Wirtschaft Bosnien-Herzegowinas - Biznis Bosna i Hercegovina - Economy of BiH

[Jango]

[h=1]Velike mogućnosti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora[/h]BiH ima velike mogućnosti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, jer je sunčana, bogata bio masom i ima veliki vodni potencijal, te bi mogla snažno konkurisati na evropskom tržištu, ocijenjeno je na današnjem sastanku predstavnika Republike Srpske i Federacije BiH sa njemačkim ulagačima na Trebeviću kod Sarajeva.
Predsjednik FBiH Živko Budimir, koji je bio domaćin sastanka o temi proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, rekao je da je dobro da dođe do realizacije ovakvih projekata u BiH, jer su potencijali cjelokupne teritorije veći, a zajednički projekti zbližavaju entitete i vraćaju povjerenje u BiH.
Federalni premijer Nermin Nikšić rekao je da podržava projekte koji bi unaprijedili privredu BiH i najavio da će svaki konkretan dogovor staviti na razmatranje federalnoj Vladi.
Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željko Kovačević, koji je tu bio u ime predsjednika Vlade, rekao je da podržava projekte koji zbližavaju Srpsku i FBiH, ali je napomenuo da je potrebno organizovati dalje radne sastanke s entitetskim vlastima po pitanju realizacije projekta njemačkih ulagača.
Delegaciju privrednika iz Njemačke predvodio je direktor projekta Manferd Šubert, koji je istakao da proizvodnja mora biti tržišno usmjerena, a ne na subvencije, te da se vlasništvo nad investicijom mora zadržati u BiH, saopšteno je iz kabineta predsjednika FBiH.
"Ne prodaje se vlasništvo, nego samo proizvod, kojeg ima previše za potrebe BiH, te BiH može ostvariti značajan izvoz energije u zemlje EU", istakao je Šubert.

ekapija.ba - Velike mogu

 

[Ero]

[h=1]Mljekarima prijeti propast: Mlijeko iz BiH od prvog dana 2013. neće moći u EU[/h]
[h=4](24SI) - Deficit BiH u spoljnotrgovinskoj razmjeni od naredne godine samo na izvozu mlijeka mogao bi se povećati za 40 miliona KM, upozoravaju domaći proizvođači mlijeka.[/h] [24 sata info]
Kako bi s plasmanom prehrambenih proizvoda, uključujući i mlijeko, izašli na tržište Evropske unije, konkretno Hrvatske kao najvećeg kupca, BiH mora do 1. januara 2013. godine obezbijediti uslove kontrole proizvodnje neophodne za izdavanje certifikata u skladu sa standardima EU-a .

Draženko Budimir, direktor zemljoradničke zadruge Livač iz Bosanskog Aleksandrovca, čija je osnovna djelatnost proizvodnja mlijeka i sira "trapista" kazao je za Anadoliju da, ukoliko u BiH ne bude osnovana akreditovana veterinarska laboratorija, proizvođači mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa neće moći izvoziti svoje proizvode na tržište EU-a.

"To znači da od 1. januara 2013. nećemo moći izvoziti ni u Hrvatsku, za koju sada važi poseban sporazum sa 11 mljekara koje mogu svoje proizvode plasirati na njeno tržište", pojasnio je Budimir. Prema njegovim riječima, iako Livač posjeduje i ISO i HASAP standard, i kontrolu njegovih proizvoda vrši Institut za veterinarstvo Vaso Butozar iz Banjea Luke, to bez akreditovanog veterinarskog laboratorija nije dovoljno da se uđe na tržište EU-a.

"Za to se zna već godinama, ali u BiH niko nije radio na rješavanju problema vezanih za osnivanje akreditovane laboratorije. Sada smo dovedeni u situaciju koja bi mogla uništiti cjelokupnu mljekarsku proizvodnju, ukoliko do 2013. ovaj problem ne bude riješen", kazao je Budimir.

Problematiku certificiranja mlijeka i mliječnih proizvoda na državnom nivou, u skladu sa standardima koje propisuje EU, trebala bi da riješi Kancelarija za veterinarstvo, koja djeluje u sklopu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Međutim, niko od nadležnih za tu problematiku nije se počeo baviti tim poslom.

Miloš Radojičić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka RS-a, u izjavi za Anadoliju, istakao je da bi gubitak hrvatskog tržišta značio i kraj mljekarske proizvodnje u BiH.

