Wirtschaft Bosnien-Herzegowinas - Biznis Bosna i Hercegovina - Economy of BiH

[Apache]

emir ohne scheiß...das interessiert nicht mal den stolzesten bosniaken

ja das kann ich mir vorstellen, daß es menschen gibt, welche hier in industrie ländern leben, das angenehme leben geniesen und es ihnen egal ist, ob die menschen in ihrer heimat, arbeit und zukunftsperspektiven haben oder nicht.

stimmt, so egoistische user, wie dich gibt es viele

liegt wohl eher daran, daß positive dinge schwerer zu finden sind und dadurch unbequem, für manche hier sind.
es ist viel einfacher, über schlagzeilen, der bild zeitung zu diskutieren und sich daran aufzugeilen.
bild zeitung wurde ja auch für "einfach gestrickte" nenschen ins leben gerufen

ich denke, es wollen einige in ihre "HEIMAT" zurückkehren, von der sie so träumen.
und da soll es unwichtig sein, wie es wirtschaftlich aussieht?

sind das etwa alles "HEIMAT HEUCHLER" ????????

 

[Emir]

ja das kann ich mir vorstellen, daß es menschen gibt, welche hier in industrie ländern leben, das angenehme leben geniesen und es ihnen egal ist, ob die menschen in ihrer heimat, arbeit und zukunftsperspektiven haben oder nicht.

stimmt, so egoistische user, wie dich gibt es viele

liegt wohl eher daran, daß positive dinge schwerer zu finden sind und dadurch unbequem, für manche hier sind.
es ist viel einfacher, über schlagzeilen, der bild zeitung zu diskutieren und sich daran aufzugeilen.
bild zeitung wurde ja auch für "einfach gestrickte" nenschen ins leben gerufen

ich denke, es wollen einige in ihre "HEIMAT" zurückkehren, von der sie so träumen.
und da soll es unwichtig sein, wie es wirtschaftlich aussieht?

sind das etwa alles "HEIMAT HEUCHLER" ????????

Schön gesagt aber du kannst Ihm nichts an den Kopf werfen.
Die einen werden denken "guck mal der denkt die haben ne starke Wirtschaft, was nen Idiot" und die anderen eben "wenn Interessiert es überhaupt?"...

 

[Emir]

Bevanda: Fondu PIO se mora naći 90 miliona KM

Već se sprema rebalans budžeta FBiH • Zašto kantoni neće dobiti kredit od MMF-a

Federalno ministarstvo finansija, s ciljem sprečavanja kolapsa Fonda PIO, obezbjedit će rebalansom budžeta čak 90 miliona KM do kraja ove godine, kako se ne bi ugrozile ove kategorije stanovništva, saopćio je jučer zamjenik premijera i ministar finansija, Vjekoslav Bevanda. On je poručio da isplata penzija ne smije biti ugrožena, ali da je Fond PIO potrošio svih 17 miliona KM, koliko je ovogodišnjim budžetom FBiH bilo planirano doznačiti ovoj instituciji.

- Najveći problem je primjena niza uredbi bez finansijskog pokrića za isplatu beneficiranih penzija. I MMF i Vlada traže rezultate revizija korisnika i tih i ostalih naknada. Nastojat ćemo riješiti i dugovanja prema demobilisanim borcima, bez obzira što je to problem kantonalnih zavoda za zapošljavanje – istakao je Bevanda.

Govoreći o aktulenim razgovorima s predstavnicima MMF-a, ministar finansija FBiH je naglasio da je krajnji rok za isupnjenje uvjeta za daljni nastavak pomoći kraj ovog mjeseca, te da ukoliko do tada strukturalne reforme ne budu usvojene pomoći MMF-a nema sve do jeseni, a što znači da će na čekanju biti i već odobrena sredstva Svjetske banke i Evropske komisije.

- Federalni budžet je likvidan, no problem su kantoni jer nijedan nije ispunio zahtjeve MMF-a. Oni neće dobiti ni fening pomoći sve dok ne usklade potrošnju s prihodima, riješe zakone o plaćama, i sačine uštede. To što su oni ukalkulirali sredstva MMF-a u svoje budžete ništa ne znači bez ispunjenja uvjeta – dodao je Bevanda.

