Aktuelles
  • Herzlich Willkommen im Balkanforum
    Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
    Bitte hier registrieren

Nachrichten aus Bosnien und Herzegowina

Interview with Mustang designer Kemal Curić


01-Ford-Mustang-Design-Sketches-by-Kemal-Curic-02-720x540.jpg
An exclusive interview with Kemal Curić, designer of the latest Ford Mustang generation, who gives some insights on the development of the iconic muscle car.

The following interview with Bosnian designer Kemal Curić was made by Daniel Tomicic and republished here with permission. Also check the full gallery of exclusive images and sketches.

Icons are in! Everybody is digging past in search for cool cars that could be brought to market again. History is repeating as in 1964 when Ford launched Mustang, GM and Chrysler followed.


With Mustang Mk V in 2005, Ford created burst that attracted the other Detroit manufacturers to follow him again. Ingenious Lee Iacocca concept of giving huge power to ordinary car created the most American car niche – muscle car, or pony in its less powerful version.

Almost a decade later, Chrysler transferred concept to Simca, on the other side of Atlantic, and bellowed hot-hatch niche fringe started with Renault 5 Turbo and VW Golf GTi as first evangelists.



Sixth generation of Mustang is just arriving in stores. Designed by Bosnian designer Kemal Curić (35), it blends Evos “One Ford” design strategy with Mustang heritage in mostly attractive way.



Curić started successful career as designer in Ford Europe only a decade ago and already designed exteriors of Vertrek, Kuga Mk II, Focus Mk III 5-door and Station Wagon, together with interiors of Iosis concept and Ka Mk II.


Interview with Kemal Curić


What is your first memory of Mustang?

Bullit, the movie, with Steve McQueen. I remember watching it with my father. For me, Mustang and Steve were ultimate “bad-asses” at that time.


When travelled to the States for the first time, I drive Mustang for the first time. It was December and it was snowing, but I didn’t care. I had wanted to drive a Mustang for so long, that I didn’t want to delay it anymore. It was great fun listening to the V8 engine for the first time.

For what kind of people it’s designed?

Mustang is one of the world’s most recognized and loved vehicles and one of only few American sports cars that have been in continuous production for nearly five decades. It is ageless – it doesn’t matter if you if you are young or old, female or male – it’s made for everybody who believes in the spirit of freedom.


Mustang has fans all over the world: with over 5.5-million “Likes”, Mustang is the most popular vehicle nameplate on Facebook. Over 55% of those fans are from outside of the U.S.

How do you reinvent an icon?

You don’t have to reinvent it, you need to stay true to the original formula and interpret the design elements in a modern way.



There are key elements of Mustang design DNA, including the fastback, tri-bar taillights, shark-bite front end, long hood and a muscular rear end that make the All New Mustang unmistakably a Mustang.

We worked hard on editing the different cues – for example, we eliminated the hockey stick on the body side and removed the added on plastic louvers.



We also wanted this car to be genuine and authentic, so for example the hood vents are functional – they extract air; the diffusor is functional – it creates in combination with the rear spoiler down force.

What are key design elements that every Mustang must have?

Great proportions and stance, the shark-bite nose profile, the recognizable silhouette (fastback) and the tribar tail lamps.



What is your favourite detail / angle?

I like the rear 3/4 view of the car – that is probably the view that most of the people going to see when the car drives by.




But there really are so many great views of this car – the more you see it, the more you appreciate the overall dynamic sculpture and its aggressive front.

The All New Ford Mustang is a walk up experience, the 2D images really only tell half of the story. You have to see in person.

Will Evos design elements after Mustang be introduced to the rest of the gamma? If so, is there a danger that Mustang would become just Mondeo coupé?

I don’t think there is such danger – the new Mustang is clearly a Mustang, which blends our heritage Mustang styling with the Ford design DNA, including the forward-leaning trapezoidal grille that first appeared on Mustangs in the 1960s.

Front and rear end are sculptural, with lamps going wide a side and especially distinguished rear lamps.




The rear lamps are a very distinctive feature on all Mustangs since the very first one – no other car can claim having this signature for 50 years.

In the All New Mustang, we interpreted them in a very modern way, using indirect led technology which gives you the uniform look and three dimensional quality.

As to the front, we took the front fascia cues from the 60’s with shark gills and translate them in to the 21th century white LED signature.

Both front and rear lights will be very distinctive at night you will always know there is the new Mustang coming.



