim komute, kisove, julare, križnice, pokrivke zobnice i tako. Bilo je ovdje posla. Dolazili su ljudi naručiti opremu za konje čak iz Slovenije, Austrije, Srbije, Hrvatske. Ali, kao što sam i rekao, ovaj posao sigurno ide u zaborav. Imam sina, ali on ne želi raditi ovaj posao, jer više se ne može živjeti od ovoga zanata. U ovih dvadesetak godina samo sam jedanput dobio poticaj od kantona i to tri hiljade maraka. Naravno, kupio sam materijal za taj novac, jer sve se mora pravdati računima. Kad bi to društvo prepoznalo kao tradicijski obrt pa barem svake druge godine davalo poticaj za posao, bilo bi zainteresiranih da se ovaj zanat ne ugasi. Nedavno mi je dolazila jedna tv ekipa iz Slovenije da snima priču o ovom zanatu, jer ni kod njih više nema majstora koji prave opremu za konje", priča za AA Mirsad Hrustanović.
Mnoga sela središnje Bosne nemaju uopće nijednoga konja, a veliki broj ni jednu jedinu kravu. Tradicionalna proizvodnja hrane očito postaje prošlost. Izgleda da to vrijedi i za zanimanje sedlara koje je nekada bilo cjenjeno u društvu.
https://www.welt.de/reise/nah/artic...nach-der-D-Mark-Dann-fahren-Sie-hier-hin.html
[h=3]Die Sprache[/h]Eigentlich haben Bosniaken, Serben und Kroaten keinerlei Probleme, sich miteinander zu verständigen, weil sie dieselbe Sprache benutzen, die zu jugoslawischer Zeit Serbokroatisch hieß. Aus politischen Gründen sprechen die drei Völker in Bosnien-Herzegowina (wie in Serbien und Kroatien) inzwischen aber drei angeblich unterschiedliche Sprachen: Bosnisch, Serbisch und Kroatisch.
Zwar gibt es in Aussprache und Wortschatz ein paar Unterschiede – im Bosnischen finden sich zum Beispiel türkische und arabische Lehnwörter. Die Abweichungen sind aber so gering, dass Linguisten nicht von drei eigenständigen Idiomen ausgehen.
Für „Kaffee“ etwa gibt es vier Schreibweisen (Bosnisch „kahva“, Kroatisch „kava“, Serbisch „kafa“, das es auch noch in der kyrillischen Variante gibt), die aber alle gleich ausgesprochen werden. Das staatlich verordnete Sprachentheater führt auch dazu, dass bosnische Zigarettenschachteln mit dreisprachigen Warnhinweisen dekoriert sind.
mujaga
Gesperrt
[h=1]Odlaskom medicinskih stručnjaka svi gubimo[/h] Šta prilikom stabilizacije zdravstvenih ustanova ili “mjera štednje” trpe ljekari, zdravstveni sistem, a posebno pacijenti, to za državu i nije važno.
22.01.2017 20:30
Piše: Mirza DAJIĆ
Odlazak samo jednog vrsnog ili iskusnog ljekara je ogroman gubitak koji se ne definiše gubitkom samo jedne ličnosti iz radnog kolektiva. Gubitak je višestruk, tvrdi prim. dr. Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH.
- Prva linija koja gubi su pacijenti. Oni ostaju uskraćeni za vrijedan stručni i ljudski kapacitet, tačnije, ostaju bez kvalitetnog medicinskog znanja koje svojim odlaskom ovi ljekari odnose. Drugi koji gube su mladi ljekari. Oni ostaju bez izvora znanja i iskustva koje treba da akceptiraju, a koje posjeduju vrsni i iskusni ljekari.
To prenošenje znanja i iskustva sa starijih liječnika na mlađe je neprocjenjivo za stručnu izgradnju tih mladih liječnika. Na ovoj činjenici se bazira čitava historija medicine. Treći koji gube su zdravstvene ustanove. One ostaju bez ozbiljnih stručnih kapaciteta neophodnih za uspješno funkcionisanje djelatnosti zbog koje i postoje. Tako gube autoritet i ugled, jer ugled zdravstvene ustanove se na zasniva na medicinskim aparatima, finansijskim uštedama i dobrom menadžmentu. On se stvara na osnovu imena medicinskih stručnjaka koji rade u toj ustanovi, napominje Drljević.
Skupo školovanje
Na kraju, četvrti u tom lancu u kojem svi gube je zdravstveni sistem, jer on, po Drljeviću, postaje mnogo manje vrijedan po kvaliteti usluge koju pruža.
- Dakle, gubitak jednog vrsnog ljekara nije gubitak samo za taj kolektiv. Gube u konačnici mnogi, kazao je Harun Drljević.