Predsjednik Asocijacije proizvođača mlijeka Federacije BiH Mehmed Nikšić ističe da bi preko 70 posto primarnih proizvođača mlijeka u tom bh. entitetu moglo biti isključeno iz otkupa, pošto je riječ o farmerima koji imaju do pet muznih krava.

"Izvršna i zakonodavna vlast u državi nisu uradili svoj dio posla na vrijeme i oni će biti najodgovorniji ako se to desi", kazao je Nikšić.

I dok se predstavnici državnih institucija ne oglašavaju, premijer Federacije BiH Nermin Nikšić uvjeren je da se do ulaska Hrvatske u EU problem neće riješiti. Ipak, on proizvođačima mlijeka nudi druge opcije.

"Pregovarali smo i postoje neki kontakti sa predstavnicima Turske i sa predstavnicima zemalja sa Bliskog istoka, koje su zainteresovane za naše proizvode i mi ćemo nastojati da otvaranjem tog tržišta kompenziramo to što ćemo eventualno izgubiti tržište Hrvatske i EU-a", pojasnio je Nikšić.

24sata.info - Mljekarima prijeti propast: Mlijeko iz BiH od prvog dana 2013. ne

 

[Ero]

[h=1]Investicija u TE Tuzla od 1,5 milijardi KM: EPBiH raspisuje tender za najveći poslijeratni posao[/h]http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/108785-investicija-u-blok-7-te-tuzla-vrijedna-1-5-milijardi-km-epbih-danas-raspisuje-tender-za-najveci-poslijeratni-posao.html

 

[Ero]

Dionicu vrijednu tri milijarde KM gradit će Austrijanci ili Francuzi

Autoput Orašje - Brčko - Tuzla - Žepče, dužine od oko 140 kilometara, koji je projektom koridora 5C planiran takozvanim Y-krakom, uskoro bi mogao dobiti svoje investitore, saznaje "Dnevni avaz".

Enver Bijedić, federalni ministar prometa i komunikacija, kazao je za naš list kako je sve izvjesnije da će ovaj dio autoputa biti građen po principu koncesije, a u igri za investitore su dvije velike evropske kompanije.

- Veliki interes pokazale su po jedna kompanija iz Austrije i Francuske. U toku su razgovori s njihovim menadžmentima. Interes koji pokazuju i koji s pravom ulijeva nadu da ovaj projekt ima smisla, opravdan je iz jednog logičnog razloga. Kompanija koja zapošljava oko 75.000 radnika sve je više bez posla, jer su autoputevi u Evropi uglavnom sagrađeni. Posao u BiH za njih je sigurno veliki izazov - kazao je Bijedić.

Idejni projekti za dionice puta od Orašja do Brčkog te od Brčkog do Tuzle već su urađeni, dok je pri kraju i izrada projekta za dionicu od Tuzle do Zenice, gdje bi se Tuzla priključivala na autoput. Vlada Federacije BiH, prema Bijedićevim riječima, užurbano radi i na uklanjanju zakonskih prepreka.

- Moraju biti ispunjeni svi zakonski uslovi kako bi se ozbiljne firme javile na tendere. Tu mislimo na donošenje zakona o gradnji ceste na koridoru 5C, o koncesijama te o privatno-javnom partnerstvu - dodaje Bijedić.

Dionica autoputa od Tuzle do Orašja budućeg investitora koštala bi oko tri milijarde maraka. Uložena sredstva kompanija koja bude gradila, prema ugovoru o koncesiji, naplaćivala bi od putarina narednih tridesetak godina.

http://www.avaz.ba/vijesti/teme/dionicu-vrijednu-tri-milijarde-km-gradit-ce-austrijanci-ili-francuzi

 

[Ero]

Slovenski eksperti obilaze proizvođačke subjekte u BiH[h=1]Slovenija pomaže BiH u izvozu na tržište EU-a[/h]Vanjskotrgovinska komora BiH je danas predstavila projekat sačinjen zajedno s Ambasadom Slovenije čijom realizacijom bi trebala biti osigurana pomoć bh. proizvođačima da ostvare lakši izvoz na tržište Evropske unije.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić kazao je da će Slovenija i njeni eksperti ovim projektom pomoći BiH i njenim proizvođačima da otklone barijere i zakonske prepreke koje u velikoj mjeri sprečavaju izvoz bh. proizvoda na tržište EU-a.

“Već danas će slovenski eksperti obići određene proizvođačke subjekte u BiH, koji će dobiti stručnu analizu, kako bi otklonili postojeće nedostatke koji ih koče prilikom izvoza na tržište EU-a”, istakao je Bojić.