What will change with J Mays departure?

J left a great operating team behind him which will continue to deliver great and innovative products in the future under Moray Callum.

How do you like life in the States?



I love it. Its great country with a lot of opportunities: if you have a great idea they will support you fully in order to get the best result.



Above: Kemal Curic’s design sketch of the new Ford Focus – below: sketches of the Ford KA



(Image Courtesy: Daniel Tomicic for Car Body Design)
 
Alija šurovao s Beogradom protiv Fikreta Abdića


I tako smo, putujući po knjizi Fikreta Abdića „Od idola do ratnog zločinca i natrag“ (Naklada Kvarner, Rijeka, prosinac 2016.) stigli do dijela kojega ćemo radno nazvati „Babo i politika“. Prošao skup u Velikoj Kladuši, učlanio se u SDA, donio mu polovicu popularnosti u BiH, sad se, od samoga početka pred Aliju Izetbegovića postavilo pitanje: A kako ga se riješiti, ili, u najmanju ruku, udaljiti od vlasti. Najprije su se, po Abdićevim riječima, na udaru našli Adil Zulfikarpašić i Ismet Hadžiosmanović, hrvatskoj javnosti uglavnom nepoznat. Prvi je bio popularan u istočnoj Bosni, drugi u Hercegovini, Babo je neprikosnoven u zapadnoj Bosni dok je Alija držao Sarajevo i hodže.


vlcsnap-3148-06-27-00h00m02s942.png


Piše Babo: „Usput, Zulfikarpašić je na skupu u Velikoj Kladuši bio ogorčen ikonografijom koja je dominirala skupom - ljudi obučeni u arapske gulabije, s turbanima i jataganima oko pasa. Europski orijentiran Zulfikarpašić to je silno zamjerio Aliji, a onoga časa kad sam ja objavio da postajem član SDA Alija je donio odluku i otpisao Adila, praktički ga natjeravši da napusti SDA i osnuje MBO“ (str. 66.). Inače Zulfikarpašić i Izetbegović su se bili sporazumjeli kako će Zulfikarpašić biti predsjednik Predsjedništva BiH, Izetbegović predsjednik SDA, a Adil njegov zamjenik. Ovdje treba spomenuti kako je Zulfikarpašić pomagao Izetbegovićevu obitelj dok je on bio u zatvoru, piše i Fikret Abdić. Pomagao je i njemu financirajući njegov braniteljski tim u aferi Agrokomerc a da on to nije znao, zbog izričite Zulfikarpašićeve zabrane da mu o tome išta govore. I što se, skoro, podrazumijeva - osigurao je barem inicijalna sredstva za osnivanje SDA.



O Ismetu Hadžiselimoviću hrvatska javnost malo zna, a radi se o jednoj hercegovačkoj mladomuslimanskoj obitelji. „Mladi muslimani“ su organizacija utemeljena 1939., najkraće, pokušavali su spojiti, islam, politiku i muslimansko nacionalno. Bili su, dakako, ideološki protivnici komunizma. Neposredno iza rata mnogi su stradali, neke je likvidirao KNOJ (OZNA), drugi su odslužili zatvorske kazne, a treći zauvijek obilježeni kao sumnjivci - „narodni neprijatelji“, uostalom opći je to obrazac obračuna s „narodnim neprijateljima“ u kom-soc Jugoslaviji poslije 1946. Nastavili su djelovati ilegalno, jedna od obitelji mladomuslimana bila je i hercegovačka obitelj Hadžiosmanovića, pored ostaloga i s najduljim zatvorskim stažom političkih zatvorenika. Ismet Hadžiosmanović je bio popularan u Hercegovini, Mostaru naročito, i dok je on tamo predstavljao SDA, HVO i Armija BiH djelovali su zajedno, nije bilo sukoba. Hadžiosmanović je uostalom smatrao kako su Hrvati i Muslimani prirodni saveznici. Alija ga se riješio, a u potpunosti i tako što je isposlovao da niti jedan hodža ne klanja dženazu Ismetovu umrlom bratu, zapravo za muslimane brutalno.