Dragan Stevanović: Procjep u koji su gurnuti menadžeri veoma je opasan
S druge strane, školovanje i sazrijevanje jednog vrsnog ljekara je veoma dug i skup proces. To školovanje u 99 posto slučajeva plaća država i društvo (društvene zdravstvene ustanove), jer su rijetki oni ljekari koji svoju dugogodišnju skupu edukaciju mogu sami priuštiti. Zato uopšte i ne čudi činjenica da bogate zemlje Evropske unije, ali i privatne zdravstvene ustanove u BiH, bez razmišljanja primaju ovakav kadar presretne, jer u njega nisu uložile ni dinara, i što su besplatno dobile nešto što je veoma skupo i što se godinama mora stvarati.
Opšte je poznato da je investiranje u zdravstvene stručnjake i zdravstvene kapacitete veoma isplativo i da dugoročno donosi korist za društvo u cjelini. Zato se ovako olako odricanje od visoko sofisticiranog i skupo stečenog medicinskog kadra čini neracionalno, pa čak i glupo, jer ima direktne reperkusije ne samo na zdravstveni sistem već za budućnost cjelokupnog društva...
Drljević je ustvrdio da se uvijek naježi kada čuje da je neko “značajno uštedio u nekoj zdravstvenoj ustanovi”, jer uz tu “dobru vijest” obavezno ide i pitanje: da li je ta ušteda bila na osnovu kvaliteta zdravstvene usluge ili na osnovu nečeg drugog? Smisao i zadatak menadžmenta zdravstvene ustanove nije da štedi, nego da liječi ljude. Doktor ističe da se ne smije štedjeti mjerama koje mogu da utiču na zdravlje stanovništva i kvalitet zdravstvene usluge. Bolnice nisu štedionice, već mjesta na kojima se liječe bolesni ljudi, a smisao zdravstvene djelatnosti nije štednja, nego potrošnja zdravstvenog dinara kako bi se pružila što bolja zdravstvena zaštita.
Retrogradno ponašanje
- Javnosti u BiH se mora konačno objasniti veliki bezobrazluk koji je već dugo prisutan u zdravstvenom sistemu ove zemlje. Osnivač zdravstvenih ustanova ni približno ne ispunjava obaveze po pitanju finansiranja, investiranja i investicionog održavanja zdravstvenih ustanova. Da pojednostavim, ne daje dovoljno novca za funkcionisanje zdravstva, a s druge strane traži od zdravstvenih ustanova pružanje visokog nivoa zdravstvene usluge.
Onda na scenu stupaju menadžeri zdravstvenih ustanova, koji u takvoj besparici provode politiku štednje. Danas je za državu dobar menadžer zdravstvene ustanove onaj koji je “značajno uštedio” i tako “finansijski stabilizovao” tu ustanovu. Šta su pri toj “stabilizaciji” pretrpjeli ljekari, zdravstveni sistem, a posebno pacijenti, te kako će se u budućnosti to odraziti na zdravstveni sistem, to za državu i nije toliko važno. Ovakvo ponašanje prema zdravstvu nije dobro, jer je retrogradno i negativno, rekao je prim. dr. Dragan Stevanović, predsjednik Upravnog odbora Ljekarske komore Kantona Sarajevo (u ostavci) i predsjednik Izvršnog odbora Ljekarske komore Federacije BiH.
Svakako da se danas u doba opće besparice i u zdravstvenom sistemu može i mora uštedjeti, ali ta štednja može i mora biti, smatra Stevanović, samo do ove mjere koja ne ugrožava kvalitet zdravstvene usluge i stanje zdravlja pacijenta. Zato je procjep u koji su od države gurnuti menadžeri zdravstvenih ustanova, a koji ih je postavio u dilemu da li da dokažu menadžerske sposobnosti - štednjom ili da razviju adekvatan i poželjan kvalitet zdravstvene usluge - potrošnjom, veoma opasan...
- U ovakvoj situaciji, moje kolegice i kolege se danas nalaze u nimalo zavidnoj situaciji. Razne “mjere štednje” koje im se nerijetko nameću u zdravstvenim ustanovama u kojima rade direktno ugrožavaju profesionalnu autonomiju ljekara, odnosno mogućnost da adekvatno prakticiraju i na taj način mogu da ugroze i zdravlje pacijenata. A tad se otvara pitanje krivične odgovornosti ljekara, ali ne i krivična odgovornost menadžera zdravstvenih ustanova ili čak ministra zdravlja, naglasio je Stevanović.
