C
-
Herzlich Willkommen im Balkanforum
Sind Sie neu hier? Dann werden Sie Mitglied in unserer Community.
Bitte hier registrieren
Zagreb - Die Hauptstadt Kroatiens
- Ersteller Franjo_Tudjman
- Erstellt am
C
cro_Kralj_Zvonimir
Guest
Velesajam postaje poslovni, kulturni i zabavni centar
Piše: Boba Blašković
Zagrebački velesajam, prema najavama gradonačelnika Milana Bandića i glavnoga gradskog stratega Slavka Dakića, uskoro bi trebao krenuti u rekonstrukciju, obnovu ili dogradnju.
Iako konačna odluka o gradnji novih velesajmskih prostora još nije donesena, stručnjaci kažu da bi najučinkovitija revitalizacija pola milijuna četvornih metara Zagrebačkog velesajma bila gradnja novih sajamskih prostora, a postojeći kvadrati trebali bi se pretvoriti u novu kulturnu, sportsko-rekreacijsku i poslovnu zonu.
Jedan od zagovornika te teze je i arhitekt Đivo Dražić koji je za Jutarnji list predstavio svoju urbanističko-arhitektonsku studiju prostora Zagrebačkog velesajma. Dražić je svoju studiju predao naručitelju, odnosnu Gradu Zagrebu, a trenutno djelatnici ureda za strategijsko planiranje rade na valoriziranju ovog suvremenog projekta.
- Glavni cilj izrade studije je analiza mogućnosti gradnje novog Velesajma na nesagrađenom prostoru istočno od postojećeg, uz Aveniju Većeslava Holjevca, te utvrđivanje smjernica za transformaciju i razvoj izgrađene strukture koja se oslobađa preseljenjem Velesajma na novu lokaciju - rekao je arhitekt Đivo Dražić koji je sa svojim studijem Entasis prije nekoliko mjeseci predao opsežnu studiju Gradskom uredu za strategijsko planiranje. Kaže kako bi njegova studija trebala poslužiti kao podloga za raspis daljnjih javnih natječaja za gradnju velikog novog kompleksa koji će revitalizirati Novi Zagreb.
- Iako mnogi djelatnici Velesajma zagovaraju rekonstrukciju postojećih paviljona, mnogi stručnjaci, predvođeni Milanom Bandićem i Slavkom Dakićem, smatraju da bi se Velesajam trebao transformirati u novi polifunkcionalni kompleks. Današnji Velesajam ima oko 180.000 četvornih metara izložbenog prostora, od čega se za velesajmske svrhe koristi samo trećina, odnosno oko 60.000 četvornih metara, a ostali paviljoni zjape neiskorišteni i propadaju.
Stoga predlažemo da se na mjestu današnjeg Velesajma sruše svi derutni i nekvalitetni paviljoni, dok bi se kvalitetni i arhitektonski bitni paviljoni koji su pod zaštitom rekonstruirali i prenamijenili u kulturne i turističke svrhe - kaže Dražić.
Za paviljone arhitekata Vitića, Rašice i Haberlea i ostale zaštićene paviljone kaže da bi ih svakako trebalo sačuvati i pretvoriti u tzv. muzej slobodnog vremena, što znači da bi se u njima odvijali koncerti, predstave, izložbe, multimedijalni događaji koji bi privlačili mnogo ljudi, posebice mlade. Predlaže da središnji dio sadašnjeg Velesajma postane novi kulturni centar, dok bi sjeverni dio uz Savu bio prenamijenjen u sportsko-rekreacijsku zonu.
Glavni cilj izrade studije je analiza mogućnosti gradnje novog Velesajma na nesagrađenom prostoru istočno od postojećeg, uz Aveniju Većeslava Holjevca, te utvrđivanje smjernica za transformaciju i razvoj izgrađene strukture koja se oslobađa preseljenjem Velesajma na novu lokaciju
arhitekt Đivo Dražić
- Ondje bi se uz budući nogometni stadion i centar Kajzerica sagradili teniski, rukometni, odbojkaški tereni s atletskom stazom na kojima bi mogli nesmetano uživati svi Zagrepčani.
Uz aveniju Dubrovnik ovom studijom predvidjeli smo gradnju novog poslovnog centra s četiri nebodera u kojima bi mnoge tvrtke mogle imati svoja predstavništva - kaže Dražić, objašnjavajući kako mu je najveći izazov bilo projektiranje novog izložbeno-velesajmskog dijela koji predviđa gradnju paviljona na otprilike 66.000 četvornih metara.