Alija mu ukrao popularnost, pa ga sustavno uništavao



U slučaju Fikreta Abdića Alija je igrao lukavo - na izborima će pokupiti njegovu popularnost, za sebe i stranku, a kako Abdić nije imao nikakvu stranačku infrastrukturu - s njim će poslije lako obračunati. „Vrlo rano sam shvatio da je moj ulazak u SDA bio ozbiljna greška“ (str. 68.), piše Abdić te dodaje kako je, bez namjere, poslužio Aliji da se lakše obračuna s Adilom Zulfikarpašićem. U vrijeme predizborne kampanje za prve višestranačke izbore bilo je i više nego jasno kako će među kandidatima za Predsjedništvo BiH najviše glasova dobiti Fikret Abdić. Trebalo je sada za prvog predsjednika Predsjedništva izgurati Aliju. Abdić je popustio i prvu godinu predsjednikovanja prepustio Izetbegoviću, konačno nakon skupa SDA u Foči. Osnovni razlog - bio je angažiran oko Agrokomerca, što navodi sam, nije ga stranačka politika previše zanimala. Bila je to druga kardinalna politička grješka Fikreta Abdića, nakon upisa u SDA - ne može se u politici biti samo „malo“. Ili jesi ili nisi „unutra“.



U Predsjedništvo BiH koje je imalo sedam članova, izabrani su: iz redova Muslimana Fikret Abdić, s daleko najviše glasova od svih i Alija Izetbegović. Od Srba Nikola Koljević i Biljana Plavšić te Franjo Boras i Stjepan Kljujić od Hrvata i iz redova „ostalih“ Ejup Ganić. Ejup Ganić „ostali“! Kako? Ali bilo je tako. Izbori su inače održani 18. studenog 1990. godine. Kad je Babo odlučio, a i nakon niza unutarstranačkih pritisaka, prvenstvo među Muslimanima prepustiti „dedi“ Aliji trebala mu je i formalna suglasnost, ustvari glasovi, srpskih i hrvatskih članova, za što je lobirao kod Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana. Bilo je naravno logično da prvi predsjednik bude predstavnik Muslimana, kao najbrojnije nacije u BiH, pa kad su se oni dogovorili vjerojatno lobiranje nije ni bilo potrebno.



Srbi su već bili na putu „baš ih briga za BiH“. Radilo se o jednogodišnjem mandatu, pa bi svi „narodi i narodnosti“ došli na red, a ovakvo Predsjedništvo bilo je ostatak socijalističkog „kolektivnog rukovođenja... Među razlozima zbog kojih se Izetbegović grčevito borio za zapravo njemu demokratski, izborno, pripadajuće mjesto, Babo navodi i „kvaku“ mogućnosti produženja mandata u slučaju rata, ratnog stanja, što se na koncu i dogodilo. Usput, Alija je ubrzo mogao učiti i od Predsjedništva SFRJ koje se također igralo vrste državnog udara.



Nije izabran ni u ogranku SDA u Velikoj Kladuši



O sustavnom potiskivanju Fikreta Abdića govori i činjenica kako u ljeto 1991. nije izabran ni u Izvršni odbor ogranka SDA u Velikoj Kladuši, vjerovali ili ne. Vjerojatno ga se tako stranački predizborno, pred kongres SDA htjelo isključiti iz bilo kakvih struktura SDA, što se praktički i dogodilo. Alija se potrudio pa si za kongres, održan 29. 11. 1991., izabere poslušne delegate. Osigurao si je i statutarnu mogućnost da sâm u Glavni odbor, mimo izbora u SDA imenuje 25 članova. Toga 1991. nije više bilo, naime predsjedničkog imenovanja u strankama i u parlamentima, ni u okorjelim afričkim diktaturama. Abdić piše kako mu je Izetbegović poslije kongresa ponudio da ga iz te svoje „kvote“ on imenuje u Glavni odbor, što je odbio, jer je to poniženje.



Pretpostavljam kako je Izetbegović „svoje“ mogao i imenovati, ali, što bi bilo logično, i izbaciti iz Glavnog odbora. Ostajući „obični“ član Predsjedništva BiH Abdić se ponadao kako će se tamo moći baviti gospodarstvom, ali njegove teme i razni prijedlozi na tom tragu nisu stizali na dnevni red; može se tvrditi kako mu je i taj put bio zapriječen. Nakon kongresa SDA posebno mu je zamjereno što se nije ustao kad su Aliji Izetbegoviću njegovi delegati, ustajući se i pljeskajući odavali počast kao nekom boljševičkom vođi. Tu su ga dočekali i Alijini mediji, a naročito su mu to kasnije zamjerili i eksponirali nakon izbijanja rata u BiH. Ostala je poznata slika, svi na nogama laganim i vrućim dlanovima mlate Aliji, a Babo sjedi. Novine se to objavile s naslovom „Ustani Babo!“ i podmetanjem kako nije ustao u počast poginulim borcima za nezavisnost Bosne. Kako bilo, „kongres SDA označio je i moj definitivan razlaz s Alijom Izetbegovićem“ (str. 77.), piše Fikret Abdić.