Foto: Muhamed Tunović: Dr. Harun Drljević: Odlaskom osoblja gube pacijenti, mlađe kolege, sistem u cjelini
Koliko daleko jedan ljekar može da ide kako bi zadovoljio i pritiske zdravstvenih menadžera o neophodnoj štednji, a da pri tome ne naruši stručne, etičke i deontološke principe profesije, tvrde čelni ljudi Ljekarske komore FBiH, najbolje je definisano u članu 39. Zakona o liječništvu koji kaže: “Liječnik će predlagati i provoditi samo one dijagnostičke postupke koji su nužni za pouzdanu dijagnozu, te samo ono liječenje koje je u skladu sa provjerenim standardima savremene medicinske nauke. U svom postupku sa pacijentom liječnik je obavezan postupati ekonomično, u skladu sa racionalnom medicinskom praksom: nepotrebne preglede i liječenje neće provoditi, bez obzira na to ko snosi troškove zdravstvene zaštite za pacijenta”.
Poruka ljekarima
- Društvo je to koje treba da osigura adekvatne i visoke medicinske standarde za rad i prakticiranje doktora medicine u svakodnevnom radu liječnika. Te standarde definiše moderna medicinska nauka, a ne fondovi, menadžeri zdravstvenih ustanova ili ministri zdravlja. Oni će stvoriti sigurnost u radu i za doktore medicine i za pacijente, naglasili su Harun Drljević i Dragan Stevanović.
22.01.2017 20:30
Piše: Mirza DAJIĆ
Odlazak samo jednog vrsnog ili iskusnog ljekara je ogroman gubitak koji se ne definiše gubitkom samo jedne ličnosti iz radnog kolektiva. Gubitak je višestruk, tvrdi prim. dr. Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH.
- Prva linija koja gubi su pacijenti. Oni ostaju uskraćeni za vrijedan stručni i ljudski kapacitet, tačnije, ostaju bez kvalitetnog medicinskog znanja koje svojim odlaskom ovi ljekari odnose. Drugi koji gube su mladi ljekari. Oni ostaju bez izvora znanja i iskustva koje treba da akceptiraju, a koje posjeduju vrsni i iskusni ljekari.
To prenošenje znanja i iskustva sa starijih liječnika na mlađe je neprocjenjivo za stručnu izgradnju tih mladih liječnika. Na ovoj činjenici se bazira čitava historija medicine. Treći koji gube su zdravstvene ustanove. One ostaju bez ozbiljnih stručnih kapaciteta neophodnih za uspješno funkcionisanje djelatnosti zbog koje i postoje. Tako gube autoritet i ugled, jer ugled zdravstvene ustanove se na zasniva na medicinskim aparatima, finansijskim uštedama i dobrom menadžmentu. On se stvara na osnovu imena medicinskih stručnjaka koji rade u toj ustanovi, napominje Drljević.
Skupo školovanje
Na kraju, četvrti u tom lancu u kojem svi gube je zdravstveni sistem, jer on, po Drljeviću, postaje mnogo manje vrijedan po kvaliteti usluge koju pruža.
- Dakle, gubitak jednog vrsnog ljekara nije gubitak samo za taj kolektiv. Gube u konačnici mnogi, kazao je Harun Drljević.
S druge strane, školovanje i sazrijevanje jednog vrsnog ljekara je veoma dug i skup proces. To školovanje u 99 posto slučajeva plaća država i društvo (društvene zdravstvene ustanove), jer su rijetki oni ljekari koji svoju dugogodišnju skupu edukaciju mogu sami priuštiti. Zato uopšte i ne čudi činjenica da bogate zemlje Evropske unije, ali i privatne zdravstvene ustanove u BiH, bez razmišljanja primaju ovakav kadar presretne, jer u njega nisu uložile ni dinara, i što su besplatno dobile nešto što je veoma skupo i što se godinama mora stvarati.
Opšte je poznato da je investiranje u zdravstvene stručnjake i zdravstvene kapacitete veoma isplativo i da dugoročno donosi korist za društvo u cjelini. Zato se ovako olako odricanje od visoko sofisticiranog i skupo stečenog medicinskog kadra čini neracionalno, pa čak i glupo, jer ima direktne reperkusije ne samo na zdravstveni sistem već za budućnost cjelokupnog društva...
Drljević je ustvrdio da se uvijek naježi kada čuje da je neko “značajno uštedio u nekoj zdravstvenoj ustanovi”, jer uz tu “dobru vijest” obavezno ide i pitanje: da li je ta ušteda bila na osnovu kvaliteta zdravstvene usluge ili na osnovu nečeg drugog? Smisao i zadatak menadžmenta zdravstvene ustanove nije da štedi, nego da liječi ljude. Doktor ističe da se ne smije štedjeti mjerama koje mogu da utiču na zdravlje stanovništva i kvalitet zdravstvene usluge. Bolnice nisu štedionice, već mjesta na kojima se liječe bolesni ljudi, a smisao zdravstvene djelatnosti nije štednja, nego potrošnja zdravstvenog dinara kako bi se pružila što bolja zdravstvena zaštita.