Preostali uvjeti za 30 miliona eura MMF-a

- Dostaviti rezultate revizije socijalnih i boračkih naknada
- Usvajanje Strategije reofrme Fonda PIO
- Rješavanje beneficiranih penzija
- Usvajanje Zakona o plaćama

Porezna uprava ne radi svoj posao

Odgovarajući na pitanje našeg lista zbog čega se konačno ne rješava spor Porezne uprave i kladionica oko navodnog duga vrijednog čak 24 miliona KM, a što navodno blokira Ministarstvo finansija, Bevanda je kazao da je to „netačno“.

- Porezna uprava ne radi svoj posao i niko ih ne sprječava da naplate bilo kakav dug od bilo koga. Zašto nisu izdavali prekršajne naloge i zatvarali kladionice kao što to čine s drugim firmama. Ovo pitanje očitio postaje političko, jer je sjedište većine kladionica u Mostaru, a možda je problem što smo ja i moj prethodnik Hrvati – odgovorio je Bevanda

 

[Emir]

BiH među najvećim potrošačima energije u široj regiji

Na svjetskom nivou, BiH se svrstava u isti rang s Alžirom, Armenijom, Bolivijom, Argentinom, Estonijom i Senegalom

Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti Energis je, u okviru redovnih aktivnosti, proveo istraživanje o utrošku energije u BiH te zaključio da je BiH među najvećim potrošačima energije u široj regiji.

U okviru istraživanja izračunat je omjer potrošene energije po stanovniku u odnosu na GDP per capita, kao jedan od bitnih pokazatelja efikasnosti korištenja energije u zemlji.

Istraživanje je ponukano izvještajima o potrošnji energije javnog sektora i izvještajima o energetskim potencijalima BiH koji u posljednje vrijeme dobijaju na značaju.

Omjer potrošene energije po osobi u odnosu na GDP per capita je ustvari učešće troška energije u bruto domaćem proizvodu (GDP).

Prema dostupnim podacima taj omjer za BiH iznosi 23,21 posto i u okruženju veći omjer imaju samo Srbija (27) i Makedonija (30,56 posto).

Ovaj omjer na nivou Evropske unije iznosi 11,57, a na nivou Evrope je 15,89 posto.

Na svjetskom nivou, BiH se svrstava u isti rang s Alžirom, Armenijom, Bolivijom, Argentinom, Estonijom i Senegalom, dok sve razvijene zemlje imaju znatno niži omjer učešća troškova energije u GDP-u.

Radi maksimiziranja iskoristivosti energije, nadležni organi BiH moraju provesti niz mjera u cilju povećanja energetske efikasnosti, što će u konačnici dovesti do smanjenja troškova energije, ali i povećanja raspoložive energije koju BiH može izvoziti, preporuka je Energisa.

Te mjere se prvenstveno odnose na promjenu zakonske regulative i usklađivanje zakona sa zakonima i inicijativama EU u ovoj oblasti.

 

[Emir]