On je napomenuo da je ovo vrlo bitno, jer je BiH u 2011. godini izvezla preko 160 miliona KM proizvoda od mesa, mesnih prerađevina, ribe, meda, mlijeka i mliječnih prerađevina. Bojić je istakao da će eksperti iz Slovenije znanjem i vještinama pomoći bh. proizvođačima da otklone prepreke koje stoje na putu izvoza domaćih proizvoda u EU.

Zamjenik ambasadora Republike Slovenije u BiH David Brozina istakao je da Slovenija ovim projektom želi pomoći BiH i njenim proizvođačima da poboljšaju ispunjenje uslova za izvoz domaćih proizvoda u EU.

“Projekat se sastoji od tri dijela. Prvi dio je rad slovenskih eksperata sa Uredom za veterinarstvo BiH i drugim nadležnim organima u BiH kako bi se dale preporuke o potrebnoj legislativi za izvoz u EU. Drugi dio je edukacija za proizvođače o uslovima za izvoz hrane u EU. Treći dio je pomoć naših eksperata laboratorijama u BiH kako bi se mogle akreditirati i pregledati hranu za izvoz u EU”, kazao je Brozina.

On je napomenuo kako je sadašnji sistem kontrole hrane i veterinarske kontrole u BiH vrlo složen i komplikovan, i da je taj lanac vrlo dugačak te da to sigurno neće zadovoljiti standarde EU-a.

Direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba izrazio je zadovoljstvo činjenicom što će se se provođenjem ovog projekta steći uslovi da se domaći inspektori za nadzor hrane za izvoz mogu certificirati u Uredu za veterinarstvo BiH što do sada nije bio slučaj.

“Do sada smo morali slati uzorke hrane u laboratorije u susjednim zemljama, što nas je koštalo mnogo, ali nakon ovog projekta imat ćemo domaće inspektore koji će ubrzati proces certificiranja proizvoda za izvoz u EU”, kazao je Kalaba.

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sejad Mačkić napomenuo je da je projekat u kojem učestvuju eksperti iz Slovenije vrlo značajan za BiH, jer će se na ovaj način intenzivirati i usklađivanje potrebne domaće legislative sa legislativom koju zahtijeva Bruxselles.

Source.ba - Slovenija poma

 

[Ero]

[h=1]Napredak za 12 pozicija: BiH na 88. mjestu na rang listi konkurentnosti WEF-a[/h]
[h=4](24SI) - Bosna i Hercegovina se na najnovijoj globalnoj rang-listi konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) nalazi na 88. mjestu s 3,93 poena od mogućih sedam među 144 rangirane države. BiH je u odnosu na prošlogodišnje rangiranje, kada je imala 3,8 poena, napredovala za čak 12 pozicija i na listi je pretekla Srbiju.[/h] [24 sata info]
Od ostalih zemalja regiona, Hrvatska je na ljestvici WEF-a na 81 mjestu i nazadovala je za pet mjesta u odnosu na izvještaj iz prethodne godinu, dok je Srbija ostala na 95.mjestu.

Slovenija je 56. i napredovala je za jedno mjesto, Makedonija je sada na 80., a bila je na 79. mjestu, dok je Crna Gora nazadovala za 12 mjesta i sa 60. u 2011. spustila se na 72. mjesto. Albanija je iza BiH na 89. mjestu kamo je dospjela sa 78. mjesta u prethodnom izvještaju.

Švicarska je i dalje po globalnoj konkurentnosti na vrhu ljestvice Svjetskog ekonomskog foruma. Singapur je zadržao 2. mjesto, dok je Švedsku na 3. mjestu preskočila Finska.

Na 5. mjesto probila se Holandija, koja je napredovala za dva mjesta u odnosu na godinu ranije, dok je Njemačka ponovo 6.

SAD bilježi pad konkurentnosti četvrtu godinu zaredom i na aktuelnoj ljestvici je zauzeo 7., dok je godinu ranije bio na 5. mjestu.

Na listi deset najkonkurentnijih ekonomija još su Velika Britanija na 8., Hong Kong na 9. i Japan na 10. mjestu.

Dugovima opterećena Grčka nastavila je pad na ljestvici i sada se nalazi na 96. mjestu, kliznuvši za šest mjesta u odnosu na prethodni izvještaj.

Kina, druga najveća svjetska ekonomija, zauzela je tek 29. mjesto, nazadovavši za tri mjesta.