- Prema uzoru na velesajme u Münchenu, Frankfurtu i Milanu, središnjim dijelom novog Velesajma prostirala bi se natkrivena ulica od 300 metara dužine. Ta nova ‘avenija’ omogućila bi ljudima da ulaze u velesajmske prostore bez obzira na vremenske uvijete.
U središnjem dijelu velesajmskog trga, u prostoru blizu zgrade Ine, posjetitelji bi mogli svoje stvari pustiti u garderobi i krenuti u obilazak šest paviljona koji bi po svojoj najmjeni i prirodi bili polifunkcionalni. Svaki paviljon, prema potrebi, mogao bi se pretvoriti u kongresnu dvoranu ili prostor za seminare i izlaganja.
Ta multifunkcionalnost omogućila bi bolje korištenje Velesajma koji bi na taj način mogao raditi i 350 dana u godini. Novost ovog centra je i gradnja hotela koji bi zbog blizine bio idealan mnogim domaćim i inozemnim izlagačima.
Hotel s četiri ili pet zvjezdice imao bi oko 34.000 kvadrata, a mogao bi biti sagrađen kao mali toranj - kaže Dražić. Objašnjava da novi Velesajam zahtijeva potpuno novi sustav parkiranja te da bi zbog toga trebalo sagraditi dva nova podzemna rotora koji bi regulirali bolju protočnost vozila.
- Ti rotori sa sistemom podzemnih cesta vodili bi do podzemnih garaža. S obzirom na to da je površina Velesajma iznimno velika, prema našim proračunima trebalo bi kopati samo jednu podzemnu etažu, što bi pojeftinilo cijeli proces.
U podzemnim garažama nalazio bi se parkiralište za posjetitelje, dok bi izlagači na vanjskom parkingu u blizini paviljona imali direktan pristup izložbenim prostorima - ispričao je uvaženi arhitekt Dražić, koji je uz projektiranje zgrade glavnog južnog ulaza sagradio i još dva paviljona. Napominje kako izvedba tog polifunkcionalnog kompleksa ovisi o financijskim proračunima isplativosti gradnje novog ili rekonstrukcije dosadašnjeg Velesajma.
Javni natječaj za ZV bit će raspisan do kraja godine
Javni natječaj za urbanističko-arhitektonsko rješenje novog Velesajma prema najavama raspisat će se do kraja godine, a pročelnik ureda za strategijsko planiranje Slavko Dakić kaže da će se natječaj u suradnji s Društvom arhitekata Zagreba raspisati kada se programski i konceptualno dovrše sva istraživanja.
- Kompleks Zagrebačkog velesajma funkcionalno i tradicijski strateški je prostor Zagreba. Gradski ured za strategijsko planiranje, uz studiju Zagrebačkog velesajma arhitekta Dražića, istražuje u programskom smislu i posebne vrijednosti još dva prostora uz sami kompleks Velesajma, odnosno jugoistočnog dijela Velesajma na križanju Avenije Dubrovnik i tzv. zagrebačke osovine te kompleksa URIHO zapadno od Velesajma - rekao je Slavko Dakić.
Stari dio za rekreaciju i zabavu
Stari dio Velesajma trebao bi biti pretvoren u kulturnu zonu, odnosno sajam slobodnog vremena u kojem bi se odvijale predstave i koncerti, dok bi južni dio uz Aveniju Dubrovnik trebao biti poslovna zona na kojoj bi se sagradilo četiri nebodera. Na sjevernom dijelu Velesajma, uza Savu, sagradit će se nogometni centar Kajzerica s mnoštvom sportskih terena, atletskih staza i prostora za rekreaciju.
Novi velesajam uz zgradu Ine
Prema projektu arhitekta Djive Dražića, na istočnom dijelu uz Aveniju Dubrovnik i zgradu Ine trebao bi se sagraditi novi velesajam od 66.000 kvadrata. Na središnjem dijelu novog velesajma bila bi natkrivena avenija iz koje bi se ulazilo u polifunkcionalne paviljone. Novost je svakako gradnja hotela na sjeveroistočnoj strani od 34.000 kvadrata koji je predviđen kao suvremeni neboder s više od deset katova.
http://www.jutarnji.hr/nekretnine/ar...sajam,73083.jl
Piše: Boba Blašković
Zagrebački velesajam, prema najavama gradonačelnika Milana Bandića i glavnoga gradskog stratega Slavka Dakića, uskoro bi trebao krenuti u rekonstrukciju, obnovu ili dogradnju.