Iznosi zatim niz slučajeva u kojima se ili sukobio s Alijom, ili mu je radio iza leđa, ili protiv njega, bilo osobno, bilo ne uvažavajući njegove prijedloge. Tako je u Zagrebu kao čovjeka za vezu, prije uspostave diplomatskih odnosa, odredio svoga Šemsu Tankovića, umjesto Fikretova suradnika dr. Ibrahima Mujića. Taj Tanković je poslije u dva mandata bio zastupnik u Hrvatskom saboru, nekoristan bošnjačkoj manjini, a u svojim istupima učinio je i puno štete u odnosima bošnjačke manjine i hrvatske većine. Za pomoćnicu ministra pravosuđa, unatoč Abdićevim prosvjedima, imenovao je Vasviju Vidović koja je u slučaju Agrokomerc sudila „sarajevskoj grani“, rukovodećim zaposlenicima u Sarajevu, čije je sve „grijehe“ Abdić preuzeo na sebe. Kasnije je zadužena za vezu s Haaškim sudom, te odigrala važnu, barem propagandnu ulogu u procesu koji se protiv njega vodio u Hrvatskoj pod optužbom i osudom, te na koncu i odsluženja kazne za ratni zločin.



Zanimljiv je slučaj susreta s Blagojem Adžićem (travanj 1992.) u Beogradu. Alija ga je poslao na neke pregovore u Generalštab JNA, a zatajio mu kako je već izdao naredbu o blokadi vojarni JNA. Abdić o toj naredbi pojma nije imao i s pravom sumnja kako mu je to Alija namjestio, vjerojatno se nadajući kako će ga vojska u Beogradu jednostavno uhititi i tako eliminirati, barem na neko vrijeme i iz politike, a bogme i iz Agrokomerca, zapadne Bosne i tako mu tamo presjeći „korijenje“. Adžić je u međuvremenu „igrao“ i s Alijom, smatrajući ga jačim igračem,a sigurno su mu bile i poznate njegove veze s jugoslavenskim tajnim službama, te uvidjevši kako Babo nema ni veze ni pojma o blokadi vojarni JNA nije ga uhitio. Kako je, prema tvrdnjama pripadnika SDS-a (B-a), Alijin „štab“ bio premrežen njenim suradnicima sigurno su znali i sve detalje oko sukoba Izetbegović - Abdić te su Fikreta ostavili „na životu“.
 
Mijo Jelić otvoreno o zločinima tzv. Armije BiH nad Hrvatima

Mogli bi o zločinima nad Hrvatima pričati cijelu noć, potresno iznosi Jelić i zaključuje: Oni uglavnom nisu procesuirani, a ako jesu, procesuirani su po individualnoj odgovornosti. Ni u jednoj optužnici ne spominje se Armija BiH! Ne postoji niti jedan visoki časnik Armije BiH, a kamo li general da je protiv njega podignuta optužnica za zločine nad Hrvatima u BiH.

Gostujući u emisiji Bujica General Mijo Jelić, govorio je najviše o zločinima tzv "Armije BiH" nad Hrvatima: - Ne postoji općina u Bosni i Hercegovini gdje je bilo sukoba između HVO-a i Armije BiH, a da nije počinjen zločin nad Hrvatima. Ubijen je 1051 civil, od toga 121 dijete! Sve nakon prestanka borbenih djelovanja! Ubijeno je 644 zarobljenih vojnika HVO-a. Te žrtve nitko ne spominje, a zločinci koji su to počinili uglavnom nisu procesuirani.