24sata.info - Napredak za 12 pozicija: BiH na 88. mjestu na rang listi konkurentnosti WEF-a

 

[Kejo]

Napredak za 12 pozicija: BiH na 88. mjestu na rang listi konkurentnosti WEF-a


(24SI) - Bosna i Hercegovina se na najnovijoj globalnoj rang-listi konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) nalazi na 88. mjestu s 3,93 poena od mogućih sedam među 144 rangirane države. BiH je u odnosu na prošlogodišnje rangiranje, kada je imala 3,8 poena, napredovala za čak 12 pozicija i na listi je pretekla Srbiju.

[24 sata info]
Od ostalih zemalja regiona, Hrvatska je na ljestvici WEF-a na 81 mjestu i nazadovala je za pet mjesta u odnosu na izvještaj iz prethodne godinu, dok je Srbija ostala na 95.mjestu.

Slovenija je 56. i napredovala je za jedno mjesto, Makedonija je sada na 80., a bila je na 79. mjestu, dok je Crna Gora nazadovala za 12 mjesta i sa 60. u 2011. spustila se na 72. mjesto. Albanija je iza BiH na 89. mjestu kamo je dospjela sa 78. mjesta u prethodnom izvještaju.

Švicarska je i dalje po globalnoj konkurentnosti na vrhu ljestvice Svjetskog ekonomskog foruma. Singapur je zadržao 2. mjesto, dok je Švedsku na 3. mjestu preskočila Finska.

Na 5. mjesto probila se Holandija, koja je napredovala za dva mjesta u odnosu na godinu ranije, dok je Njemačka ponovo 6.

SAD bilježi pad konkurentnosti četvrtu godinu zaredom i na aktuelnoj ljestvici je zauzeo 7., dok je godinu ranije bio na 5. mjestu.

Na listi deset najkonkurentnijih ekonomija još su Velika Britanija na 8., Hong Kong na 9. i Japan na 10. mjestu.

Dugovima opterećena Grčka nastavila je pad na ljestvici i sada se nalazi na 96. mjestu, kliznuvši za šest mjesta u odnosu na prethodni izvještaj.

Kina, druga najveća svjetska ekonomija, zauzela je tek 29. mjesto, nazadovavši za tri mjesta.

24sata.info - Napredak za 12 pozicija: BiH na 88. mjestu na rang listi konkurentnosti WEF-a

Ja, das habe ich auch gesehen. Ihr habt Albanien überholt.

 

[Ero]

[h=1]VIDEO: Amerikanac novi kupac Fabrike duhana Mostar[/h]
24sata.info - VIDEO: Amerikanac novi kupac Fabrike duhana Mostar

 

[Ero]

Država zadužena sa 6,7 milijardi KM za krpljenje budžetskih rupa

Javna zaduženost Bosne i Hercegovine sve više zabrinjava ekonomske analitičare, koji na sav glas upozoravaju da država vrtoglavo ide ka recesiji i potpunoj blokadi. Analize pokazuju da se vanjski dug BiH iz godine u godinu povećava, ali da novac koji dobijemo od kredita usmjeravamo na sve osim u privredu i infrastrukturu.

O tome govori i posljednji izvještaj koji je sačinilo Ministarstvo finansija BiH, prema kojem smo od 2007. do 2011. godine zaduženi s novih 2,8 milijardi maraka, čime je vanjski dug porastao sa 3,9 na 6,7 milijardi maraka!

Bez zaposlenja

Međutim, poražavajuća je činjenica da je samo 14 posto ovih kreditnih zaduženja uzimano za privrednu djelatnost. Ostalih 86 posto potrošeno je na javni sektor! Iako vanjski dug i nije toliko velik u odnosu na BDP, jednostavno nema pokazatelja opravdanosti zaduživanja, jer je, primjerice, zaposlenih sve manje.

Ekonomski analitičar Duljko Hasić pojašnjava za "Dnevni avaz" da se mali dio sredstava iz kreditnog zaduženja izdvaja za privredne aktivnosti, te da sve ostalo ide u sistem "protočnog bojlera" za krpljenje budžetskih deficita.

Za BiH je, kaže, karakteristično da se sredstva po osnovu zaduživanja unaprijed potroše, s obzirom na to da su vlasti stvorile velike deficite na svim novima. Time se stvara klima u kojoj niko ne zna na koji se način troši novac, odnosno u koje svrhe se odobrava zaduženje, pogotovo kada su u pitanju veliki iznosi sredstava.