GRAWE osiguranje prošle godine ostvario dobit od 800.000 maraka

Veliki porast prihoda od premija i zapošljavanje 30 novih radnika

Kompanija Grawe osiguranje ostvarila je lani premijski prihod od 18,2 miliona KM, dok je neto profit iznosio 800.000 maraka. Od ukupnog prihoda nešto više od 17 miliona maraka prikupljeno je od životnih, dok je ostatak od neživotnih osiguranja.
Ovo je za „Avaz“ kazao generalni direktor ove osiguravajuće kuće Georg Šnajder (Schneider) ističući da je Grawe osiguranje, u odnosu na 2008., ostvarilo rast premije od milion maraka i pored ekonomske krize.
- Svaka kriza ima loše i dobre strane. Loša utječe na pad poslovanja kompanija, radnici ostaju bez posla,smanjuje se ekonomska aktivnost. U krizi se vidi koje firme imaju poslovnu stabilnost i efikasnost, dugotrajnost i povjerenje klijenata - kaže Šnajder.
Prema njegovim riječima, osim što je Grawe osiguranje zabilježilo rast premije u prošloj godini, kompanija je u prva četiri mjeseca zaposlila 30 novih radnika, otvorila dvije nove poslovnice, a pojačat će i marketinške aktivnosti.
- U krizi se ne smijemo skrivati, jer onda klijenti i poslovni partneri zaključuju da loše poslujemo. Moramo biti otvoreni prema javnosti i klijentima. To je stvar psihologije, tako se pobjeđuje kriza - ističe Šnajder.
Ovo osiguravajuće društvo svu svoju dobit reinvestira u Bosni i Hercegovini i Šnajder kaže da je najbolje da novac ostaje ovdje, jer pomaže oporavku, vrti se ukrug i prisutan je na tržištu. Grawe osiguranje u narednom periodu pokreće
i dvije nove usluge za klijente, a to je osiguranje štednje osiguranja obrta za mala i srednja preduzeća.


Osigurana suma
- Što je veća osigurana suma novca, to je veća dobit za osiguranika. Osim toga, na tržištu ćemo nastupiti i sa ponudom osiguranja obrta za mala i srednja preduzeća. Najbitnije je da osiguranik dobije pokriće za novu nabavnu vrijednost. Naprimjer, ako nekome izgori kuća, onda će osiguranik dobiti kuću, a ne amortizovanu vrijednost. To je najbitnije. Ako klijent nešto osigura, da zna šta će dobiti u slučaju štete - ističe Šnajder.

 

[Emir]

Bh. inovatorke u Seulu osvojile šest nagrada

Pored navedenog, Asocijacija inovatorki NOVA u BiH je dobila i dva priznanja

Prva ženska asocijacija inovatorki u Bosni i Hercegovini NOVA, ujedno prva ovakve vrste na Balkanu, osvojila je zapažen rezultat na 3. svjetskoj izložbi inovatorki u Seulu, u Južnoj Koreji, od 4. do 10. maja.

Kako se ističe u saopćenju iz te asocijacije, prezentirano je šest inovacija i svaka od njih je dobila nagradu.

Vukosava Božić iz Banja Luke dobila je zlatnu medalju za krevetnu kadu za higijenu teških bolesnika.

Azra Hadžič iz Sarajeva za pazušni umetak - upijač znoja te Milka Matešič iz Bihaća za prirodnu pomadu za liječenje psorijaze dobile su srebrne medalje, dok su dobitnice bronzanih medalja Galina Marjanović iz Banja Luke za lutku u narodnoj nošnji, Ajla Sadiković iz Ljubuškog za držač korneta za sladoled i Mika Stupar iz Potkozarja za motive s narodnog tradicionalnog rada iz Potkozarja.

Pored navedenog, Asocijacija inovatorki NOVA u BiH je dobila i dva priznanja: Specijalno priznanje Instituta za zaštitu intelektualne svojine Makedonije te Specijalno priznanje KIVI za razvoj ženskog inovatorstva.

 

[Emir]

Rafineriji šećera srebreni pehar za kvalitet

"Agragold" kristalni bijeli šećer u pakovanju od jednog kilograma osvojio zlatnu medalju

Rafinerija šećera "Studen-Agrana" iz Brčkog osvojila je dvije zlatne medalje za kvalitet proizvoda na 77. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, saopćeno je danas iz ove kompanije.

"Agragold" kristalni bijeli šećer u pakovanju od jednog kilograma osvojio je zlatnu medalju i "Agragold" kristalni bijeli šećer u pakovanju od pet kilograma nagrađen je sa velikom zlatnom medaljom.

U saopćenju se ističe da nepune dvije godine nakon otvaranja Rafinerije šećera ovaj proizvođač već ima šampionski kvalitet za dvije kategorije proizvoda.