U emotivnom istupu u emisiji, Jelić je potanko naveo sve zločine dajući preciznu dijagnozu o uzrocima hrvatkso bošnjačkog sukoba:

„Cijelu večer bih mogao nabrajati zločine nad Hrvatima, koje više nitko ne spominje i koji se ne procesuiraju, ali ću istaknuti samo neke... Prvi se zločin dogodio u dolini Lašve 26. siječnja 1993. godine dok još nije bilo otvorenog sukoba između Armije BiH i HVO-a. Na granici općina Zenica i Busovača, dva mala hrvatska sela Dusina i Gusti Grab napale su postrojbe 7. muslimanske brigade, predvođene postrojbom El Mudžahid, sela su spalili, razorili, a na monstruozan način ubili su 17 civila i vojnika. Zapovjedniku HVO-a u selu Dusina Zvonku Rajiću izvadili su srce! To su učinili za primjer ostalim Hrvatima da vide kako će s njima postupati... "

Jelić nastavlja:

"16. travnja iste godine u Općini Konjic, selu Trusini, na isti dan kada su se dogodili Ahmići za koje zna cijeli svijet, ubijeno je na monstruozan način 15 hrvatskih civila i 7 zarobljenih pripadnika HVO-a. 08. lipnja iste godine u napadu Armije BiH na Općinu Travnik, u jednom danu je ubijeno 92 Hrvata, od toga 68 civila i 24 zarobljenih vojnika HVO-a. U selima Maljina i Bikoši na monstruozan način, ritualnim odsijecanjem glava ubijeno je 36 Hrvata! U Općini Jablanica, selo Doljani, 29. srpnja 1993. postrojbe Armije BiH su nakon prestanka borbenih djelovanja, na monstruozan način ubili 39 Hrvata, civila i pripadnika HVO-a."

Ipak, najviše je zločina počinjeno nad Hrvatima u Središnjoj Bosni:

"Nakon što je u lipnju 1993. godine Armija BiH etnički očistila i spalila hrvatska sela u Općini Kakanj, dogodilo se na desetke zločina, a ja ću istaknuti samo jedan; iz grupe civila izdvojeno je njih 14 iz sela Kovači. Ti su ljudi strijeljani, a majka Anica Jurić je ostala u tom trenutku bez muža, tri sina i nevjeste."

Jelić je objasnio i okolnosti poznatog zločina u Grabovici:

"8. na 9. rujna 1993. godine u Općini Jablanica, selu Grabovica, gdje nije bilo borbenih djelovanja, postrojba Armije BiH nakon povratka s terena gdje su doživjeli poraz od HVO-a, pogubila je za odmazdu 32 hrvatska civila, gdje je najmlađe dijete imalo 4 godine, a najstariji bračni par Zadro 85, 86 godina! 14. rujna 1993. u Općini Rama, selu Uzdol, također izvan borbenih djelovanja, postrojbe Armije BiH su pogubile 29 civila i 12 zarobljenih pripadnika HVO-a. U Općini Bugojno, nakon prestanka borbenih djelovanja, nakon što su Hrvati protjerani, ubijeno je 67 civila, a 16 ih se smatra nestalima. Pričamo samo o civilima... Križančevo selo – 22. prosinca 1993. godine – na monstruozan način Armija BiH ubija 74 Hrvata... Mogli bi o ovim zločinima pričati cijelu noć," potresno iznosi Jelić i zaključuje: „Oni uglavnom nisu procesuirani, a ako jesu, procesuirani su po individualnoj odgovornosti.

Ni u jednoj optužnici ne spominje se Armija BiH! Ne postoji niti jedan visoki časnik Armije BiH, a kamo li general da je protiv njega podignuta optužnica za zločine nad Hrvatima u BiH."

Dnevnik.ba
 
Man vergeht gerne das Kroaten und Moslems in Zenica zusammen gearbeitet haben und erst nach den Ausschreitungen in Mostar der Krieg um Zenica gegang, die Kroaten aus der ganzen Region verzichten sich nach Vitez.
Kroaten waren in Zenica masslos unterlegen, auch den Nachschub an Waffen bekahmen die um Kroaten in Vitez nicht, denn zimlich alle kroatische Waffen gingen in die Herzegowina und die in Vitez wehrten sich mit 2WK Waffen. Massaker an Kroaten waren somit Vorprogrammiert. Wäre man bei der Freundschaft mit dem Moslems geblieben, für die in Kroaten in der Herzegowina litten die Kroaten in der Srednja Bosna.

- - - Aktualisiert - - -

Dabei war die erste HOS Zentrale in Zenica gegründet worden und die meisten Mitglieder waren Moslems die damals kein Problem damit hatten.
 