Iako konačna odluka o gradnji novih velesajmskih prostora još nije donesena, stručnjaci kažu da bi najučinkovitija revitalizacija pola milijuna četvornih metara Zagrebačkog velesajma bila gradnja novih sajamskih prostora, a postojeći kvadrati trebali bi se pretvoriti u novu kulturnu, sportsko-rekreacijsku i poslovnu zonu.
Jedan od zagovornika te teze je i arhitekt Đivo Dražić koji je za Jutarnji list predstavio svoju urbanističko-arhitektonsku studiju prostora Zagrebačkog velesajma. Dražić je svoju studiju predao naručitelju, odnosnu Gradu Zagrebu, a trenutno djelatnici ureda za strategijsko planiranje rade na valoriziranju ovog suvremenog projekta.
- Glavni cilj izrade studije je analiza mogućnosti gradnje novog Velesajma na nesagrađenom prostoru istočno od postojećeg, uz Aveniju Većeslava Holjevca, te utvrđivanje smjernica za transformaciju i razvoj izgrađene strukture koja se oslobađa preseljenjem Velesajma na novu lokaciju - rekao je arhitekt Đivo Dražić koji je sa svojim studijem Entasis prije nekoliko mjeseci predao opsežnu studiju Gradskom uredu za strategijsko planiranje. Kaže kako bi njegova studija trebala poslužiti kao podloga za raspis daljnjih javnih natječaja za gradnju velikog novog kompleksa koji će revitalizirati Novi Zagreb.
- Iako mnogi djelatnici Velesajma zagovaraju rekonstrukciju postojećih paviljona, mnogi stručnjaci, predvođeni Milanom Bandićem i Slavkom Dakićem, smatraju da bi se Velesajam trebao transformirati u novi polifunkcionalni kompleks. Današnji Velesajam ima oko 180.000 četvornih metara izložbenog prostora, od čega se za velesajmske svrhe koristi samo trećina, odnosno oko 60.000 četvornih metara, a ostali paviljoni zjape neiskorišteni i propadaju.
Stoga predlažemo da se na mjestu današnjeg Velesajma sruše svi derutni i nekvalitetni paviljoni, dok bi se kvalitetni i arhitektonski bitni paviljoni koji su pod zaštitom rekonstruirali i prenamijenili u kulturne i turističke svrhe - kaže Dražić.
Za paviljone arhitekata Vitića, Rašice i Haberlea i ostale zaštićene paviljone kaže da bi ih svakako trebalo sačuvati i pretvoriti u tzv. muzej slobodnog vremena, što znači da bi se u njima odvijali koncerti, predstave, izložbe, multimedijalni događaji koji bi privlačili mnogo ljudi, posebice mlade. Predlaže da središnji dio sadašnjeg Velesajma postane novi kulturni centar, dok bi sjeverni dio uz Savu bio prenamijenjen u sportsko-rekreacijsku zonu.
Glavni cilj izrade studije je analiza mogućnosti gradnje novog Velesajma na nesagrađenom prostoru istočno od postojećeg, uz Aveniju Većeslava Holjevca, te utvrđivanje smjernica za transformaciju i razvoj izgrađene strukture koja se oslobađa preseljenjem Velesajma na novu lokaciju
arhitekt Đivo Dražić
- Ondje bi se uz budući nogometni stadion i centar Kajzerica sagradili teniski, rukometni, odbojkaški tereni s atletskom stazom na kojima bi mogli nesmetano uživati svi Zagrepčani.
Uz aveniju Dubrovnik ovom studijom predvidjeli smo gradnju novog poslovnog centra s četiri nebodera u kojima bi mnoge tvrtke mogle imati svoja predstavništva - kaže Dražić, objašnjavajući kako mu je najveći izazov bilo projektiranje novog izložbeno-velesajmskog dijela koji predviđa gradnju paviljona na otprilike 66.000 četvornih metara.
- Prema uzoru na velesajme u Münchenu, Frankfurtu i Milanu, središnjim dijelom novog Velesajma prostirala bi se natkrivena ulica od 300 metara dužine. Ta nova ‘avenija’ omogućila bi ljudima da ulaze u velesajmske prostore bez obzira na vremenske uvijete.