- Komisija za ocjenu kvaliteta na međunarodnom sajmu u Novom Sadu je prepoznala pobjedničku kombinaciju, najmodernije proizvodne tehnologije i posvećenost zaposlenih, koji su zaslužni za bijeli kristalni šećer sa vrhunskim kvalitetom, a na veliko zadovoljstvo potrošača. Upravo zato je `Studen- Agrana` nagrađena srebnim šampioniskim peharom za odličan kvalitet šećera, navodi se u saopćenju.

Kapacitet proizvodnje rafinerije, koja je jedini prozvođač šećera u Bosni i Hercegovini, je 150.000 tona bijelog kristalnog šećera koji se proizvodi iz uvoznog sirovog šećera.

 

[Emir]

Bosnalijek nastoji održati stabilno poslovanje

Nastojanja uprave na održanju nivoa prihoda iz 2009 godine

Bosnalijek d.d. Sarajevo je u prvom kvartalu 2010. godine ostvario ukupan prihod od 21,7 miliona KM, od čega je 15,1 milion KM realizirano na tržištu Bosne i Hercegovine, a 6,6 miliona KM na izvoznim tržištima.
Kako se navodi u saopćenju Bosnalijeka, kompanija je u prvom kvartalu ove godine zabilježila pad prihoda od 11 posto u odnosu na isti period prošle godine jer je na domaćem tržištu zabilježen nekontrolirani pad cijena lijekova, zbog nepostajanjem sistema utvrđivanja cijena lijekova koji se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Na izvoznim tržištima ostvaren je prihod na nivou prihoda iz prvog kvartala 2009. godine, a vodeće izvozno tržište u ovom periodu je Rusija, dok su značajne stope rasta ostvarene u Ukrajini 224,2 i Hrvatskoj 66,5 posto.

Dobit prije amortizacije, kamata i poreza je iznosila 3,5 miliona KM, dok je ostvarena neto dobit iznosila 1,1 milion KM.

Ukupna vrijednost imovine Bosnalijeka na dan 31.03.2010. godine je iznosila 174 miliona KM, sa povećanjem od 0,3 posto u odnosu na 31.12.2009. godine.

Ukupne obaveze su smanjenje za jedan posto u odnosu na prethodni period i iznose 59 miliona KM, od čega su kratkoročne obaveze 54 miliona KM i dugoročne pet miliona KM.

Vrijednost kapitala Bosnalijeka je uvećana za jedan posto u odnosu na prethodni period i iznosi 115 miliona KM.

Uprkos usporenoj dinamici prodaje u prvom kvartalu i očekivanjima da će i 2010.godina biti obilježena svim negativnim efektima globalne finansijske krize u farmaceutskom sektoru, Uprava kompanije predviđa da će prihode od prodaje ostvariti na nivou 2009. godine, uz dvocifrene stope rasta u izvozu, te neto dobit na prošlogodišnjem nivou.




Bosnalijek d.d.

 

[Emir]

Lani uvezli 71, a izvezli tek 10 miliona KM raznih repromaterijala

Grafička industrija u BiH ne proizvodi ništa od reprodukcijskog materijala za štamparstvo

Grafička industrija u Bosni i Hercegovini prošle godine uvezla je 71 milion KM raznih repromaterijala, a izvezla svega 10 miliona KM što govori da ova grana privrede značajno doprinosi spoljnotrgovinskom deficitu Bosne i Hercegovine, rekao je predsjedavajući Grupacije grafičke industrije Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Fehim Škaljić.

On je istakao da je razlog za ovoliki uvoz što Bosna i Hercegovina ne proizvodi ništa od reprodukcijskog materijala za štamparstvo, što se ne pokušava tražiti supstitut na lokalnom tržištu, što se uvozi i oprema koja se servisira u zapadnim zemljama.

- Na početku ove godine u prva dva mjeseca došlo je do osjetnog pada proizvodnje. Januar i februar su bili katastrofalni mjeseci, mart i april bilježe rast, ali se u isto vrijeme pojavljuje turbulencija na tržištu repromaterijala, rekao je Škaljić novinarima.