Man vergeht gerne das Kroaten und Moslems in Zenica zusammen gearbeitet haben und erst nach den Ausschreitungen in Mostar der Krieg um Zenica gegang, die Kroaten aus der ganzen Region verzichten sich nach Vitez.
Kroaten waren in Zenica masslos unterlegen, auch den Nachschub an Waffen bekahmen die um Kroaten in Vitez nicht, denn zimlich alle kroatische Waffen gingen in die Herzegowina und die in Vitez wehrten sich mit 2WK Waffen. Massaker an Kroaten waren somit Vorprogrammiert. Wäre man bei der Freundschaft mit dem Moslems geblieben, für die in Kroaten in der Herzegowina litten die Kroaten in der Srednja Bosna.

- - - Aktualisiert - - -

Dabei war die erste HOS Zentrale in Zenica gegründet worden und die meisten Mitglieder waren Moslems die damals kein Problem damit hatten.
Wehrten sie sich mit Waffen aus dem 2.WK in Ahmici bei Vitez?
 
[h=1]Evropski parlament usvojio Rezoluciju o BiH[/h] Poslanici Evropskog parlamenta danas su usvojili Rezoluciju o napretku reformi u BiH na putu ka EU.
15.02.2017 13:13
Piše: Oslobođenje PORTAL

Rezoluciju koju je pripremio izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda podržalo je 496 zastupnika, 132 su bila protiv i 67 suzdržanih, prenosi N1.
U nacrtu dokumenta apeluje se da BiH prevaziđe svoje etničke i političke podjele na putu prema članstvu u EU i kako bi proces ocjenjivanja aplikacije za članstvo u Uniji bio uspješan, navodi se na web-sajtu Evropskog parlamenta.
BiH je podnijela aplikaciju za članstvo u EU u februaru 2016. godine, a Evropska komisija trenutno je procjenjuje.
evropski-parlament-epa.jpg
Foto: EPA
Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta usvojio je krajem januara Izvještaj o BiH za 2016. godinu u kojem se pozdravljaju pozitivni koraci napravljeni u BiH na putu ka EU.
- Radujemo se stavu Evropske komisije o toj aplikaciji i želimo da ohrabrimo vlasti u BiH da ovaj proces shvate veoma ozbiljno i da se tome posvete, izjavio je tim povodom Dan Preda.
On je naglasio da BiH treba da se fokusira na reforme i izbjegava teme koje izazivaju razdore i mogu da uspore napredak BiH na putu ka EU.

- - - Aktualisiert - - -

[h=1]Kamen iz Berkovića putuje u Kinu[/h] Prošle godine su izvezli oko 250 kontejnera, odnosno 25 tona blokova • Planiraju uposliti novih pet radnika
14.02.2017 23:30
Piše: Medina RIZVANOVIĆ - RAZIĆ

Domaća firma Kremnice iz Berkovića blokove od arhitektonsko-građevinskog kamena iz Kamenoloma u Dabrici izvozi u Kinu.
Izvoz
- Igrom slučaja smo naišli na kineskog investitora, koji je prepoznao kvalitet, te odlučio uložiti u nas, tako da već šestu godinu posao napreduje, kazao je Marinko Puljić, direktor Kremnice.
Uglavnom izvoze u Kinu, iz razloga što su upravo oni najveći potrošači kamena. Ističu da je tržište Bosne i Hercegovine relativno malo za ovakvu vrstu posla, tako da proizvode ne bi mogli plasirati na lokalnom tržištu.
- Sve strano je svima uvijek bolje, nego naše domaće, tako smo se okrenuli izvozu, jer na bh. tržištu velike investicije zahtijevaju posebne uslove. Ujedno i zbog sigurnosti imamo dugoročnu saradnju, a koristimo jeftin brodski prevoz, tako da uopće ne dođe toliko skupo da se plasira na kinesko tržište, dodao je Puljić.
1602640.jpg
Udvostručavanje proizvodnje u ovoj godini
Ova kompanija u planu svakako ima i saradnju na domaćem tržištu, a Puljić je naglasio da su ponosni na investiciju i realizaciju Španjolskog trga u Mostaru. Firma Kremnice ima potpisan ugovor na godišnjem nivou, a budući da je većinski vlasnik iz Kine, on ujedno i plasira robu na kineskom tržištu.
- Ovaj naš kamen sigurno ima velike mogućnosti, te tu nema konkurencije. Da barem ima još deset ovakvih kamenoloma, stvorili bismo brend u svijetu, kazao je Puljić.
Kada je u pitanju distribucija kamena, to se odvija kontejnerima koje preuzimaju iz Luke Ploče u koje dalje tovare blokove, te ih vraćaju u Luku Ploče. Do Kine, blokovi se distribuiraju brodskim prevozom.
Dobri rezultati
- Prošle godine smo izvezli oko 250 kontejnera. U jedan kontejner može stati 25 tona robe, odnosno blokova. Cilj nam je ove godine da udvostručimo proizvodnju, te se nadamo da ćemo u tome uspjeti. Razvili smo kamenolom, ispunjavamo zakonsku legislativu, ulažemo u sigurnosne uslove, te pružamo obuku radnicima. Također, opremili smo se i tehnički, te se nadamo dobrim rezultatima, kazao je Puljić.
1602641.jpg
Velike mogućnosti na stranom tržištu
Ovaj Kamenolom trenutno upošljava 35 radnika, a planiraju u narednih mjesec dana zaposliti još pet novih radnika.
- Ovisno o potrebama, uposlit ćemo svakako veći broj radnika, što opet zavisi od poslovnih prilika. Zapošljavamo domaću radnu snagu, odnosno ljude koji gravitiraju u ovom prostoru. Bitno je da proizvodimo dobre kamene blokove, jer dobar glas daleko se čuje, poručio je Puljić.