U središnjem dijelu velesajmskog trga, u prostoru blizu zgrade Ine, posjetitelji bi mogli svoje stvari pustiti u garderobi i krenuti u obilazak šest paviljona koji bi po svojoj najmjeni i prirodi bili polifunkcionalni. Svaki paviljon, prema potrebi, mogao bi se pretvoriti u kongresnu dvoranu ili prostor za seminare i izlaganja.
Ta multifunkcionalnost omogućila bi bolje korištenje Velesajma koji bi na taj način mogao raditi i 350 dana u godini. Novost ovog centra je i gradnja hotela koji bi zbog blizine bio idealan mnogim domaćim i inozemnim izlagačima.
Hotel s četiri ili pet zvjezdice imao bi oko 34.000 kvadrata, a mogao bi biti sagrađen kao mali toranj - kaže Dražić. Objašnjava da novi Velesajam zahtijeva potpuno novi sustav parkiranja te da bi zbog toga trebalo sagraditi dva nova podzemna rotora koji bi regulirali bolju protočnost vozila.
- Ti rotori sa sistemom podzemnih cesta vodili bi do podzemnih garaža. S obzirom na to da je površina Velesajma iznimno velika, prema našim proračunima trebalo bi kopati samo jednu podzemnu etažu, što bi pojeftinilo cijeli proces.
U podzemnim garažama nalazio bi se parkiralište za posjetitelje, dok bi izlagači na vanjskom parkingu u blizini paviljona imali direktan pristup izložbenim prostorima - ispričao je uvaženi arhitekt Dražić, koji je uz projektiranje zgrade glavnog južnog ulaza sagradio i još dva paviljona. Napominje kako izvedba tog polifunkcionalnog kompleksa ovisi o financijskim proračunima isplativosti gradnje novog ili rekonstrukcije dosadašnjeg Velesajma.
Javni natječaj za ZV bit će raspisan do kraja godine
Javni natječaj za urbanističko-arhitektonsko rješenje novog Velesajma prema najavama raspisat će se do kraja godine, a pročelnik ureda za strategijsko planiranje Slavko Dakić kaže da će se natječaj u suradnji s Društvom arhitekata Zagreba raspisati kada se programski i konceptualno dovrše sva istraživanja.
- Kompleks Zagrebačkog velesajma funkcionalno i tradicijski strateški je prostor Zagreba. Gradski ured za strategijsko planiranje, uz studiju Zagrebačkog velesajma arhitekta Dražića, istražuje u programskom smislu i posebne vrijednosti još dva prostora uz sami kompleks Velesajma, odnosno jugoistočnog dijela Velesajma na križanju Avenije Dubrovnik i tzv. zagrebačke osovine te kompleksa URIHO zapadno od Velesajma - rekao je Slavko Dakić.
Stari dio za rekreaciju i zabavu
Stari dio Velesajma trebao bi biti pretvoren u kulturnu zonu, odnosno sajam slobodnog vremena u kojem bi se odvijale predstave i koncerti, dok bi južni dio uz Aveniju Dubrovnik trebao biti poslovna zona na kojoj bi se sagradilo četiri nebodera. Na sjevernom dijelu Velesajma, uza Savu, sagradit će se nogometni centar Kajzerica s mnoštvom sportskih terena, atletskih staza i prostora za rekreaciju.
Novi velesajam uz zgradu Ine
Prema projektu arhitekta Djive Dražića, na istočnom dijelu uz Aveniju Dubrovnik i zgradu Ine trebao bi se sagraditi novi velesajam od 66.000 kvadrata. Na središnjem dijelu novog velesajma bila bi natkrivena avenija iz koje bi se ulazilo u polifunkcionalne paviljone. Novost je svakako gradnja hotela na sjeveroistočnoj strani od 34.000 kvadrata koji je predviđen kao suvremeni neboder s više od deset katova.
http://www.jutarnji.hr/nekretnine/ar...sajam,73083.jl
C
cro_Kralj_Zvonimir
Guest
I na zagrebačkim Krugama gradi se neboder visok 21 kat
Plan uređenja Kruga poziv je investitorima jer predviđa transformaciju i izgradnju stambenih i poslovnih objekata od pet do 21 kata
U zagrebačkom naselju Kruge, uz Vukovarsku aveniju, dopušta se gradnja nebodera od 21 kata po planu uređenja koji se od danas nalazi u javnoj raspravi. Gradnja nebodera poslovne namjene dopušta se na križanju ulica Kruge i Vukovarske, zapadno od upravne zgrade Hrvatskih voda, ali prema informacijama iz Zavoda za prostorno uređenje i tvrtke Bramgrad koja je financirala plan uređenja, investitor još nije poznat.