Prema njegovim riječima, sve ovo, kao i nelikvidnost preduzeća u BiH koja se očekuje tokom ove godine, može dovesti do ugroženosti jednog broja radnih mjesta u grafičkoj industriji.

Da bi prevazišli sve ove probleme sa kojima se suočava grafička industrija u BiH, Škaljić je rekao da će pokušati unutar Grupacije da se dogovore na koji način da ne budu jedni drugima nelojalna nekonkurencija, te da u periodu preživljavanja ne idu ispod realne tržišne cijene.

- S druge strane, potrebno je da se organizovano nastupa putem komorskog sistema i ekonomsko-socijalnog vijeća i udruženja poslodavaca, te fiskalni okvir za štamparstvo svesti u razumnu mjeru, istakao je Škaljić.

On navodi da je i u BiH štampanje knjiga, novina i svega onoga što je potrebno jednoj civilizovanoj državi, opterećeno sa istim PDV-om kao i duvan i druge stvari, što nije u mnogim zemljama u okruženju.

Škaljić smatra da će do kraja godine u grafičkoj industriji doći do povećane potrebe za poslom, ali da će biti problema u naplati.

On je naveo da ova grafička industrija zapošljava oko 4.500 radnika i učestvuje u bruto društvenom proizvodu BiH sa 0,4 posto, a od ukupnog broja zaposlenih u BiH grafička industrija učestvuje sa 0,6 posto.

Na današnjem sastanku Grupacije dekan Grafičkog fakulteta u Kiseljaku Salim Ibrahimefendić govorio je o značaju i ulozi ovog fakulteta u procesu edukacije kadrova za potrebe grafičke industrije BiH, a o putevima grafičke djelatnosti u trendu razvoja grafičke tehnologije voditelj studija na ovom fakultetu magistar Amra Tuzović.

 

[Emir]

U probni rad puštena HE Mostarsko blato

HE Mostarsko blato očekivane je godišnje proizvodnje 170 gigavat sati (GWh)

Hidroelektrana "Mostarsko blato", koja se nalazi u sastavu Javnog preduzeća Elektroprivreda HZHB, danas je puštena u probni rad.
Hidroelektranu su u probni rad pustili direktor Elektroprivrede HZHB Matan Žarić i predsjednica Federacije BIH (FBiH) Borjana Krišto.
Kako je rečeno ovom prilikom, projekat izgradnje hidroelektrane Mostarsko blato je razmatran decenijama, urađeni su brojni dokumenti, ali je realizacija uslijedila tek u posljednjih nekoliko godina.
U svom obraćanju prisutnima, Žarić je kazao da je 1997. godine ovaj projekat okarakterisan kao razvojni.
- HE Mostarsko blato očekivane je godišnje proizvodnje 170 gigavat sati (GWh), što je 10 posto ukupne proizvodnje Elektroprivrede. Koristeći ljudski potencijal i vlastita sredstva, krenuli smo u iznalaženje rješenja u okviru višenamjenskog korištenja resursa Mostarskog blata - pojasnio je Žarić.
Također, rečeno je da je vrijednost izgradnje ove hidroelektrane 140 miliona KM, od čega su 60 posto vlastita sredstva.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić je istakao da pokretanje HE Mostarsko blato ne doprinosi samo proizvodnji električne energije, već i potiče stopu ekonomskog rasta na državnom nivou.
Ovo je druga poslijeratna hidroelektrana u elektroenergetskom sistemu Elektroprivrede HZHB, nakon hidroelektrane "Peć-Mlini", izgrađene prije šest godina.
HE Mostarsko blato je smještena jugozapadno od Grada Mostara i koristi vode sliva Lištice koje se prikupljaju u akumulacijski bazen.
Ova hidroelektrana se sastoji od devet građevinskih - energetskih objekata, a to su: akumulacijski bazen, ulazna građevina, dovodni tlačni tunel, vodna i zasunska komora, tlačni cjevovod, strojarnica, donji kompenzacijski bazen, odvodni zatvoreni kanal i priključni dalekovod.
Pripremni radovi i izgradnja počela je 2006. godine.