- - - Aktualisiert - - -

ui ui

[h=1]DETALJI NOVOG ZAKONA O SAOBRAĆAJU: Kakvu vam kaznu policajac smije pisati kada vas zaustavi[/h] 15. Februara 2017.

PODIJELI



Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, kojim su propisane i strožije novčane kazne za određene prekršaje, nakon što je nedavno usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, danas stupa na snagu.
Pomoćnik ministra komunikacija i prometa BiH Zoran Andrić je izjavio Feni da je Zakon rezultat rada velikog broja institucija i udruženja u BiH, s ciljem podizanja nivoa saobraćajne kulture te povećanja nivoa sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH.
– Osnovna dilema koja se rješava ovim zakonom jeste pitanje jasnog određenja naselja kao dijela naseljenog mjesta, a zbog primjene mjera ograničenja brzine kretanja od 50km/h u naselju. Definicija je izmijenjena na način da je zakonom propisano obavezno postavljanje saobraćajnog znaka kojim će se jasno urediti zona „naselja“, u kojoj zoni važi ograničenje od 50km/h, osim ako posebnim saobraćajnim znakom ograničenje brzine kretanja nije drugačije uređeno – pojašnjava Andrić.
Navodeći neke od odredbi zakona, kazao je da za vrijeme kretanja vozila u saobraćaju na javnom putu vozač ne smije da koristi mobilni telefon, odnosno druge uređaje za komunikaciju, ukoliko nema, odnosno ne koristi opremu koja omogućava komunikaciju bez angažovanja ruku za vrijeme vožnje. Također, vozač ne smije da koristi audio, odnosno videouređaje na način da ne čuje zvučne signale drugih učesnika u saobraćaju, niti da preduzima druge radnje koje ometaju njegovu pažnju pri upravljanju vozilom.
U vozilu u sabraćaju na putu ne smije se koristiti, niti nalaziti uređaj odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentovanje prekršaja, a propisana je i zabrana stavljanja na tržište i reklamiranje ovih uređaja.
Po Andrićevim riječima, za vrijeme kretanja kolovozom pješak ne smije da koristi mobilni telefon niti da ima slušalice u oba uha.
Također, preciznije se definiraju periodi za provođenje tehničkog pregleda za nova vozila.
– Nadležni organ koji vozača vodi u evidenciji dužan je da, u roku od tri dana, vozača koji po informaciji zdravstvene ustanove nije sposoban da zbog svog stanja bezbjedno upravlja vozilom pozove i privremeno oduzme vozačku dozvolu, te da ga uputi na vanredni ljekarski pregled ako vozač nije saglasan sa privremenim oduzimanjem vozačke dozvole – navodi Andrić.
Zakon propisuje da bliže odredbe o postupku i načinu registracije oldtajmera pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadležnim za unutrašnje poslove.
– Dalje, Zakonom se uvode „prenosive tablice“ koje se koriste isključivo na teritoriji BiH za vozila koja se kreću do mjesta carinjenja, homologacije, servisiranja, prodajnog i izložbenog mjesta, mjesta atestiranja, mjesta skladištenja/čuvanja, mjesta nadogradnje i za vozila kojima se obavlja eksperimentalna vožnja – navodi Andrić, dodajući da su to neke od najvažnijih izmjena koje ovaj zakon uređuje.
Ističe da su za određene prekršaje propisane i veće novčane kazne.
– Posebno je važno napomenuti da su kazne date u rasponima, ali da policijski službenik, prilikom kontrole, može prekršajnim nalogom odrediti isključivo najnižu kaznu. Raspon se propisuje za potrebe eventualnih postupaka na prekršajnim sudovima, u slučaju ponovljenih prekršaja za koje se utvrdi da najniža kazna ne daje željeni efekat da prekršilac odustane od daljih činjenja prekršaja po istom osnovu – pojašnjava Andrić.
Tako će, na primjer, ovlašteno službeno lice izreći novčanu kaznu u iznosu od 400 KM vozaču koji na sjedištu suvozača prevozi dijete mlađe od 12 godina, vozaču kojem ustanovi više od 1.5 g/kg alkohola u krvi, vozaču koji brzinu kretanja prekorači za više od 30km/h od dozvoljene. Također, osobi koja u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom, vozaču koji učestvuje u saobraćaju vozilom koje je neregistrirano ili čija je potvrda o registraciji vozila istekla za duže od 30 dana, vozaču koji na vozilu koristi registarske tablice koje nisu izdate za to vozilo, kao i vozaču koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom, a saobraćajna dozvola mu je oduzeta ili mu traje zabrana upravljanja.
– Adekvatnom primjenom ovih zakonskih odredbi očekujemo da će se saobraćajna kultura podići na veći nivo, te da će se broj prekršaja, a samim tim i broj nastradalih u saobraćajnim nezgodama, značajno smanjiti, kako bismo bili na nivou prosjeka zemalja Evropske unije – zaključio je Andrić.
(Izvor: Fena)
 