Plan uređenja inače obuhvaća veoma atraktivno područje veće od 18 hektara koje je omeđeno ulicom Hrvatske bratske zajednice, Vukovarskom, Slavonskom avenijom Ulicom Kruge i Trgom kardinala Franje Šepera. Na tom području sada se nalaze uglavnom stare obiteljske kuće i dvije nove zgrade, pa se čitavo područje vodi kao neuređeno i predviđeno za transformaciju. Jednostavnije rečeno, sadašnje kuće bi trebalo srušiti, a na njihovu mjestu izgraditi nove zgrade čija je namjena po planu uglavnom poslovna i stambena dok se nadzemna visina kreće od pet do 11 katova.
Samo na križanju Kruga i Vukovarske je dopušten neboder od 21 kata koji bi se u široj vizuri Vukovarske nalazio točno između već izgrađenih Eurotowera i Zagrebtowera. Zapadno od budućeg nebodera, na parceli koja se proteže do Općinskog suda, dopušta se gradnja poslovnih zgrada visine 11 etaža. Na tom se području nalaze također obiteljske kuće koje je potrebno otkupiti. Zgrada Općinskog suda inače nije u obuhvatu plana. Uz ulicu Hrvatske bratske zajednice do križanja sa Slavonskom avenijom također je predviđena izgradnja visokih poslovnih zgrada,ali do devet etaža. Uz Slavonsku aveniju gradit će stambene zgrade visine osam etaža.
Za parcelu na križanju Trnjanske i Slavonske poznat je investitor, i to Bramgrad projekt, koji je i financirao plan. Oni su zemljište za gradnju prije godinu dana dobili od grada u zamjenu za zemljište na Ferenčici na kojem su trebali napraviti zgradu, ali su se građani pobunili protiv uništavanja parka.
"Zamjenom zemljišta na nas je prebačeno financiranje plana. Na našoj lokaciji se po planu može graditi stambena zgrada od osam etaža, ali još ćemo morati provesti arhitektonski natječaj. Nadamo se da će do Božića biti okončana procedura i da ćemo moći krenuti u investiciju," rekao je direktor Bramgrada Branko Mihaljević.
Posebnost je i što je u južnom dijelu plana ostavljen "džep" u kojem se zadržava postojeća niska gradnja obiteljskih kuća. U Zavodu za prostorno uređenje kažu da su se na fakultetu vodili idejom provedivosti plana jer dosad je mnogo puta razmatrano što graditi na Krugama i kako ih urediti, ali rješenja nikada nisu realizirana. "Vjerujem da će građani biti zadovoljni predloženim rješenjima jer ona otvaraju mogućnost da se dogovorom investitora i vlasnika uredi prostor.
Sadašnji vlasnici mogu ostati na Krugama prihvaćajući nove stanove od investitora, a investitorima se unatoč cijeni zemljišta isplati graditi nove zgrade. Omjerom zelenila s izgrađenošću se željela postići propusnost unutar naselja, a na jednom dovršenom dijelu ostavljene obiteljske kuće kao uspomena na nekadašnji izgled Trnja. Vlasnici tih kuća napokon će ih moći dograđivati i rekonstruirati nakon usvajanja plana", objasnila je Dragica Barešić iz Zavoda za prostorno uređenje, koja je koordinirala izradu plana.
http://www.poslovni.hr/41733.aspx
Plan uređenja Kruga poziv je investitorima jer predviđa transformaciju i izgradnju stambenih i poslovnih objekata od pet do 21 kata
U zagrebačkom naselju Kruge, uz Vukovarsku aveniju, dopušta se gradnja nebodera od 21 kata po planu uređenja koji se od danas nalazi u javnoj raspravi. Gradnja nebodera poslovne namjene dopušta se na križanju ulica Kruge i Vukovarske, zapadno od upravne zgrade Hrvatskih voda, ali prema informacijama iz Zavoda za prostorno uređenje i tvrtke Bramgrad koja je financirala plan uređenja, investitor još nije poznat.