Retrogradno ponašanje
- Javnosti u BiH se mora konačno objasniti veliki bezobrazluk koji je već dugo prisutan u zdravstvenom sistemu ove zemlje. Osnivač zdravstvenih ustanova ni približno ne ispunjava obaveze po pitanju finansiranja, investiranja i investicionog održavanja zdravstvenih ustanova. Da pojednostavim, ne daje dovoljno novca za funkcionisanje zdravstva, a s druge strane traži od zdravstvenih ustanova pružanje visokog nivoa zdravstvene usluge.
Onda na scenu stupaju menadžeri zdravstvenih ustanova, koji u takvoj besparici provode politiku štednje. Danas je za državu dobar menadžer zdravstvene ustanove onaj koji je “značajno uštedio” i tako “finansijski stabilizovao” tu ustanovu. Šta su pri toj “stabilizaciji” pretrpjeli ljekari, zdravstveni sistem, a posebno pacijenti, te kako će se u budućnosti to odraziti na zdravstveni sistem, to za državu i nije toliko važno. Ovakvo ponašanje prema zdravstvu nije dobro, jer je retrogradno i negativno, rekao je prim. dr. Dragan Stevanović, predsjednik Upravnog odbora Ljekarske komore Kantona Sarajevo (u ostavci) i predsjednik Izvršnog odbora Ljekarske komore Federacije BiH.
Svakako da se danas u doba opće besparice i u zdravstvenom sistemu može i mora uštedjeti, ali ta štednja može i mora biti, smatra Stevanović, samo do ove mjere koja ne ugrožava kvalitet zdravstvene usluge i stanje zdravlja pacijenta. Zato je procjep u koji su od države gurnuti menadžeri zdravstvenih ustanova, a koji ih je postavio u dilemu da li da dokažu menadžerske sposobnosti - štednjom ili da razviju adekvatan i poželjan kvalitet zdravstvene usluge - potrošnjom, veoma opasan...
- U ovakvoj situaciji, moje kolegice i kolege se danas nalaze u nimalo zavidnoj situaciji. Razne “mjere štednje” koje im se nerijetko nameću u zdravstvenim ustanovama u kojima rade direktno ugrožavaju profesionalnu autonomiju ljekara, odnosno mogućnost da adekvatno prakticiraju i na taj način mogu da ugroze i zdravlje pacijenata. A tad se otvara pitanje krivične odgovornosti ljekara, ali ne i krivična odgovornost menadžera zdravstvenih ustanova ili čak ministra zdravlja, naglasio je Stevanović.
Koliko daleko jedan ljekar može da ide kako bi zadovoljio i pritiske zdravstvenih menadžera o neophodnoj štednji, a da pri tome ne naruši stručne, etičke i deontološke principe profesije, tvrde čelni ljudi Ljekarske komore FBiH, najbolje je definisano u članu 39. Zakona o liječništvu koji kaže: “Liječnik će predlagati i provoditi samo one dijagnostičke postupke koji su nužni za pouzdanu dijagnozu, te samo ono liječenje koje je u skladu sa provjerenim standardima savremene medicinske nauke. U svom postupku sa pacijentom liječnik je obavezan postupati ekonomično, u skladu sa racionalnom medicinskom praksom: nepotrebne preglede i liječenje neće provoditi, bez obzira na to ko snosi troškove zdravstvene zaštite za pacijenta”.
Poruka ljekarima
- Društvo je to koje treba da osigura adekvatne i visoke medicinske standarde za rad i prakticiranje doktora medicine u svakodnevnom radu liječnika. Te standarde definiše moderna medicinska nauka, a ne fondovi, menadžeri zdravstvenih ustanova ili ministri zdravlja. Oni će stvoriti sigurnost u radu i za doktore medicine i za pacijente, naglasili su Harun Drljević i Dragan Stevanović.
schwabo
Spitzen-Poster
Wieso schreibt den keiner das Dodik mit einer Ministerin seines Kabinetts trotz aller Intrigen der Feinde des serbischen Volkes die Einladung Trumps wahrgenommen hat und bei seiner Vereidigung in den USA war und die Beziehung zwischen der RS und den USA verbessern werden.
I
Indianer
Guest
ok ok dann schreib ich es eben, das Dodik mit einer Ministerin seines Kabinetts trotz aller Intrigen der Feinde des serbischen Volkes die Einladung Trumps wahrgenommen hat und bei seiner Vereidigung in den USA war und die Beziehung zwischen der RS und den USA verbessern werden.
zufrieden?
aber schreib beim nächsten mal das "das" mit 2 s