[h=1]Krenuo izvoz bh. malina u Tursku[/h]


Fondacija BIGMEV počela je realizaciju projekta izvoza 160 tona malina vrijednih 400.000 eura iz BiH u Tursku.


hrvatska_maline_pixsell_main.jpg
Za iduću godinu cilj je da se izvoz malina u Tursku uveća za 100 postoVjeran Žganec-Rogulja/Pixsell



Podijeli
Facebook


Twitter


Email





Izvozom prvog od ukupno sedam kamiona malina, koliko ih treba biti plasirano ove godine, Fondacija BIGMEV (Centar za razvoj odnosa Turske i BiH) počela je realizaciju projekta izvoza tog voća iz Bosne i Hercegovine u Republiku Tursku.
Maline su proizvedene na području Srebrenice i Bratunca, a u projektu sudjeluje gotovo 180 povratničkih obitelji koje imaju male plantaže tog voća, prenosi Anadolija.
Planirano je da se samo ove godine izveze najmanje 160 tona malina u vrijednosti 780.000 konvertibilnih maraka (400.000 eura), a za iduću godinu cilj je da se izvoz uveća za 100 posto.
Izvoz malina na tursko tržište Fondacija BIGMEV je realizirala u suradnji s kompanijom Aydinoglu Kestat iz turskog grada Bursa, koja već tri godine uvozi kesten iz Bosne i Hercegovine.
Maline su kupljene od jedne bh. firme iz Visokog, a BIGMEV poziva i druge kompanije u Bosni i Hercegovini, koje se bave otkupom malina, da se jave u Fondaciju kako bi se već sada mogao planirati izvoz tog voća na tursko tržište.
Brojni uspješni projekti
Fondacija BIGMEV je neprofitna organizacija osnovana prije četiri godine sa ciljem razvoja odnosa između BiH i Turske te kontinuirano radi na izvozu bh. roba i usluga na tursko tržište.
Sjedište fondacije je u Istanbulu, s predstavništima u Bursi i Sarajevu, a osnovna joj je zadaća spajanje stranih investitora s poslovnim prilikama u Bosni i Hercegovini.
Projekti BIGMEV-a se realizuju preko institucija na području čitave Bosne i Hercegovine, a do sada je fondacija realizirala mnoge uspješne projekte, edukacije za menadžere malih i srednjih poduzeća, poslovne forume, ali i olakšala izvoz bh. proizvoda na tursko tržište.
 
Zurück
Oben