- Dovedeni smo do politike svršenog čina da vlasti BiH jednostavno imaju samo jednu soluciju, a to je kreditno zaduženje kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Sada je ključno kako se usmjeravaju i distribuiraju ta sredstva, koja su veliki teret i kreditno ropstvo za većinu građana BiH. Privreda je zaista u velikoj dubiozi, u stanju nelikvidnosti, a glavni generatori, država i njeni fondovi, dokazuju da se menadžmenti firmi moraju zaduživati - napominje Hasić.

On upozorava da je suštinska stvar u tome što u BiH ne postoji plan zaduživanja, a posebno usmjeravanja dobivenih sredstava.

Sužen okvir

- Ovakva politika bh. vlasti ni u kom slučaju ne može biti dugoročnog karaktera, jer dovodi do dubioze kompletnog ekonomskog sistema koji čini neodrživim. S druge strane, ne postoji politika vođenja ni kada je u pitanju zaduživanje, kao ni pitanje distribucije i usmjeravanja sredstava. Takva politika rezultirala je sa 550.000 nezaposlenih ljudi te potpuno suženim okvirom industrijske proizvodnje. U posljednja dva kvartala, drugom i trećem, imamo situaciju da je došlo do stagnacije privrednih aktivnosti odnosno uzastupnog pada ključnih ekonomskih pokazatelja - uvoza i izvoza. Ustvari, imamo pa gotovo sigurno fazu recesije - naglašava Hasić.

On zaključuje da bh. vlasti pokušavaju samo doći do kredita kako bi riješili svoj problem vezan uz deficite koje su unaprijed planirali.

- Unaprijed je vezana omča oko vrata državi BiH i njenom stanovništvu zbog toga što se sredstva od zaduživanja moraju usmjeravati u sistem protočnog bojlera od kojeg nema niko koristi. Nema plana ni racionalizacije u javnoj potrošnji - dodaje Hasić.

Razvojne svrhe

Da je bh. vlastima stalo do građana, iznašli bi način te makar polovinu od zaduženja usmjerili u razvojne svrhe, mišljenja je Hasić.

- Trebalo bi uložiti u aktiviranje materijalnih i prirodnih kapaciteta da bi se stvorila odgovarajuća vrijednost BiH i da po tom osnovu država može finansirati svoju javnu potrošnju. Ovako imamo potpuni promašaj - dodao je Hasić.

Samo 1.050 građana dužno čak pet miliona KM!

Poseban problem su i zaduženja građana BiH. Udruženju za odgovorno upravljanje ličnim finansijama "U plusu", koje pruža usluge finansijskog i pravnog savjetovanja besplatno, obraćaju se građani koji ili su prezaduženi te imaju poteškoća s urednom otplatom svojih kreditnih zaduženja ili imaju pitanja vezana uz nerazumijevanje ugovornih odredbi.

Ajla Mostarac, direktorica Udruženja "U plusu", kaže za "Avaz" da im se obratilo oko 1.050 građana za finansijski ili pravni savjet. Ukupan iznos preostalih kredita građana koji imaju probleme u otplati dugovanja kreće se oko pet miliona KM.

- Najčešći razlozi zbog kojih građani imaju poteškoće pri otplati kredita su smanjenje prihoda u domaćinstvu, gubitak posla, bolest ili smrtni slučaj u porodici, te zatvaranje privatne firme - kazala je Mostarac

Dr

 

[Kejo]

25.09.2012 18:13:39

En Ucuz Bingo, En Pahalı Mercator

Araştırma, Bosna’da en pahalı market zincirnin Mercator, en ucuz market zincirinin Bingo olduğunu ortaya koydu.

Temel gıda malzemelerinin fiyatlarının karşılaştırıldığı bir araştırma, Bosna’da en pahalı market zincirnin Mercator, en ucuz market zincirinin Bingo olduğunu ortaya koydu.


Namirnice.ba tarafından 21.09.2012 tarihindeki fiyatlar temel alınarak hazırlanan araştırmada, Bosna Hersek’teki en büyük market zincirleri Bingo, Interex, Mercator ve Konzum’daki fiyatlar karşılaştırıldı.


Ayçiçek yağı, süt, tavuk, kahve ve peynir gibi birçok ürünün fiyatlarının karşılaştırıldığı araştırmaya göre Bosna Hersek’teki en ucuz market Bingo olurken, bu market zincirini Interex ve Konzum izledi. Araştırmaya göre 21.09.2012 tarihinde fiyatların en pahalı olduğu süpermarket ise Mercator oldu. Namirnice.ba tarafından hazırlanan karşılaştırmalı tablo şöyle;

En Ucuz Bingo, En Pahal Mercator