Plan uređenja inače obuhvaća veoma atraktivno područje veće od 18 hektara koje je omeđeno ulicom Hrvatske bratske zajednice, Vukovarskom, Slavonskom avenijom Ulicom Kruge i Trgom kardinala Franje Šepera. Na tom području sada se nalaze uglavnom stare obiteljske kuće i dvije nove zgrade, pa se čitavo područje vodi kao neuređeno i predviđeno za transformaciju. Jednostavnije rečeno, sadašnje kuće bi trebalo srušiti, a na njihovu mjestu izgraditi nove zgrade čija je namjena po planu uglavnom poslovna i stambena dok se nadzemna visina kreće od pet do 11 katova.
Samo na križanju Kruga i Vukovarske je dopušten neboder od 21 kata koji bi se u široj vizuri Vukovarske nalazio točno između već izgrađenih Eurotowera i Zagrebtowera. Zapadno od budućeg nebodera, na parceli koja se proteže do Općinskog suda, dopušta se gradnja poslovnih zgrada visine 11 etaža. Na tom se području nalaze također obiteljske kuće koje je potrebno otkupiti. Zgrada Općinskog suda inače nije u obuhvatu plana. Uz ulicu Hrvatske bratske zajednice do križanja sa Slavonskom avenijom također je predviđena izgradnja visokih poslovnih zgrada,ali do devet etaža. Uz Slavonsku aveniju gradit će stambene zgrade visine osam etaža.
Za parcelu na križanju Trnjanske i Slavonske poznat je investitor, i to Bramgrad projekt, koji je i financirao plan. Oni su zemljište za gradnju prije godinu dana dobili od grada u zamjenu za zemljište na Ferenčici na kojem su trebali napraviti zgradu, ali su se građani pobunili protiv uništavanja parka.
"Zamjenom zemljišta na nas je prebačeno financiranje plana. Na našoj lokaciji se po planu može graditi stambena zgrada od osam etaža, ali još ćemo morati provesti arhitektonski natječaj. Nadamo se da će do Božića biti okončana procedura i da ćemo moći krenuti u investiciju," rekao je direktor Bramgrada Branko Mihaljević.
Posebnost je i što je u južnom dijelu plana ostavljen "džep" u kojem se zadržava postojeća niska gradnja obiteljskih kuća. U Zavodu za prostorno uređenje kažu da su se na fakultetu vodili idejom provedivosti plana jer dosad je mnogo puta razmatrano što graditi na Krugama i kako ih urediti, ali rješenja nikada nisu realizirana. "Vjerujem da će građani biti zadovoljni predloženim rješenjima jer ona otvaraju mogućnost da se dogovorom investitora i vlasnika uredi prostor.
Sadašnji vlasnici mogu ostati na Krugama prihvaćajući nove stanove od investitora, a investitorima se unatoč cijeni zemljišta isplati graditi nove zgrade. Omjerom zelenila s izgrađenošću se željela postići propusnost unutar naselja, a na jednom dovršenom dijelu ostavljene obiteljske kuće kao uspomena na nekadašnji izgled Trnja. Vlasnici tih kuća napokon će ih moći dograđivati i rekonstruirati nakon usvajanja plana", objasnila je Dragica Barešić iz Zavoda za prostorno uređenje, koja je koordinirala izradu plana.
http://www.poslovni.hr/41733.aspx
G
Gast829627
Guest
cro_gabelj_prdomir hör auf hier pc spiel bilder "wie bastel ich mich mein stadt" zu posten und dies als heutiges zagreb auszugeben
...freak
...freak
C
cro_Kralj_Zvonimir
Guest
cro_gabelj_prdomir hör auf hier pc spiel bilder "wie bastel ich mich mein stadt" zu posten und dies als heutiges zagreb auszugeben
Schau auf die Quellen dann wirst du schnell merken das das alles originale Projekte sind die in Zagreb gebaut werden und versuch wenigstens jetzt deinen Neid zurück zuhalten!
G
Gast829627
Guest
S
Samoti
Guest
aha ...gebaut werden
also ...pc bilder...
reg dich nicht auf, deine hauptstadt sarajevo, ist doch viel schöner
PriZrenChick
bota interes..
war schon ein paar mal nach zagreb gewesen. echt ne schöne stadt.
dubrovnic gefällt mir am meisten
dubrovnic gefällt mir am meisten
G
Grasdackel
Guest
